PROTUOTROV ZA DEMOKRACIJU

Kratka povijest propagande

ritn by: Mladen Barbarić | 30.10.2013.
PROTUOTROV ZA DEMOKRACIJU: Kratka povijest propagande
Iako se propaganda najčešće vezuje uz političke pokrete i ideje 20. stoljeća, nećete se iznenaditi ako vam kažemo da je samu riječ skovala katolička Crkva prije gotovo 400 godina. No, premda nisu znali kako se zove, propagandom su se mnogi koristili još od davnine. "Propaganda je namjerni, sistematični pokušaj da se oblikuje percepcija, manipulira spoznaja i usmjeri ponašanje kako bi se postigao učinak kojem teži propagandist", definicija je povjesničara komunikacije i popularne kulture Gartha S. Jowetta napisana tek 2011. godine. Iako dolazi prilično kasno ova definicija odlično opisuje ono što je Edward Bernays izveo za tadašnjeg poslodavca British American Tobacco.

Prvi pouzdani dokazi o korištenju propagande zabilježeni su 515. godine p.n.e. kada se u Behistunskim zapisima, nastalim na području današnjeg Irana, klinastim pismom opisuju događanja koja su Darija I. dovela na perzijski tron. Kako objašnjava golemi natpis uklesan u stijenu, Darije I. je, kako tvrdi na velikom zidu, uz blagoslov boga Ahura Mazde ubio Gaumata koji je uzurpirao prijestolje te se instalirao za novog Perzijskog kralja. Povjesničari se i danas spore oko toga treba li mu vjerovati ili ne, međutim činjenica je da je u propagandnom smislu Darije uspio.

Od tada naovamo povijest je prepuna sličnih propagandnih trikova. Samu riječ propaganda, u smislu u kojem je poznajemo danas, svijetu je podarila katolička Crkva. Naime, 1622. godine uspostavljeno je administrativno tijelo Congregatio de Propaganda Fide, odnosno, kardinalsko povjerenstvo za propagiranje katoličke vjere u nekatoličkim zemljama.

No, istinski guru propagande, čovjek koji je kriv što su žene propušile i čovjek koji je učinio više za američku diplomaciju u Južnoj Americi od svih pučeva zajedno, jest nećak mnogo poznatijeg Sigmunda Freuda - Edward Bernays. Vladajuća je elita morala pronaći efikasnu metodu, protuotrov za demokraciju i brojna prava koja su građani razvojem demokratskih procesa dobili od početka 20. stoljeća na ovamo.

Edward Bernays
Bernays je ime i ugled stekao kombinirajući psihoanalitičke metode svog ujaka Freuda i psihologiju mase za dobrobit velikih korporacija (FOTO: rmitcatalyst.com)

"Svjesna i inteligentna manipulacija organiziranih navika i razmišljanja masa važan je element demokratskih društava. Oni koji manipuliraju ovim nevidljivim mehanizmima društva predstavljaju nevidljivu vlast koja je istinska vlada u našoj zemlji", prve su dvije rečenice u Bernaysovoj knjižici „Propaganda“ izdanoj 1928. godine od kada se malo toga promijenilo u načinu na kojem političke elite manipuliraju građanima i njihovim emocijama.

Politička propaganda dijeli brojne tehnike i metode sa reklamnom industrijom kao i s PR-om, stoga ne čudi što je otac političke propagande s početka 20. stoljeća regrutiran upravo iz svijeta biznisa. Prije no što je pomogao američkoj vladi, Bernays je ime i ugled stekao kombinirajući psihoanalitičke metode svog ujaka Freuda i psihologiju mase za dobrobit velikih korporacija. Obzirom da se politička propaganda u aranžmanu raznih vlada u društvima provodi po sličnoj metodi kao i cijepljenje, dakle daje se svim pripadnicima društva obavezno i bez novčane naplate, prošla su stoljeća dok se i znanstvenici nisu uspjeli ograditi od utjecaja propagande te ju koncizno definirati tek ovog milenija.

"Propaganda je namjerni, sistematični pokušaj da se oblikuje percepcija, manipulira spoznaja i usmjeri ponašanje kako bi se postigao učinak kojem teži propagandist", definicija je povjesničara komunikacije i popularne kulture Gartha S. Jowetta napisana tek 2011. godine. Iako dolazi prilično kasno odlično opisuje ono što je Edward Bernays 1929. godine, tek nekoliko mjeseci nakon što je izdao knjigu „Propaganda“, izveo za tadašnjeg poslodavca British American Tobacco. Naime, proizvođačima cigareta nikako nije išlo u prilog što su cigarete u društvu percipirane isključivo kao muška "igračka" dok je pušenje u javnosti za žene bio tabu zabranjen zakonom. Napokon, ta im je činjenica izbijala gotovo 50 posto potencijalnog profita.

Cigarete
Za potrebe svog klijenta izmislio je "baklje slobode" (FOTO: 3.bp.blogspot.com)

Sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća borba za ženska prava bila je u punom jeku, a sufražetkinje su napokon izborile pravo ženama da glasaju na izborima. Velika pobjeda ipak nije značila i konačnu ravnopravnost. Borbu za ženska prava Bernays je iskoristio za potrebe svog klijenta te je pokrenuo "baklje slobode". Angažirao je nekoliko žena te iskoristio tradicionalnu paradu koja se na Uskrsnu nedjelju održava u New Yorku. Nakon što je obavijestio nekoliko novinskih kuća gdje i kada će se paliti "baklje slobode" žene su na ulici zapalile cigarete i do danas ih ne gase. Tako je profit proizvođača cigareta postao dio ženske borbe za jednakost, a Bernays savjetnik vlade za odnose s javnošću, termin koji je, usput, sam skovao.

Ova epizoda jasno nam govori kako je propaganda uistinu oruđe koje djeluje na emocije, a ne na razum. Dapače, razum biva uspješno neutraliziran. Postoje brojne tehnike koje se ravnopravno koriste u reklamiranju proizvoda kao i političkih ideja. Premda ih rijetko prepoznajemo svakodnevno smo pod njihovim utjecajem. Utjecaj i rezultat propagande nipošto ne treba zanemarivati. Dovoljno je osvrnuti se dva desetljeća unatrag te pogledati što su pisali i snimali mediji iz raspadajuće zemlje. Štoviše, ostavština tih izvještaja i danas se osjeća. Dok se države diljem svijeta grčevito bore protiv lakih, teških, srednjih i svih ostalih droga, svoje građane s jednakom revnošću truju propagandom.

Lupiga.Com

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

    17.05.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

  2. TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

    11.05.2024.

    Brano Mandić

    TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Naši životi nisu vaše ratno polje

    04.05.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Naši životi nisu vaše ratno polje

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije