NOVA EU STRATEGIJA BORBE PROTIV TERORIZMA

Stižu crne liste za propovjednike mržnje

ritn by: Sanja Rapaić | 17.12.2018.
NOVA EU STRATEGIJA BORBE PROTIV TERORIZMA: Stižu crne liste za propovjednike mržnje
Crne liste za propovjednike mržnje, provjera policijskih baza podataka pri unajmljivanju vozila i uključivanje privatnih aviona u PNR direktivu, samo je dio mjera nove strategije Europske unije u borbi protiv terorizma. U pokušaju traženja odgovora kako se nositi s valom terorističkih napada Europski je parlament, na plenarnoj sjednici održanoj prošlog tjedna dao i svježe preporuke za novu EU strategiju. U nezakonodavnoj rezoluciji, o kojoj se raspravljalo u utorak i usvojilo je se u prošlu srijedu, s 474 glasova za, 112 protiv i 75 suzdržanih, Parlament predlaže jačanje uloge agencija EU-a – kao što su Europol i Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim IT sustavima (eu-LISA). Zastupnici smatraju i da su razmjene podataka među agencijama, između država članica i tijela EU-a nedovoljne. A što Hrvatska poduzima na tragu svega prethodno spomenutog i kako će se njena politika uklopiti u poprilično unison stav Europske unije?

Petero mrtvih i 13 ranjenih, od čega je četvero u kritičnom stanju – bilanca je posljednjeg u nizu terorističkih napada koji se prošlog tjedna dogodio u centru Strasbourga. Naoružani 29-godišnjak zapucao je na prolaznike u neposrednoj blizini Božićnog sajma, potom je pobjegao, a nakon dvodnevne potrage policija je pronašla napadača i ubila ga u pokušaju uhićenja.

Posljednjih godina Europska unija suočava se s valom sličnih terorističkih napada. U najnovijem Europol-ovom izvješću o terorističkim situacijama i trendovima Europske unije (TESAT) navodi se da su napadi džihadista bili najsmrtonosniji. Pitanje sigurnosti stoga je postalo pitanje svih pitanja. Je li se napad mogao predvidjeti, postoji li ikakva učinkovita prevencija protiv terorizma te kako zaustaviti tu globalnu prijetnju sigurnosti - ta i cijeli niz drugih pitanja i dalje vise u zraku, bez pravog odgovora. 

Prošle je godine osnovan posebni odbor za terorizam (TERR), zadužen za ispitivanje, analizu i procjenu opsega terorističkih prijetnji na europskom tlu, na temelju činjenica koje pružaju tijela nadležna za provođenje zakona u državama članicama, nadležne agencije EU-a i priznati stručnjaci. U pokušaju traženja odgovora Europski je parlament, na plenarnoj sjednici održanoj prošlog tjedna dao i svježe preporuke za novu EU strategiju borbe protiv terorizma.

Strasbourg
Brojni oltari u znak sjećanja na žrtve terorističkih napada sve su češća slika u europskim gradovima (FOTO: Hina/EPA/Ronald Wittek)

"Teroristički napadi u središtu Strasbourga naglašavaju neposrednu prijetnju i apsolutnu žurnost boljeg bavljenja ovom tužnom novom stvarnošću. Danas je naše izvješće stavljeno na glasanje u istom gradu, sjedištu Europskog parlamenta. Predložene su mnoge inovativne ideje, poput crne liste EU-a za propovjednike mržnje, provjeru policijskih baza podataka prilikom unajmljivanja vozila i uključivanje privatnih aviona u PNR direktivu. Preporučujemo najbolje prakse, kao što su lokalne anti-radikalizacijske stanice uvedene u Belgiji. I stavljamo žrtve u prvi plan, tražeći da se medicinski troškovi automatski plaćaju unaprijed nakon napada i da postupci osiguranja prođu što jednostavnije. To je samo nekoliko primjera iz ovog sveobuhvatnog izvješća", poručila je suizvjestiteljica Helga Stevens (ECR, Belgija).

U nezakonodavnoj rezoluciji, o kojoj se raspravljalo u utorak i usvojilo je se u prošlu srijedu, s 474 glasova za, 112 protiv i 75 suzdržanih, Parlament predlaže jačanje uloge agencija EU-a – kao što su Europol i Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim IT sustavima (eu-LISA). Zastupnici smatraju i da su razmjene podataka među agencijama, između država članica i tijela EU-a nedovoljne.

Naglašavajući važnost potpunog poštivanja temeljnih prava, uključujući zaštitu podataka i slobodu izražavanja prilikom poduzimanja protuterorističkih mjera, smatraju da dijeljenje podataka treba biti standardizirano i inter-operabilnije. Posebno se ističe kako u sklopu borbe protiv terorizma treba suzbijati radikalizaciju, kako online tako i offline, a potrebno je donijeti i zajedničku definiciju pojma "žrtve terorizma" te uspostaviti Koordinacijski centar EU-a.

Neki od glavnih prijedloga Parlamenta su izrada popisa radikalnih propovjednika u EU-u, a prijedlozi su uistinu brojni - snažnije praćenje kako bi se osigurala usklađena sigurnost i sudsko gonjenje identificiranih 'povratničkih boraca' u Europu, sprječavanje odobrenja azila osuđenim terorističkim prijestupnicima; mjere protiv radikalizacije, kao što su programi za zatvore, obrazovanje i kampanje; posebni treninzi o radikalizaciji za dužnosnike EU-a i država članica; jačanje vanjskih granica EU-a i odgovarajuće provjere na svim graničnim prijelazima koristeći sve relevantne baze podataka; zahtjevi za pravnim postupcima za ispitivanje hvale terorističkih djela; uklanjanje tiskane ili online propagande koja eksplicitno potiče na nasilje; poziv na kontinuitet suradnje i razmjene informacija između EU i Velike Britanije; ograničavanje nošenja noževa i zabrana osobito opasnih noževa; uključivanje privatnih zrakoplova u PNR direktivu; europski sustav licenci za specijalizirane kupce eksplozivnih prekursora; hitna potreba za zajedničkom definicijom pojma „žrtve terorizma“ na razini EU-a; Komisija je zatražila da se osnuje EU koordinacijski centar za žrtve terorizma (CCVT) kako bi pružio pomoć i podršku u slučaju napada; bliža suradnja s državama izvan EU-a, posebice susjednim zemljama. 

Nakon glasovanja suizvjestiteljica Monika Hohlmeier (EPP, Njemačka) također je uzela riječ.

“Napad na božićni sajam u Strasbourgu bio je napad na europske građane i zajedničke vrijednosti i načela Europske unije na najgori mogući način. Incident nam je opet pokazao da moramo ostaviti prazne riječi i nerealne mjere iza sebe i koncentrirati naše aktivnosti na ono što Europu zaista čini sigurnom. Unatoč svim naporima učinjenim tijekom proteklih godina, još uvijek postoje praznine i načini kako bi se borba protiv terorizma učinila učinkovitijom. To znači širu suradnju i razmjenu informacija između obavještajnih službi i vlasti, više preventivnih mjera protiv radikalizacije, čvršći pravni instrumenti i bolja zaštita prava žrtava”, referirala je Hohlmeier. 

EU parlament
474 glasova za, 112 protiv i 75 suzdržanih (FOTO: Hina/EPA/Patrick Seeger)

A što Hrvatska poduzima na tragu svega prethodno spomenutog i kako će se njena politika uklopiti u poprilično unison stav Europske unije? Nakon Nacionalne strategije za prevenciju i suzbijanje terorizma iz 2008. godine, zbog promijenjenih vanjskopolitičkih i sigurnosnih okolnosti u kojima se Hrvatska našla, Vlada je 2015. godine donijela novu Nacionalnu strategiju za prevenciju i suzbijanje terorizma koja u obzir uzima nove dimenzije terorističkih opasnosti. Prema riječima tadašnje prve potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova, Vesne Pusić, nova Nacionalna strategija opisuje i neke nove dimenzije terorističkih opasnosti, kao što su fenomen stranih terorističkih boraca, teroriste koji djeluju samostalno, nove načine financiranja terorizma, uključujući i otmice radi otkupnina, pružanje pomoći i iskustava u razvoju protiv terorističkih kapaciteta država jugoistočne Europe, uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija te ekstremizam i nasilni radikalizam.

U sklopu sigurnosno-obavještajnog sustava, prevencijom i suzbijanjem terorizma u Hrvatskoj bavi se SOA. Kako bi se spriječili mogući teroristički napadi na RH i njezine građane, ali i preveniralo da netko od hrvatskih građana ne bi sudjelovao kao izvršitelj ili pomagač u terorističkom napadu, SOA, istražuje aktivnosti osoba i skupina za koje se sumnja da bi mogle financirati, planirati, podržavati, pripremati, organizirati ili provoditi terorističke aktivnosti.

Na stranicama Sigurnosno-obavještajne agencije navodi se kako Hrvatska i njezino okruženje mogu biti zanimljivi terorističkim skupinama zbog naoružanja, eksploziva i vojne opreme zaostalog iz rata, stoga SOA radi i na sprječavanju da se teritorij Hrvatske iskoristi kao baza za novačenje, logističku potporu, financiranje ili planiranje terorističkih aktivnosti i napada. Ističe se i kako je prevencija i suzbijanje terorizma vrlo složena zadaća. Činjenica da se teroristički napadi događaju i u najrazvijenijim državama, unatoč korištenju najmodernijih metoda, govori o složenosti ovog izazova. Njega dodatno usložnjava pojava tzv. „vukova samotnjaka“, odnosno osoba koji su spremne i sposobne izvršiti terorističke napade, a koje je vrlo teško prepoznati jer nisu povezani s terorističkim skupinama, ne obznanjuju svoje planove, nemaju kriminalnu prošlost i slično. Suvremeni terorizam nije omeđen nacionalnim granicama, a u uvjetima globalizacije protuterorističke aktivnosti imaju međunarodni karakter.

Na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova ističe se pak kako je, u kontekstu suzbijanja terorizma, Hrvatska aktivni zagovornik strogog poštivanja međunarodnog prava, s naglaskom na Povelju UN-a te podupire aktivnosti Organizacije Ujedinjenih naroda, koje mora imati središnju koordinacijsku ulogu u borbi protiv terorizma jer kao krovno međunarodno tijelo jedino može osigurati legalitet i legitimitet globalnim anti-terorističkim mjerama i na taj način pridonijeti stvarnom postizanju međunarodnog mira i sigurnosti.

Ističe se kako Republika Hrvatska odlučno odbija svaku ideju kolektivne odgovornosti za terorizam i poistovjećivanje terorista s bilo kojim narodom, vjerom ili etničkom zajednicom. U svrhu uklanjanja plodnog tla za regrutiranje terorista potrebno je otkloniti i okolnosti koje pogoduju širenju terorizma (poput siromaštva, neriješenih sukoba i drugih političkih kriza, loših gospodarskih i društvenih uvjeta života itd.) te jačati međukulturalni i međuvjerski dijalog. U tom smislu Republika Hrvatska posebno pozdravlja donošenje UN-ove Globalne strategije za suzbijanje terorizma koju je usvojila Opća skupština UN-a.

Rijeka 1995.
Teroristički napad u Rijeci iz 1995. godine smatra se prvim islamističkim udarom koji se dogodio na europskom tlu (FOTO: Novilist.hr)

Jedini pravi teroristički napad u našoj zemlji bio je onaj koji se dogodio 1995. godine u Rijeci. Te godine 20. listopada, nešto iza 11 sati, ispred Policijske uprave eksplodirao je automobil-bomba marke fiat regata. Napad je izveo bombaš samoubojica, 35-godišnji John Fawz iz Kuvajta, koji se automobilom, u kojem je bilo 70 kilograma TNT-a, zabio u zgradu policijske postaje. Fawz je u napadu poginuo, pet osoba je teže ozlijeđeno, a 21 lakše. U konačnici se broj ozlijeđenih popeo na 29, od čega je dvadeset i sedam osoba ozlijeđeno u zgradi policijske postaje, a dvoje su bili slučajni prolaznici.

Dan poslije odgovornost za napad preuzela je egipatska teroristička organizacija Al Gamma’a Al-Islamiyya, obrazloživši napad odmazdom za nestanak njezina istaknutog člana Abu Tala’ata al-Qasimija. Taj se događaj smatra prvim islamističkim udarom koji se dogodio na europskom tlu.

Iako nije bila usmjerena na Republiku Hrvatsku, nego općenito na Hrvate i Srbe koji žive na Balkanu, prije svega u Bosni i Hercegovini, javnost je sredinom prošle godine uznemirila i prijetnja objavljena u glasilu tzv. Islamske države Rumiyah.

"Nismo zaboravili Balkan ... i nećemo ga zaboraviti. Samo smo bili malo preokupirani", poručili su džihadisti u svom propagandnom časopisu. Za Hrvate se navodi da su "prljave krvi", dok su se Srbi našli na meti zbog pokolja Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine.

"Nismo zaboravili vaše ubijanje, zlostavljanje i silovanje po Bosni", piše "Rumiyah". U prijetećem tekstu, podsjetili su i na tragičnu sudbinu Tomislava Salopeka, Hrvata kojega su islamistički teroristi zarobili i pogubili u Egiptu 2015. godine. Uz prijetnju Hrvatima objavljena je i fotografija džamije srušene u Ahmićima 1993. uz koju se navodi kako su to učinile "hrvatske križarske paravojne snage". Osim Hrvata i Srba, prijetnju su dobili i umjereni muslimani na Balkanu koji ne podupiru radikalnu ideologiju te ih se naziva otpadnicima od vjere.

Na Internet stranici Global terrorism database, koja prati sve događaje i incidente koji se mogu dovesti u vezu s terorizmom, nalazi se pretraživač baze podataka. Kada se u tražilicu upiše ime Hrvatske otvori se poduži popis nemilih događaja i višestrukih eksplozija bombi, no za njih do danas niti jedna grupa niti organizacija nije preuzela odgovornost.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina/EPA/Patrick Seeger/Ronald Wittek

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  2. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

    24.10.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije