Terorizam u Hrvatskoj
Danas smo na seminaru "Zaštita od terorizma i drugih oblika nasilja" iz usta Ranka Ostojića, ravnatelja hrvatske policije, imali priliku čuti neke zanimljive stvari vezane uz terorizam. Najzanimljiviji podatak zasigurno je onaj kako je u proteklih 12 godina, od kada postoji samosatalna Hrvatska zabilježeno 2 279 kaznenih djela povezanih s terorizmom, a za koje je prijavljeno 356 ljudi. Priznali ili ne - previše, a još da
Kako reče Ranko Ostojić, ravnatelj policije, od 1990. godine do danas u Hrvatskoj je zabilježeno 2 279 kaznenih djela povezanih s terorizmom. Broj bi bio još i znatno veći da Hrvatska, kao i gotovo sve europske zemlje svaku eksploziju bombe klasificira kao teroristički napad. No, i ovo što imamo je ogroman broj i tjera nas da razmislimo koliku sigurnost uživamo u jednoj od zabitijih europskih država.
Za navedeni broj djela prijavljeno je 356 osoba. Ukoliko raspolažemo podatkom kako je većina od tih 356 oslobođeno na temelju Zakona o općem oprostu (vidi ovo, dolazimo do zaključka kako su većina "terorista" građani srpske nacionalnosti, koji su na srpskoj strani sudjelovali u Domovinskom ratu. Dakle postavlja se pitanje, tko su ostali teroristi. Odgovor na to pitanje Ranko nam nije dao, već je našu pažnju privukao izjavom kako su u Hrvatskoj zabilježena i tri ozbiljnija teroristička napada, što znači da isti imaju međunarodni karakteru. Nikakva imena, mjesta i događaji nisu nam rečeni.
No, ipak se mi sjećamo nekih ozbiljnih napada, kao što je bio onaj 1995. godine kada je ispred riječkog sjedišta policije roknula auto bomba. Tom prilikom je ozlijeđeno dvadesetak osoba, a odgovornost za napad je preuzela svjetski poznata teroristička organizacija Al-gama'a al-Islamyya. Jedan od najvećih uspjeha hrvatske policije dogodio se u 2000. g. kada je prekinut lanac krijumčarenja oružja predviđenog za irsko tržište, odnosno IRA-u.
Zasuo nas je Ranko i nekim uobičajenim izjavama tipa; kako Hrvatska nije suočena s izravnim terorističkim prijetnjama, te kako je najbolje riješenje pitanja terorizma uklanjnanje njegovih uzroka. Ipak Ranko nam je otkrio nešto što se do danas nije znalo. Riječ je o dojavi turske policije o mogućnosti preseljenja djelova jedne kurdske terorističke organizacije u Hrvatsku. Naša murija je ispitala stanje stvari i došla do zaključka kako je dobivena informacija netočna. Sve ovo bio je uvod međunarodnog znanstvenog simpozija "Terorizam i sigurnost u 21. stoljeću-Jugoistočna Europa i svijet".
Preostaje nam da živimo tu gdje jesmo i promatramo što će se slijedeće dogoditi, što će možda i uzrokovati kriminalci koje možda srećemo svakog dana.
Za navedeni broj djela prijavljeno je 356 osoba. Ukoliko raspolažemo podatkom kako je većina od tih 356 oslobođeno na temelju Zakona o općem oprostu (vidi ovo, dolazimo do zaključka kako su većina "terorista" građani srpske nacionalnosti, koji su na srpskoj strani sudjelovali u Domovinskom ratu. Dakle postavlja se pitanje, tko su ostali teroristi. Odgovor na to pitanje Ranko nam nije dao, već je našu pažnju privukao izjavom kako su u Hrvatskoj zabilježena i tri ozbiljnija teroristička napada, što znači da isti imaju međunarodni karakteru. Nikakva imena, mjesta i događaji nisu nam rečeni.
No, ipak se mi sjećamo nekih ozbiljnih napada, kao što je bio onaj 1995. godine kada je ispred riječkog sjedišta policije roknula auto bomba. Tom prilikom je ozlijeđeno dvadesetak osoba, a odgovornost za napad je preuzela svjetski poznata teroristička organizacija Al-gama'a al-Islamyya. Jedan od najvećih uspjeha hrvatske policije dogodio se u 2000. g. kada je prekinut lanac krijumčarenja oružja predviđenog za irsko tržište, odnosno IRA-u.
Zasuo nas je Ranko i nekim uobičajenim izjavama tipa; kako Hrvatska nije suočena s izravnim terorističkim prijetnjama, te kako je najbolje riješenje pitanja terorizma uklanjnanje njegovih uzroka. Ipak Ranko nam je otkrio nešto što se do danas nije znalo. Riječ je o dojavi turske policije o mogućnosti preseljenja djelova jedne kurdske terorističke organizacije u Hrvatsku. Naša murija je ispitala stanje stvari i došla do zaključka kako je dobivena informacija netočna. Sve ovo bio je uvod međunarodnog znanstvenog simpozija "Terorizam i sigurnost u 21. stoljeću-Jugoistočna Europa i svijet".
Preostaje nam da živimo tu gdje jesmo i promatramo što će se slijedeće dogoditi, što će možda i uzrokovati kriminalci koje možda srećemo svakog dana.
Nisam ni ocekivao da bi ti nesto radila. , ali eto bas ti od srca hvala.
A sta je bilo s novom galerijom???