Kako je nastala, tko je stvara, a tko i zašto izvodi?

ritn by: Centartolerancije.hr | 20.02.2019.

Iako smo svjesni da je govoriti o glazbi mržnje svojevrsni oksimoron, brojni su primjeri iz glazbene prošlosti i sadašnjosti koji svjedoče o postojanju glazbe stvorene iz mržnje, koja se javno izvodi upravo iz mržnje ili potiče i širi mržnju. Da glazba stavljena u odgovarajući kontekst može izazvati vrlo jake emocije, upozorava cijenjeni skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk. U tom smislu, postoje brojni primjeri, situacije, i povijesni i suvremeni događaji u kojima je glazba zlouporabljena u svrhu i u korist određenih mrzilačkih, diskriminativnih i netolerantnih ideologijskih, političkih, kulturnih, društvenih projekata, postajući nekad i njihov trajni zaštitni znak. Što je glazba mržnje izražena kroz sve glazbene pravce, kako je nastala, tko ju je stvorio, tko je i zašto izvodi, teme su šeste tribine iz ciklusa "Zašto se mrzimo?" u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust.

Iako smo svjesni da je govoriti o glazbi mržnje svojevrsni oksimoron, brojni su primjeri iz glazbene prošlosti i sadašnjosti koji svjedoče o postojanju glazbe stvorene iz mržnje, koja se javno izvodi upravo iz mržnje ili potiče i širi mržnju. Da glazba stavljena u odgovarajući kontekst može izazvati vrlo jake emocije, upozorava cijenjeni skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk. U tom smislu, postoje brojni primjeri, situacije, i povijesni i suvremeni događaji u kojima je glazba zlouporabljena u svrhu i u korist određenih mrzilačkih, diskriminativnih i netolerantnih ideologijskih, političkih, kulturnih, društvenih projekata, postajući nekad i njihov trajni zaštitni znak. U tom se kontekstu, primjerice, govorilo i o glazbi Richarda Wagnera, koju je obožavao Adolf Hitler.

Dakle, riječ je i o glazbi koja je manipulacijom postala glazba mržnje prema drugima i drukčijima. Riječ je i o glazbi koja je nekada poticala na mržnju, ali se društveni kontekst promijenio, pa je ostala samo glazba, čiju smo prošlost zaboravili, možda i oprostili. S druge strane su umjetnici poput Mile Kekina i Saše Antića čiji su tekstovi o društvenim anomalijama često podizali prašinu, a nadahnjivala su ga iskustva iz cijele regije u posljednjih tridesetak godina.

Na novoj tribini, među ostalima, govorit će i Mile Kekin (FOTO: Lupiga.Com)

Što je glazba mržnje izražena kroz sve glazbene pravce, kako je nastala, tko ju je stvorio, tko je i zašto izvodi, teme su šeste tribine iz ciklusa "Zašto se mrzimo?" u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust. Pod nazivom „Glazba mržnje“ održat će se u četvrtak, 21. veljače u 19 sati u Muzičkoj akademiji (dvorana Bersa), Trg Republike Hrvatske 12, u Zagrebu. Na tribini će govoriti: Mladen Tarbuk, dirigent i skladatelj, dr. sc. Mojca Piškor, etnomuzikologinja, te glazbenici Saša Antić i Mile Kekin, a moderator je Dubravko Jagatić, glazbeni kritičar i novinar. Na javnoj tribini neće se samo govoriti o glazbi mržnje, nego će glazbene ilustracije izvoditi: Mate Matišić, skladatelj i dramski pisac, Kvartet Tuba XL, Mile Kekin, Ljubomir Puškarić, prvak Opere HNK u Zagrebu, Le Zbor, TBF i Sedam saksofona Muzičke akademije.

Besplatne ulaznice bit će moguće preuzeti u Muzičkoj akademiji 45 minuta prije početka tribine.

Lupiga.Com via Centartolerancije.hr

Naslovna fotografija: Centartolerancije.hr