ZLATNA OPEKLINA

Istra kao Disneyland za Nijemce i druge priče

ritn by: Vid Jeraj | 13.01.2020.
ZLATNA OPEKLINA: Istra kao Disneyland za Nijemce i druge priče
Autor romana "Ekskurzija" objavljenog 2001. godine te četiriju zbirki kratkih priča od 1997. naovamo, vojvođanski pisac Neven Ušumović, rođen je u Zagrebu, a odrastao u Subotici. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i pripadnik je iste poratne generacije koja je autorsku platformu stjecala i na FAK-u, ali su naposljetku ostali u zavjetrini, jer su u hodu procijenjeni kao balast za dominantnu orijentaciju stvarnosne proze. No, nakon što ga je predstavila američka antologija Best European Fiction te domaća Balkan Noir, u međunarodnom kontekstu, izbor priča pod naslovom "U stočnom vagonu" objavljen mu je 2014. godine. Aktivan je kao prevoditelj te je s mađarskog preveo knjige Ferenca Molnára i Pétera Esterházyja, a pokretač je natječaja Lapis Histriae za najbolju priču na hrvatskom, srpskom, bosanskom, talijanskom ili slovenskom jeziku.

Autor romana "Ekskurzija" objavljenog 2001. godine te četiriju zbirki kratkih priča od 1997. naovamo, vojvođanski pisac Neven Ušumović, rođen je u Zagrebu, a odrastao u Subotici. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i pripadnik je iste poratne generacije koja je autorsku platformu stjecala i na FAK-u, ali su naposljetku ostali u zavjetrini, jer su u hodu procijenjeni kao balast za dominantnu orijentaciju stvarnosne proze. No, nakon što ga je predstavila američka antologija Best European Fiction te domaća Balkan Noir, u međunarodnom kontekstu, izbor priča pod naslovom "U stočnom vagonu" objavljen mu je 2014. godine. Aktivan je kao prevoditelj te je s mađarskog preveo knjige Ferenca Molnára i Pétera Esterházyja, a pokretač je natječaja Lapis Histriae za najbolju priču na hrvatskom, srpskom, bosanskom, talijanskom ili slovenskom jeziku.

Nije zanemarivo istaknuti kako je cijeli autorov opus dostupan i online u edicije Besplatnih elektroničkih knjiga. Knjige Nevena Ušumovića svojim neformatiranim sadržajem skoro pa spadaju pod multimediju, to je modernističko, često i angažirano pismo s one stalaže između ploča, kazeta i inih medija, na što upućuje i grafičko rješenje nove zbirke "Zlatna opeklina" posložene poput LP ploče na A i B stranu, odnosno na čitanje i sprijeda i straga. 

Dok se autor u zbirci priča "Makovo zrno" bavio refleksijama na rodnu Vojvodinu i Mađarsku kroz opus pisca i morfinista Géze Csátha s početka prošlog stoljeća, a u "Rajskim pticama" i iščašenim ljubavnim odnosima, istarska je loza čekala proklijati u najnovijoj zbirci "Zlatna opeklina". Netko bi čak mogao reći da se autor poput kakvog istarskog Borgesa referira na vlastitu autobiografiju (ravnatelja Gradske knjižnice u Umagu – op. aut.), dok smještajući radnju u Istru evocira privatnu Arkadiju kao socrealistički surogat Subotice i Vojvodine na sunčanoj strani zemljopisne karte ... 

Neven Ušumović
Neven Ušumović (FOTO: Facebook/Kuća za pisce)

Naslova istoimena priča, uspjela je već zato što čak i kad se bavi boljom prošlosti, autor suprotstavlja dvije verzije povijesti Istre, onu kolonijalističku onoj revizionističkoj, a u turističkim vodičima kao široko prihvaćenom štivu pronalazi sveprisutan podtekst Njezinog veličanstva - ideologije. Razne razine sjećanja i intime suprotstavljaju se jedinoj istini - onoj turizma koji ravnodušno potire kulturu koje su mu puna usta.

Cilj su samo oni aspekti koji su eventualno masovno utrživi, dok turizam pojedinac uopće ne zanima. Turizam je i sluškinja neoliberalizma - otvoreno neprijateljski odnosi se naspram proletarijata koji ga održava na životu, prikazano je već u uvodnoj priči "Lov na sezonke" koja se čita s ledenom knedlom u grlu. Polazi se od motiva neokolonijalizma koji prepoznajemo upravo u zemljama oslobođenim bilo kakvog industrijskog ishoda u bolje sutra. Raslojavanje između ironije i povijesnih potencijala majstorski je oblikovano u priči "Divlji Lovro" s lajtmotivom Disneylanda za Nijemce u epizodi rekolonizacije Balkana prema modelu Velog Jože. Dramatičar kojeg oplakuju dva potencijalna ljubavna trokuta tu je antijunak koji je već opće mjesto suvremene hrvatske književnosti od Brešana do Tomića. 

B-strana knjige mapira Ušumovića među generaciju autora koji su uvjetno rečeno noviji, prije nego li pripadnici polarizacije 'mladi' i 'stari' budući da stvaralačko utočište pronalaze u oblikovanju povijesti književnosti metodom remiksa. Kako kaže pripovjedač priče "Hej, Slaveni, Neubauteni", posvećene ugođaju rock festivala s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća koji je domaće alternativce suočio s njemačkima, "psihodelija je podignuta na službenu razinu" - referirajući se na izvedbu himne SFRJ ravno iz distorzije pojačala frontmena Discipline Kičme. Pored Dušana Kojića-Koje, fikcionalizira se i Blixa Bargeld, frontmen Einstürzende Neubauten i donedavni član Caveovih Bad Seedsa, a tu je i minijatura s Tustom iz KUD Idijota koji je prošle godine oživio u dokumentarnom filmu. 

Neven Ušumović
A i B stranu spaja intelektualac u jednom nereprezentativnom izdanju (FOTO: Sandorf)

Nastavak je to Ušumovićeve serije intimističkih posveta autorskim ličnostima koje u nas i nisu pošteno revalorizirane, sjetimo se japanskog eksperimentalnog gitarista Otoma Jošihidea u priči „Prayer for passive resistance“ iz "Makovog zrna". U pripovijetci "Bikini" koja se poigrava supkulturnom razmjenom dvije adolescentice, jer estetika je erotske motive pogurala u drugi plan, nazire se čitav mikro-esej o švicarskoj alternativnoj sceni.

Karakterizirajući nastup Leta 3, piše, "doslovno crni, katranski, destruktivni i bučni, ali ujedno ritualni i ritmični ... stvarali su na sceni nešto što bi se moglo nazvati izrežiranim rasapom", krausovski je artikulirano nešto za što je prosječnom glazbenom kritičaru potrebno i do dvije kartice teksta. Posežući za tematikom iz svakodnevnice kao i ne baš pretjerano "popularne" kulture, Ušumovićevo pismo pruža kontekst autorskim glasovima poput Pogačara i Bekavca, sudionicima supkulturnog prijestupa, koji su stasali uz otpadnicu esejistike - glazbenu kritiku. Kao žanrovska podvrsta čija je naratologija svedena na jednu karticu teksta ili manje, tzv. recenzija opće je mjesto generacije odrasle u ikonografskoj sjeni električne gitare i svih pripadajućih joj toposa. Ovi su joj autori svakako porušili granice i razmahali se njezinim mogućnostima. 

Priče s obaju strana "Zlatne opekline" prošivnim bodom gramofonske igle povezuje intelektualac u jednom nereprezentativnom izdanju, uzmimo za primjer posljednji masovni štrajk i njegov udarnički samoprijegor kontra tupave oportunosti tzv. 'društva'. U to ime to kolektivno sivilo nosi i jedan gandijevski politički angažman, opet smo na aperkatu pasivnog otpora ... Upravo taj 'jedan život' u svom maupassantovskom ključu, nesretni je utopljenik na pučini koja neumoljivo stvara valove u se, zna se i poda se - kao balkanski cinizam u tri slijeda, odnosno, čina. Bitno je samo imaš li kvadrate za iznajmljivanje na airbnb-u, a to što su ih stekli radnički žuljevi u vrijeme nepopularne države koja je brinula za stambeno pitanje radnika - potpuno je nevažna stvar

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Sandorf

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Umjesto da slavimo proljeće, evo nas u zamci

    04.04.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Umjesto da slavimo proljeće, evo nas u zamci

  2. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

    01.04.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

  3. NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

    26.03.2020.

    Nataša Škaričić

    NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije