Na pitanje zašto se mrzimo te odakle izvire mržnja prema manjinskim skupinama pokušali su odgovoriti sudionici tribine „Tretman mržnje u pravosudnoj praksi“, u sklopu ciklusa „Zašto se mrzimo?“, održane prošloga tjedna u zagrebačkom KIC-u. Tribinu je organizirao Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, a na ovom mjestu donosimo vam amatersku video snimku tribine i kratak izvještaj ovog Centra o tribini koja je u javnosti prošla gotovo neopaženo, kao i najavu sljedeće tribine koja će, među ostalima, ugostiti Milu Kekina iz Hladnog piva i Sašu Antića iz TBF-a.

Sloboda se sastoji u tome da svatko može činiti ono što nije na štetu drugima. Kad se određeno djelo počini iz mržnje, riječ je o osobito niskoj pobudi te aktu dubokog, čak bolesnog neprijateljstva prema nekome zbog njegove različitosti. Predrasude prema cijeloj populaciji ili čitavoj grupi ljudi dokidaju bit ideje jednakosti. Ove su se teze mogle čuti na tribini „Tretman mržnje u pravosudnoj praksi“, petoj iz ciklusa „Zašto se mrzimo?“ u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust. O tome su govorili Rajko Mlinarić, sudac Ustavnog suda, Ileana Vinja, sutkinja Vrhovnog suda te odvjetnica Vesna Alaburić, a moderirala je Ana Raić Knežević, novinarka Telegrama.

“U slučajevima zločina iz mržnje riječ je o bezobzirnoj osveti. Zbog toga se takvi zločini sankcioniraju žešće nego kad se ista djela počine iz drugih pobuda. Za djela teškog ubojstva, tjelesne ozljede, prijetnje, prisile ili silovanja počinjena iz mržnje propisane su veće kazne”, naglasila je Ileana Vinja, dodajući nekoliko zanimljivih podataka iz pravosudne prakse. 

Popunjeni KIC (FOTO: Petra Dinjaški)

Kad su u pitanju zločini iz mržnje, u Hrvatskoj se uglavnom podižu kaznene prijave zbog prijetnje i poticanja na nasilje te rjeđe zbog nanošenja tjelesnih ozljeda i oštećenja tuđih stvari. Od 2013. godine bilo ih je oko 60 godišnje, dok je u 2017. zabilježen porast na 75 kaznenih prijava. Žrtve takvih djela su uglavnom Srbi, Romi i homoseksualci, dok su počinitelji mahom nižeg obrazovanja, imaju problem s alkoholom te s isticanjem vlastite vrijednosti. Zanimljivo je da su gotovo svi počinitelji muškarci, dok jednu trećinu oštećenih predstavljaju žene. 

“Kod nas su propisi koji se tiču sprječavanja netolerancije prenormirani, a neki aspekti su umreženi raznim propisima, no među njima nema jasnog razgraničenja. Unatoč svemu tome, pojava netolerancije raste pa smatram da zakoni mogu pomoći u ograničavanju slobode govora, ali da neće moći spriječiti mržnju“, mišljenja je Rajko Mlinarić. Zapitao se stoga treba li netoleranciju sprječavati povećanjem represije ili odustati od represije i istodobno raditi na preventivnom djelovanju i podizanju svijesti građana.

Vesna Alaburić istaknula je kako govor mržnje ne uživa zaštitu Europske konvencije o ljudskim pravima, pa Europski sud za ljudska prava redom odbacuje takve pritužbe, posebno kad je riječ o antisemitizmu, revizionizmu te u novije vrijeme i netrpeljivosti prema imigrantima. Sukladno tome, Europski je sud odbacio tužbu nogometaša Josipa Šimunića nakon što ni Ustavni sud RH nije ukinuo presudu kojom je sankcionirano njegovo uzvikivanje pozdrava “Za dom spremni”. Sprječavanje svih oblika netolerancije civilizacijska je tekovina od koje ne smijemo odustati, zaključeno je na tribini.

Zanimljiva je i iduća tribina koja će se održati 21. veljače u dvorani Bersa Muzičke akademije u Zagrebu s početkom u 19 sati. O temi "Glazba mržnje" raspravljat će Mladen Tarbuk, skladatelj i dirigent, dr. Mojca Piškor, etnomuzikologinja, Dubravko Jagatić, glazbeni kritičar, Mate Matišić, skladatelj, Mile Kekin, glazbenik, Saša Antić i TBF, Lezbor i mnogi drugi umjetnici, glazbenici, sociolozi. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Petra Dinjaški