Šanse za profit su nam 1:114!

ritn by: Zoran Tomić | 05.02.2015.

Upravo čitam studiju o utjecaju bušenja Jadrana na okoliš. Ima 456 stranica i svega se tu nađe, ali posebno je intriganta računica gdje se opisuje i objašnjava financijska korist koju će od eventualne jadranske nafte imati Hrvatska. Izračun je napravljen prema podacima Agencije za ugljikovodike (AZU), koju vodi gđa. Barbara Dorić. Mogla se zvati i, štajaznam, Ivan Vrdoljak. Neću o imenima nego o brojkama, jer brojke, kažu, ne lažu. Po jednom istražnom području za jadransku naftu, dakle, tijekom 20 godina istraživanja i eksploatacije očekuje se „novčani tok“ od 2,75 milijardi kuna. Od toga „toka“ država procjenjuje da u RH ostaje 58% - to jest 1,6 milijardi kuna po jednom području. Zvuči mrak! Mislite?

Vlada je početkom godine naftnim kompanijama dodijelila deset polja. Ako me pratite u računici, trebali bismo biti na 16 milijardi kuna. Puno brojki, znam, nije popularno, ali nismo daleko. Taj broj još moramo podijeliti s 20 godina istraživanja i eksploatacije: 16 milijardi kuna podijeljeno s 20 godina daje 800 milijuna kuna godišnje. Hm, već smo nekako pali s milijardi na milijune, s konja na magarca. Ali to nije sve! AZU je napravila kalkulaciju na temelju cijene nafte od 83 dolara po barelu. Danas je ta cijena na nekih 50-ak dolara, dakle gotovo upola manje od osnove izračuna. Sve skupa svodi naftni El Barbarado na - 500 milijuna kuna godišnje.

S druge strane, turizam nam već sada svake godine donese 57 milijardi kuna. Turizam kojeg bez Jadrana ne bi bilo. Turizam od kojeg se dobit distribuira puno ravnomjernije i pravednije, da ne spominjem broj radnih mjesta koje nudi u odnosu na naftu. Da stavimo stvari malo u kontekst, sve hrvatske mirovine iznose 37 milijardi kuna godišnje. I tako, usporedimo li spomenuta dva „novčana toka“, dolazimo do odnosa 57 milijardi kuna sigurnog prihoda od turizma nasuprot eventualnih 0,5 milijardi od nafte godišnje. Sportski rečeno - 114:1 za turizam.

Je li vrijedno zavrtjeti ruski rulet u Jadranu i realno riskirati naftnu mrlju koja u par tjedana može pokriti cijelo more i pokopati najvažniju ekonomsku granu zemlje? Za predodžbu, izlijevanje nafte u slučaju Montara iz 2009. godine (ne govorimo čak ni o najvećoj nedavnoj katastrofi u dubokim vodama Meksičkog zaljeva) nastala je naftna mrlja površine 50.000 kilometara kvadratnih, kudikamo veća od površine našeg teritorijalnog mora. Katastrofa se dogodila na platformi u relativno plitkim vodama zapadno od Australije. Kopanje u dubokim vodama kod Dubrovnika neusporedivo je riskantnije. Možemo zamisliti što bi samo jedna Montara značila za zatvoreno Jadransko more, za našu egzistenciju, način života, za svakog od nas. Možeš li ti, Barbara? Ne ljuti se što ti kažem ti!

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook

Autor je voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj

Do sada komentara: 9

Komentiraj

znantvenik prije više od 9 godina

Plitvice nisu zaštićene? izgleda da uopće nisi upućen u sustav zaštitu okoliša, jer to je UNESCO, nacionalni park,NATURA 2000... Eutrofikacija svakako je problem, ali ni prbližno kao moguća potpuno uništenja izgradnjom ili bilo čemu slično, kao što sam naveo potencijalni primjer izgradnje hidroelektranica kao što se i desilo s Gackom. Gacka je imala ima potencijal Plitvica, (ili barem Rastoka) ali sada malo ljudi to uopće i zna, jer su uništene zbog par MW viška i startegije neodrživog razvoja. Na Gacku umjesto tisuća moglo je dolaziti par desetaka ili čak stotina tisuća ljudi koji bi imali nekakav utjecaj sigurno, ali to je neizmjerno malo u odnosu na koristi - i očuvana rijeka i Šuički slapovi i dakako prihod od turizma i dodane vrijednosti.

Isto tako se govorilo kako moramo izgraditi HE Lešće kako bismo imali struju za industriju itd. pa se pričale nerealne bajke, što se ukratko desilo , nema radnih mejsta kao što su obećavali, ne da se razvio turizam kao što su obećavali nego je uništen rafting turizam, potpuno uništena rijeka. Ono najvažnije, elektrana j na kraju koštala 50 milijuna eura više nego je trebala, a to je i bio RAZLOG ovoj i sličnim investicijama! Štete nama, MEGAprofiti šaćici. E to uništava državu, a ne ekolozi i zeleni. samo guglajte "Hidroelektrana Lešće hrvatska sramota" pa vidite što su bajke investitorske, a što je link

jednostavno, neke se stvari isključuju i moramo birati što je održivo, jer ne možemo imati i novc ei ovce.

Pitanje: zašto ako nam toliko treba energija, se ne forsira i solarna energija (zapravo se za razliku od dobrog dijela Europe bolesno koči) nego samo mega projekti?
Zok prije više od 9 godina

Naravno da treba zaštititi i Plitvice i Jadran. Crpljenje nafte ili plina to ne isključuje. Spomenuo sam ove primjere samo kao primjer koji pokazuje da se i do sada po pitanju zaštite gotovo ništa ne poduzima. I plitvice i Jadran zaštićeni samo toliko kolika je sposobnost ekosistema za samoočišćenjem. I ništa više od toga. Kapacitet Jadrana za prihvat i apsorpciju polutanata daleko je veći od sistema Plitvica i to je jedina razlika. Već sada je vidljiv utjecaj prevelikog broja turista na ekosistem Plitvica i na obalne biocenoze Jadrana. I što mi poduzimamo. Gotovo ništa, hvalmo se rekordnim posjetama turista a u isto vrijeme nismo sagradili niti jedan kompletan sustav za biološku preradu otpadnih voda. Naš najveći domet zaštite je prebaciti cijev još koji kilometar dalje od rive , ili pronaći dublju kršku jamu u koju će se još neko vrijeme moći neopaženo izlijevati kanalizacija. A što drugo i očekivati kad se kod nas pod normalno smatra izbušiti dno septičke jame kako bi se ušparalo, ... takav mentalni sklop ne može drugačije ni razmišljati o brizi za okoliš. Od vozača preko saborskog zastupnika pa do lidera stranaka.
Plitvice nisu strateški resurs radi turizma već zbog svog vodonosnog potencijala, Uostalom mantra o turizmu kao mogućem spasonosnom rješenju za hrvatski izlazak iz krize obična su tlapnja. Jedna Pliva godišnje uprihodi više nego cijeli Split od turizma. prihodi od turizma i usluga zajedno jesu značajni, međutim realno oni ostvaruju manju zaradu nego i ovakva jadna industrijska proizvodnja hrvatske. Do zabludu o velikim prihodima turizma, dolazi isključivo zbog toga što svake godine, od početka sezone, mediji broje koliko je turista ušlo u Hrvatsku, dernja se o svakom potrošenom euru , te se stječe krivi dojam da ova zemlja opstaje samo zahvaljujući turizmu. U hrvatskoj najveće prihode ostvaruje industrija, zatim turizam i to zajedno sa ostalim uslužnim djelatnostima a na zadnjem mjestu je na žalost pojloprivreda, koja je s druge strane i naš najveći potencijal. Turizam kakav imamo dostatan jer svako povećanje kapaciteta bez rješavanja otpadnih voda nepotrebno je. Energija, voda i hrana, esencijalne su za neovisno funkcioniranje svake države. Zato su nam prvenstveno plin , a zatim i nafta iz Jadrana neophodni. S obzirom da će većina koncesionara biti stranci, zakonskom regulativom lako ih se može prisiliti na provođenje maksimalno mogućih mjera zaštite.
znantvenik prije više od 9 godina

uspoređivati itjecaj turizma na Plitvička jezera s potencijalnim utjecajem nafte na Jadransko more je upravo presmiješno. Da nema turizma i zaštite, možda bi jezera davno bila pretvorena u neke hidroelektranice u kojim abi da bilo zaposleno 2-3 čovjeka i dobivali 15-ak MW struje (koje bi potpuno devastirale jezera, kao što su uništile Šičke slapove kod Otočca). I tada bi se našla ekipa koja bi pljuvala protiv zaštite ovakvog strateškog resursa i propovijedala da negdj emoramo struju proizvoditi. Gledanje na reusrse na način "i ovce i novce" je nemoguće i neodrživo. Mi jednostavno niakd nećemo biti industrijlaizrana dolina Po, htjeli na to ili ne.

I na kraju krajeva, svi koji bi tako naftu i ugljen smizdre kada sve više i jače dođu suše i poplave što su posljedica klimatskih promjena. Naivno i jednsotavno gledanje na stvari dovodi upravo do toga.
Talijani u Jdranu što se tie turizma more-sunce nemaju skoro ništa za izgubiti, za razliku od nas kojima je to život.
perodeformero prije više od 9 godina

Vladimir Save Adriatic Odmah dajem kuću za istraživanje nafte ili da mi u dvorištu izgrade nuzklearnu centralu. Ja stim nemam problema. Živim 20 km od nuklearke Krško. Odem tamo i vidim kako žive NAJBOGATIJI seljaci u Europi. Sve je čisto, uređeno, plodno, svi su zadovoljni i sretni !!! A ti grickaj školjke
Vladimir Save Adriatic prije više od 9 godina

Zok, komentar je bio direktan odgovor na jedan vrlo uvredljiv komentar, objavljen prethodno prije mog, a zbog čega sam bio nešto oštijeg tona.
Točno je da i obalni i otočni gradovi stvaraju onečišćenja, ali postoje i prirodne okolnosti koje nam idu u korist (jadransko-jonska bimodalna oscilacija, te cirkulacija i smjer struje u Jadranskom moru) i doprinose da je hrvatski dio Jadranskog otvorenog mora i dalje izrazito čist, i da se njegov ekosustav može smatrati zdravim. Znam, ronim u otvorenom moru Jadrana, i vidim bogat i bioraznolik život u našem kristalno čistom podmorju.
Žalosno je da postoje velika onečišćenja u gradskim lukama, i treba se boriti i sprječavati da se to dalje događa, i suspendirati što je moguće više.
Međutim, ne mogu postojeća onečišćenja, i postojeće aktivne platforme u Jadranu (111 njih na tal. strani, srećom blizu njihove obale i zbog struje zanemarivog utjecaja na našu obalu; te plinske platforme u dalekom odobalju sjevernog Jadrana koje ovisno o vjetrovima neminovno onečišćuju istarsku obalu, ali zanemarivo ostatak Jadrana) biti argument da treba započeti s ekstenzivnim novim istraživanjima i eksploatacijom ugljikovodika na čitavom teritorijalnom hrvatskom Jadranu. I to još u projektu "sumnjive" (u stvari prilično jasne) pozadine, kakav sigurno ne može donijeti korist hrvatskim građanima, dok će se pojedinci itekako debelo okoristiti, makar i na štetu najprofitabilnijeg sektora gospodarstva Hrvatske.