KATALONIJI U ČAST

Ovdje je represija veća nego u Španjolskoj

ritn by: Miho Dobrašin | 17.11.2014.
KATALONIJI U ČAST: Ovdje je represija veća nego u Španjolskoj
Kako to obično biva, oni na jugu često su puno glasniji pa nije rijetkost da za nešto tiše i uljudnije tipove sa sjevera ponekad nismo ni čuli. Sličan je slučaj i s Katalonijom i Baskijom. Naime, obje su najčešće percipirane kao španjolske regije premda i jedna i druga svoje granice zapravo imaju i sjevernije - u Francuskoj. Ovoga puta Lupiga vas vodi upravo u francuski - sjeverni dio Katalonije i njen glavni grad Perpignan. Sa sigurne udaljenosti Francuzi, srcem u Kataloniji, pažljivo osluškuju što rade zemljaci preko granice nadajući se neovisnosti. Napokon, "represija je puno gora u Francuskoj", tvrde neki stanovnici ovog katalonskog grada okupiranog francuskim umirovljenicima.

Katalonci u Francuskoj ohrabreni neslužbenim referendumom o odcjepljenju Katalonije od Španjolske, mogli bi izaći sa zahtjevom za odvajanjem od Francuske pod čijom su vlašću 357 godina. Iščekujući ishod događanja u Španjolskoj, nadaju se stvaranju vlastite države u kojoj bi se našli Katalonci s juga i sjevera.

NEOVISNOST KAO PRIJETNJA: „Mi nismo Španjolci, mi imamo nacionalni identitet, kulturu, jezik...“

“Mi smo Francuzi, no srcem smo Katalonci”, govori Loic Tomissi (31), prodavač suvenira na predbožićnom štandu u Perpignanu, najvećem gradu francuske Katalonije. 

“Kada bi se ovdje održao referendum ja bih glasao za odcjepljenje. Mi smo poseban narod s vlastitim jezikom i kulturom”, kaže Tomissi. Napominje da tako razmišlja 50 posto stanovnika sjeverne Katalonije. Ondje živi 500.000 ljudi od čega su polovica francuski došljaci iz unutrašnjosti i emigranti. U južnoj, odnosno španjolskoj Kataloniji živi 7,5 milijuna stanovnika.


“Kada bi se ovdje održao referendum ja bih glasao za odcjepljenje.", kaže Loic Tomissi (FOTO: Lupiga.com)

Na štandu se ističe ragbijaški dres na kojem piše: „Ovdje su Katalonci”. Otprilike pedeset metara dalje, uz rijeku La Tét, nalazi se Castillet, gradska vrata i zatvor iz 14. stoljeća, danas povijesni muzej. Na vrhu vijore crvene i žute pruge, zastava Katalonije. Prodavačica karata, Francuskinja Mayte Sohet (53), kaže: “Situacija nije ista kao u Španjolskoj. Odcjepljenje ovdje nije tema”. 

Samo malo dalje, u Ulici velikih tvornica, na izlogu prostorije separatističke stranke -  Republikanska ljevica sjeverne Katalonije - zalijepljeni su plakati “350 godina otpora” i “Sloboda”.

“Bilo bi nam bolje da imamo svoju državu”, ističe Jean-Luc (55), konobar u obližnjem restoranu “Francuska”. “Ja sam za odcjepljenje”, kaže.

Sjever Katalonije pripao je Francuskoj 1659. godine nakon  24-godišnjeg rata sa Španjolskom koja se morala odreći tog teritorija. Katalonija je, pak, dijelom Španjolske postala dvjesto godina ranije spajanjem kraljevstava Aragón i Kastilja. Time je nastala kraljevina Španjolska, a Katalonija je u nju ušla kao dio Aragona.

„Represija je puno gora u Francuskoj nego Španjolskoj”, kaže Joana Sevia (27), prodavačica u maloj knjižari “La llibreria”. “Godinama su zatirali naš jezik i kulturu”, naglašava. Dodaje kako je to jedina katalonska knjižara u sjevernoj Kataloniji, otvorena 1936. godine. Na zidu je obješena karta Katalonije. Na pultu stoji knjiga s nogometašima Barcelone „Ponosni na svoje boje”. Katalonski je ovdje izborni jezik u školama, a dugo je vremena bio smatran jezikom neobrazovanih.


Perpignan, glavni grad francuske Katalonije udaljen je 200 kilometara od Barcelone (FOTO: Lupiga.com)

“Mnogima je neugodno govoriti njime jer bi ih se moglo smatrati seljacima. Stoga radije govore francuski”, priča Sevia. U školama se kao strani jezici uglavnom uče engleski i španjolski. Većina mladih jezik je naučila u obiteljima. Aktivist Doz Gerard (57) kaže: “Moja majka se bojala pričati katalonski jer su ju u školi zbog toga kažnjavali i tukli, a mene je baka potajno učila”. Ističe kako se u školama ne uče prava povijest i istina o Kataloncima. 

Ulice su dvojezične, prvo je naziv na francuskom, a onda na katalonskom. Razgovori se većinom vode na francuskom jeziku. S druge strane u španjolskoj Kataloniji većina se služi katalonskim, a i ulični natpisi su samo na tom jeziku. Ondje je prošlu nedjelju organiziran neslužbeni referendum-anketa na kojeg je izašla trećina od 5,4 milijuna građana s pravom glasa. Uz isticanje identiteta 80,1 posto Katalonaca smatra da bi im bilo bolje kada ne bi financirali siromašnije regije Španjolske. 

Organiziranje pravog referenduma o odcjepljenju, kojeg želi regionalna vlada sastavljena od konzervativne stranke Convergencia i Unio (CiU) i Republikanske ljevice Katalonije (ERC), zabranjeno je španjolskim ustavom. Prema njemu jedino središnja vlada može organizirati referendum na kojem bi sudjelovali građani čitave zemlje. Konzervativna vlada u Madridu, kao i oporbeni socijalisti, odbijaju svaku pomisao na razbijanje Španjolske. ERC, prema anketama najpopularnija katalonska stranka, najavljuje jednostrano proglašenje nezavisnosti ukoliko iduće godine pobijedi na izborima.


Panorama Perpignona koji će se još načekati do neovisnosti Katalonije što u Francuskoj još uvijek nije ozbiljna tema (FOTO: Lupiga.com)

“Javnim manifestacijama ćemo podržati njihova nastojanja. Iščekujemo što će se dogoditi u Španjolskoj”, govori Gerard, koji se zalaže i za nezavisnost Tibeta od Kine, manju uporabu nuklearne energije te zabranu korištenja pesticida u poljoprivredi kojima se uništavaju kukci.

U knjižaru sa suprugom ulazi umirovljenik Dessale Marcel (76). „Kada bi jednom kod nas bio referendum glasao bih za nezavisnost. Njome bismo sačuvali naš identitet”, kaže. Brojni Katalonci, ipak, takvu mogućnost ne smatraju realnom.

„Nikad se nećemo odvojiti. Francuzi to neće dopustiti. Ovo je iznimno centralizirana zemlja“, napominje Joana Sevia. Posljednjih mjeseci, međutim, sve više ljudi zalazi u njenu knjižaru. Ohrabreni su događanjima na jugu.

“Više im nije neugodno. Mentalitet Katalonaca u Francuskoj bitno se mijenja”, poručuje Sevia.

 Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

    04.12.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

  2. PRŽENJE MOZGA: Vojvodina - poslovni potez koji Beogradu donosi profit čitavo stoleće

    27.11.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Vojvodina - poslovni potez koji Beogradu donosi profit čitavo stoleće

  3. PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

    31.10.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije