Davne 2002. godine sada već nekoliko godina upokojena zagrebačka izdavačka kuća Celeber, koja nam je otvorila prozor u svijet književnosti sjajnih autora poput Williama Burroughsa, Juliana Barnesa, Willa Selfa, Iana McEwana, Alexa Garlanda, Iaina Banksa i mnogih drugih, objavila je hrvatski prijevod romana “Ispod kože” Michela Fabera. Radi se o romanu SF žanra koji za glavnu junakinju ima Isserley, vanzemaljku podvrgnutu operaciji kojom joj je dano ljudsko obličje i omogućeno uspravno hodanje na dvije noge. Ona odlazi na Zemlju sa zadatkom da skrivenu vanzemaljsku farmu nastanjenu pripadnicima svoje “vrste” opskrbljuje zdravim primjercima “vodselovine”, odnosno, ljudskim mesom. Isserley je dakle lovac i kruži autocestama Škotske u potrazi za muškim primjercima autostopera koje odvozi na farmu odakle se oni, nakon usmrćivanja i obrade, otpremaju svemirskim brodovima na matičnu planetu gdje služe kao skupocjena hrana višem, aristokratskom sloju aliena. 

Svoju dinamičnu, nasiljem i seksualnom eksplicitnošću nabrijanu radnju autor ispunjava kritičkim implikacijama obogaćenim motivima dvostruke inverzije. U romanu smo mi, ljudi, naime tek karika u hranidbenom lancu, odnosno lovina koja alienima služi kao hrana (što nas zapravo stavlja u ulogu životinja koje inače mi, ljudi, istrebljujemo radi vlastite prehrane). Osim toga, u lovu na muške primjerke ljudi Isserley se služi svojim seksipilom i tjelesnim dražima, spuštajući muškarce na razinu seksualnog objekta. No, ako takav eksplicitni seksizam iščitavamo kao inverziju uobičajenosti, on zadobiva elemente subverzivnosti postajući zapravo kritikom mizoginije.

Glumeći seksualnu pristupačnost i sugerirajući vlastitu promiskuitetnost bez problema namamljuje gomile muškaraca (SCREENSHOT: YouTube)

Ekranizacije ovoga romana prije dvije godine prihvatio se britanski scenarist i režiser Jonathan Glazer, poznat nam po sjajnome žestokom debitantskom krimi-uratku u kojem je jednu od najupečatljivijih uloga svoje karijere ostvario Ben Kingsley. Taj se film zvao “Sexy Beast”, a iako nosi naslov “Ispod kože”, identičnim bi se naslovom mogao imenovati i novi Glazerov film u kojem on ekranizira rečeni Faberov romaneskni predložak. Naime, Jonathan Glazer ulogu vanzemaljke povjerio je Scarlett Johansson, vanzemaljskoj seksi-zvijeri koja se u lovu na muške primjerke ljudskog mesa namijenjenog utaživanju apetita aliena služi upravo vlastitim seksipilom i svojim tjelesnim dražima. Ona naime, glumeći seksualnu pristupačnost i sugerirajući vlastitu promiskuitetnost bez problema namamljuje gomile muškaraca. Muškarci tako postaju žrtvama svoje pohote i seksualne žudnje, a inverzijom uloga režiser Jonathan Glazer (i Michel Faber u svome romanu) drsko upućuju prst-srednjak općeplanetarnoj mizoginiji i seksizmu.

Prilagođavajući Faberov romaneskni predložak Jonathan Glazer (u suradnji sa scenaristom Walterom Campbellom) je od romana uzeo samo kostur radnje, te je, izbjegavajući eksplikaciju fabule i izbacivši njezine velike dijelove, ostavio gledatelju/ici da dojmljivo dočaranim prizorima samostalno upisuje značenja. Tako, primjerice, junakinjina vanzemaljska priroda sve do njezina tragična, nasilnog kraja ostaje tek na aluzijama, baš kao što i bez objašnjenja ostaje funkcija muških tijela nakon njihova usmrćivanja.

Veliku pažnju pridajući vizualnoj komponenti režiser kombinira dva oprečna postupka – najveći dio filma (junakinjino kruženje ulicama kombijem u potrazi za “muškim mesom”) snimljen je hiperrealističkom manirom čemu Glazer kontrapunktira visoko stilizirane i iznimno dojmljive sekvence junakinjina zavođenja i usmrćivanja muškaraca. Pritom stvara rafiniranu, oniričku, somnambulnu atmosferu, ali i postiže snažan osjetilni naboj, u kojem se miješaju elementi erotike i horora.

Scarlett Johansson se pokazuje odličnim odabirom za ulogu misteriozne junakinje iznimno izražena seksipila i senzualnosti, iza čije se seksualne pristupačnosti sve do pred sam kraj filma krije psihološka nedostupnost. No, uvid u njenu psihu dolazi iznenada, bez postupnosti i neočekivano. Njezina dotadašnja neproničnost previše je naglo dokinuta u epizodi njezina sažaljenja nad čovjekom izobličena lica uslijed bolesti, kad junakinjinu aliensku hladnoću i ravnodušnost iznenada zamjenjuje ljudskost, a koja svoju emanaciju nadalje ima u osjećaju straha koji prethodi junakinjinu tragičnome kraju.

Junakinjinu aliensku hladnoću i ravnodušnost iznenada zamjenjuje ljudskost kada sretne čovjeka izobličena lica (SCREENSHOT: YouTube)

No, iako neprestano ustrajava na minimalizmu i uskraćivanju informacija gledatelju, suzdržanost u eksplikaciji fabule ne pokazuje se manjkavošću već time Glazer uspješno postiže povećanu intrigantnost svoga uratka. Pritom je manjak objašnjavalačkih gesti neutraliziran iznimnom vizualnom komponentnom, koja nije ništa manje dojmljiva u hiperrealističkim dionicama u odnosu na one oniričke, visoko stilizirane, snimljene kao hommage Stanleyu Kubricku. No iako se “Odiseja u svemiru” pritom nameće kao prva asocijacija, “Clockwork Orange” je ipak vjerojatniji uzor, osobito obratimo li pažnju na korelaciju između slike i glazbe.

“Ispod kože” dojmljiv je reprezent art-filma koji ipak nije za svačije oči; film je to namijenjen publici koja ugođajnost i vizualnost pretpostavlja fabuli, kao i onima obdarenima strpljivošću i spremnima na samostalno iščitavanje skrivenih značenja. No, film je to i za ljubitelje lika i djela Scarlett Johansson, a posebice za one među njima koji njezinu djelu pretpostavljaju njezino tijelo, jer je “Ispod kože” film u kojem se ta glumica u više kadrova “skinula do kraja”.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: YouTube/screenshot