NIPOŠTO NE ZABORAVITE

Vaše je pravo pitati, a njihova je dužnost da vam daju odgovore

ritn by: I.F. | 21.02.2020.
NIPOŠTO NE ZABORAVITE: Vaše je pravo pitati, a njihova je dužnost da vam daju odgovore
U novinarskom poslu sasvim je uobičajeno da se učestalo susrećete sa zidom šutnje, pogotovo kada imate neugodno pitanje. To izgleda tako da vi pitate, a odgovore ne dobivate. Nekada se dogodi da odgovor na uredno postavljeno pitanje ne dobijete ni onda kada onome koga ste pitali istekne rok za odgovor prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, a nekada odgovor dobijete tek malo prije isteka roka, s time da ono što ste dobili uopće nije odgovor na pitanje koje ste postavili. Time je formalno ispoštovan zakon, ali ujedno i izigran. No, nemaju samo novinari/ke tu "privilegiju" da postavljaju pitanja i da na njih ne dobivaju odgovor. Isti je slučaj i s građanima. A kada do toga dođe jedini im je „izlaz“ Povjerenik za informiranje. Radi se o nezavisnom nadzornom tijelu koje štiti, prati i promiče pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama.

U novinarskom poslu sasvim je uobičajeno da se učestalo susrećete sa zidom šutnje, pogotovo kada imate neugodno pitanje. To izgleda tako da vi pitate, a odgovore ne dobivate. Nekada se dogodi da odgovor na uredno postavljeno pitanje ne dobijete ni onda kada onome koga ste pitali istekne rok za odgovor prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, a nekada odgovor dobijete tek malo prije isteka roka, s time da ono što ste dobili uopće nije odgovor na pitanje koje ste postavili. Time je formalno ispoštovan zakon, ali ujedno i izigran

Nije to slučaj samo kod tijela javne vlasti, već i na najvišim političkim razinama, o onim lokalnim da i ne govorimo, pa nije rijedak slučaj da političari koji su na poziciji na kojoj jesu zahvaljujući građanima, istima ne žele dati odgovor. Primjerice, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić već godinama gotovo uopće ne odgovara na pitanja koja mu novinari/ke postavljaju, a nerijetko je pri tome prema novinarima, a pogotovo novinarkama, agresivan i drzak te ih omalovažava. I nije jedini. Sjetimo se samo kako je premijer Andrej Plenković novinarki RTL-a, Damiri Gregoret, na njeno pitanje odgovorio – „slatki ste, Damira“. Upravo zbog takvih slučajeva, kakvih je u posljednjih nekoliko godina bilo toliko da bi nam trebalo nekoliko dana da ih sve pobrojimo, prošle su godine Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske pokrenuli kampanju pod nazivom „Samo odgovorite na pitanje“.

"Naš je posao postavljati pitanja, a predstavnika vlasti da na njih odgovaraju, a da nas pritom ne vrijeđaju i ponižavaju", poručili su tada.

No, nemaju samo novinari/ke tu "privilegiju" da postavljaju pitanja i da na njih ne dobivaju odgovor. Isti je slučaj i s građanima. A kada do toga dođe jedini im je „izlaz“ Povjerenik za informiranje. Radi se o nezavisnom nadzornom tijelu koje štiti, prati i promiče pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama. Na njegovom čelu je od studenog 2018. godine Zoran Pičuljan, koji je na tom mjestu zamijenio Anamariju Musu. 

Zoran Pičuljan
Zoran Pičuljan uskoro će predstaviti godišnje izvješće (FOTO: HINA/Denis Cerić)

„Pravo na pristup informacijama i njegovo učinkovito ostvarivanje prava predstavlja jedan od ključnih alata za borbu protiv korupcije i uspostavljanje odnosa povjerenja i odgovornog postupanja onih koji sudjeluju u javnom upravljanju. Stoga Povjerenik za informiranje u svome radu pokušava educirati tijela javne vlasti kako da što uspješnije i zakonito postupaju u rješavanju zahtjeva za pristup informacijama, a u isto vrijeme informirati i educirati korisnike - građane, udruge, akademsku zajednicu, medije i sve ostale pravne osobe u Hrvatskoj - kako da učinkovito ostvare svoje pravo na informaciju“, ukratko će domenu svog rada objasniti Pičuljan.

Prošle je godine ured Povjerenika za informiranje provodio projekt koji je sufinancirao Europski socijalni fond. Iz imena projekta već je poprilično jasno o čemu se radi - "Jačanje kapaciteta tijela javne vlasti, udruga, medija i građana za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama". Dakle, cilj je bio u ovoj domeni poboljšati transparentnost, otvorenost i responzivnost u radu vlasti i javne uprave. U sklopu projekta izrađen je video spot koji donosimo na ovom mjestu, jer smatramo da se radi o vrlo važnom pitanju i da je potrebno intenzivno raditi na edukaciji, ne samo građana, nego i institucija koje ignoriraju pitanja javnosti.

„Kad je riječ o samom projektu, smisao je bio pokušati doskočiti velikom broju i velikoj fluktuaciji oko 6.000 službenika za informiranje o čijem znanju i kapacitetu za zakonito postupanje direktno ovisi i ostvarivanje prava na pristup informacijama“, kažu za Lupigu iz ureda Povjerenika za informiranje, pojašnjavajući kako su projektne aktivnosti, među ostalim, uključivale izradu i objavu on-line edukativnih video materijala za tijela javne vlasti i korisnike te izradu video i audio spotova za javnost, publikacija i letaka.

Također su pokrenute nove internetske stranice Povjerenika za informiranje, a održano je i deset on-line edukacija o pravu na pristup informacijama, pet regionalnih edukacija o primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama, u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Dubrovniku, kao i šest radionica za korisnike prava na pristup informacijama te međunarodna konferencija na ovu temu, gdje su uz domaće predavače sudjelovali stručnjaci iz SAD-a, Škotske, Slovenije, Makedonije i Crne Gore. 

Trenutno je u pripremi godišnje izvješće Povjerenika za informiranje koje bi se sljedeći mjesec trebalo naći pred Saborom, a tada ćemo saznati, primjerice, koliko žalbi građana i medija je povjerenik zaprimio tijekom prošle godine, iz čega će se vidjeti je li porasla građanska svijest o tome da imaju pravo tražiti i dobiti odgovore, a jasno će se vidjeti i koja tijela javne vlasti najčešće uskraćuju informacije i izbjegavaju svoje obaveze.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

  2. IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

    19.06.2020.

    Nataša Škaričić

    IZBORNO SILOVANJE: Kasno Križar u parlament stiže

  3. OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

    18.06.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Izazov zlikovačkih lista

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije