ŠEŠELJEVI ZLOČINI BEZ KAZNE

Imamo mržnju, nemamo oružje

ritn by: Bojan Tončić | 12.11.2014.
ŠEŠELJEVI ZLOČINI BEZ KAZNE: Imamo mržnju, nemamo oružje
Rat je sleteo kući, u mesto rođenja, može se zaključiti posle dolaska neosuđenog predsednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja u Beograd, nakon gotovo dvanaest godina provedenih u Haškom tribunalu; vratio se glasnogovornik mržnje, inspirator i realizator etničkog čišćenja Hrvata i Bošnjaka, personifikacija većinske Srbije, odlučne da se obračuna sa susedima i da utemelji državu na zločinima protiv čovečnosti i masovnim grobnicama nesrba. Šešelj nije govorio pred okupljenim simpatizerima i novinarima, ali je prilikom ukrcavanja u avion prozborio da dolazi sa namerom da se bavi politikom, odnosno da su dve metastaze na jetri "preuveličane".

Novija istorija Srbije, po slovu haške optužnice protiv Vojislava Šešelja izgleda ovako: „Uvođenje restriktivnih i diskriminacionih mera protiv hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog civilnog stanovništva, uključujući osobe u Zvorniku, na ‘širem području Sarajeva’, u Mostaru i Nevesinju u Bosni i Hercegovini, ali i u delovima Vojvodine u Srbiji (naime, u Hrtkovcima, Nikincima, Rumi, Šidu i drugim mestima blizu granice s Hrvatskom), kao što su ograničavanje slobode kretanja, uklanjanje sa položaja vlasti u lokalnim institucijama državne vlasti i u policiji, otpuštanje sa posla, uskraćivanje prava na zdravstvenu zaštitu i samovoljni pretresi kuća, mučenje, premlaćivanje i pljačkanje hrvatskih, muslimanskih i drugih nesrpskih civila; deportacija ili prisilno premeštanje desetina hiljada hrvatskih, muslimanskih i drugih nesrpskih civila sa gorenavedenih teritorija i iz delova Vojvodine u Srbiji (naime, iz Hrtkovaca, Nikinaca, Rume, Šida i drugih mesta blizu granice s Hrvatskom) opisano u paragrafima od 31 do 33“.

Nasilje kao državni posao

U praksi je to značilo da se iz ovog sremskog sela sa tri hiljade glasača (danas) prognaju 722 nesrpske osobe, a među njima su i cele porodice. Vojislav Šešelj, kreator i inspirator progona kojim će dokazati fašistički background svoje formacije u začetku, kazaće u Hagu da su to svi prognani "mrtvaci i bogati gastarbajteri".

Vojislav Šešelj doček
"Vojo Srbine" (FOTO: BIRN)

Reč je o jednom od prvih podnesaka protiv lidera radikala, zbog "učešća u zajedničkom zločinačkom poduhvatu"; koji ga tereti za nasilno protjerivanje hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva tokom 1991. i 1992. godine, a među ostalim učesnicima su bivši članovi Predsedništva SFRJ Borislav Jović i Branko Kostić, osnivač i prvi komandant ozloglašene falange "Crvene beretke" Franko Simatović Frenki, generali nekadašnje Jugoslovenske narodne armije Blagoje Adžić, Veljko Kadijević (u međuvremenu umrli, bez ikakvog ispitivanja) i Aleksandar Vasiljević, Željko Ražnatović Arkan, bivši šef Službe državne bezbednosti Srbije Jovica Stanišić te tadašnji crnogorski predsjednik Momir Bulatović. 

Predsudski podnesak Haškog tribunala ukazuje da je Šešelj učestvovao u "nasilnom uklanjanju Hrvata i Muslimana sa teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje je trebalo da postanu dio nove države pod dominacijom Srba". U obe optužnice tvrdi se da je Šešelj regrutovao i obezbeđivao značajnu pomoć dobrovoljcima poznatijim kao "četnici" i "šešeljevci" koji su počinili zločine, a "otvoreno je zagovarao i ohrabrivao stvaranje velike Srbije i aktivno učestvovao u širenju ratne propagande i međunacionalne mržnje". 

Šešelj je 2002. godine tražio holandsku vizu, ne bi li se domogao Haaga (nije je dobio) i vidio ima li tamo ponešto o njemu; tada je sve optužbe na svoj račun pripisivao izbornom štabu Vojislava Koštunice, predsednika SR Jugoslavije.

Vojislav Šešelj
"Ni 15 ustaša nije dovoljno da savlada jednog srpskog četnika" (FOTO: slobodna-bosna.ba)

U predsudskom postupku Tužilaštvo Tribunala podsjeća na Šešeljeve riječi da su njegove paravojne jedinice "naoružavali MUP Srbije i JNA", odnosno da su se oni borili "pod integrisanom komandom JNA". Neki od ključnih momenata optužnica su masovno ubistvo Hrvata u selu Voćin u istočnoj Slavoniji koje je Šešelj lično obišao. Postrojbama radikalskog lidera pripisuje se da su učestvovale u borbama u Bijeljini, Zvorniku i Sarajevu. 

Proterivanje Hrvata - dobrovoljno

"Šešelj je bio jedan od najozloglašenijih propagandista i redovno je davao ekstremne podstrekačke izjave protiv nesrba", naglašava Tužilaštvo. Docnija optužnica apostrofira i "usklađenu akciju paravojnih formacija i policijskih snaga" na protjerivanju hrvatskog stanovništva iz vojvođanskog sela Hrtkovci

Tokom 1992. godine došlo je do nasilne, Šešeljevi radikali, među kojima i današnji premijer Aleksandar Vučić, tvrdili su dobrovoljne, razmene imanja hrtkovačkih seljaka. Reč je o deliktu nacionalne pripadnosti. Šešelj je na zboru građana ovog sela čitao njihova prezimena, baš kao što je dve godine ranije na državnoj televiziji pročitao spisak nepoželjnih novinara nesrpskih prezimena

O nekim navodima haške optužnice najbolje govore citati, ratnohuškački biseri bivšeg potpredsjednika Vlade Srbije i gradonačelnika Zemuna: "Četničko oružje je trijumfovalo 2. maja 1991. godine, u Borovu Selu. Ni 15 ustaša nije dovoljno da savlada jednog srpskog četnika", rekao je Šešelj beogradskom Studiju B, nakon ključnog incidenta koji je potpaljivao ratni požar. Vezu sa JNA i vlastima u Srbiji, a možda i samu suštinu prvih godina sukoba i raspada Jugoslavije, možda najbolje dokumentuje Šešeljeva izjava kragujevačkim Pogledima iz decembra 1991. godine: "Ako formiramo srpsku vojsku, ona ne bi mogla da se bori van granica današnje Srbije, ili bi Srbija bila proglašena za agresora. Tada bi se čitav svet okrenuo protiv Srbije, intervenisale bi Ujedinjene nacije i mi bismo ovaj rat izgubili. Nama je, dakle, potrebna Jugoslovenska narodna armija!"

Vojislav Šešelj doček
Vojvoda pre poletanja (FOTO: twitter/@nemanjasarovic)

"Tamo gde su srpski radikali - tamo su srpske zemlje!", slogan je pod kojem je, uz podršku Slobodana Miloševića, Vojislav Šešelj munjevito uletio na političku scenu Srbije, podstičući nacionalšovinizam i ksenofobiju. To nije ostalo bez rezultata, od 96.000 glasova osvojenih na prvim višestranačkim izborima 1990. godine - vreme je to kada se u televizijskom studiju, kao predsednik Srpskog četničkog pokreta, pojavio direktno iz zatvora - došao je do podrške 1,7 miliona birača 1997. godine (izgubio je od Milana Milutinovića). U više navrata, uključujući i sve ratove diljem bivše Jugoslavije, Šešelj je Miloševiću poslužio za fašistički obračun sa neistomišljenicima i ljudima drugih nacionalnosti. Obračun sa nepoćudnim novinarima i medijima nastavlja 1998. godine kao jedan od autora Zakona o informisanju, koji je zaprećenim i realizovanim astronomskim kaznama disciplinovao medije. U vreme najvećeg uspona SRS, Srbija je dobila Zakon o univerzitetu koji je trebalo da ućutka i ponizi profesore i dodatno učvrsti autoritarni poredak. 

Upotrebljivi zločinac

Ni antiratnim organizacijama, "drugoj Srbiji", nije ostao dužan, kao potpredsjednik navodne "Vlade narodnog jedinstva" znakovito brani Srbiju od NATO-a: "Možda ne možemo da dohvatimo svaki NATO avion, ali ćemo ščepati one koji su nam pri ruci, pripadnike raznih izdajničkih organizacija, kao što su Beogradski krug, Žene u crnom, Građanski savez. Ako dođe do bombardovanja, Srbi će prilično stradati, ali Albanaca na Kosovu i Metohiji više neće biti!", nagovještava neposredno pred NATO intervenciju u SR Jugoslaviji Vojislav Šešelj. 

Šešelj je rođen 1954. godine u Sarajevu, gdje je završio Pravni fakultet; doktorirao je sa 24 godine tezom, po njegovim postupcima svojevrsnim uputstvom za upotrebu: "Politička suština militarizma i fašizma" i bio najmlađi doktor nauka u bivšoj SFR Jugoslaviji. Političku karijeru počinje u Savezu komunista Jugoslavije; 1984. godine prvi put je uhapšen zbog verbalnog delikta i osuđen je na osam godina zatvora, zbog neobjavljenog odgovora na novinsku anketu sa pitanjem "Šta da se radi" (u Zenici je odležao 22 mjeseca). Postao je miljenik tadašnje srpske nacionalšovinističke opozicije okupljene oko Dobrice Ćosića, ali i čitavog progresivnog dijela tadašnjeg jugoslovenskog društva koje je ustalo u odbranu čovjeka koji robija zbog verbalnog delikta.

 

 

Obećavao je da će uhapsiti srbijanskog premijera Zorana Đinđića, njegova uloga u docnijem atentatu nije rasvetljena, izvesno je jedino da je Đinđića povezivao sa organizovanim kriminalom, odnosno propašću privrede. 

"Neće imati vremena da se bavi građanima drugih nacionalnosti, šovinističkim izletima i pretnjama, to je radio kada ga je držala snaga stranke koja je stajala iza njega, a to je daleka prošlost", rekla je za Lupigu Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo.

Suštinski, Vojislav Šešelj ni za šta što je učinio u poslednjoj deceniji prošlog veka nije kažnjen, ukoliko ne računamo zatvorske kazne zbog nereda na javnom mestu (hteo je glogovim kocem da probode pokojnog Tita u Kući cveća, 1990. godine, kršio je javni red i mir u Gnjilanu 1994. godine). 

Šešelj je na slobodi, nevažno je da li će vratiti stranku u parlament, ostaje pitanje da li većinska Srbija danas misli isto što i tokom njegovog uspona. I da li se promenilo jedino to što, kao i Šešelj, ima mržnju, ali nema oružje

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: twitter/@nemanjasarovic


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IVAN ERGIĆ: Povratak

    16.10.2019.

    Ivan Ergić

    IVAN ERGIĆ: Povratak

  2. FENOMEN GRETE THUNBERG: Objekt perverzne zabave medija i javnosti

    01.10.2019.

    Nataša Škaričić

    FENOMEN GRETE THUNBERG: Objekt perverzne zabave medija i javnosti

  3. BURE BARUTA: Nazovi Toplane zbog ratnog zločina

    30.09.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Nazovi Toplane zbog ratnog zločina

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije