Mravlja kolonija

Jedna vrsta argentinskih mrava nenamjerno je donesena u Europu dvadesetih godina prošlog stoljeća. Slučajno, jer pretpostavlja se kako su u Europu dospjeli živeći na uvezenim biljkama. Za samo osamdesetak godina ovi super mravi uspjeli su razviti najveću poznatu mravlju koloniju svijeta. Kolonija se proteže u duljini od oko 6 000 kilometara. Mravi su uzurpirali područje od Genoveškog zaljeva u Italiji, pa obalom sve do španjolske La Corune, na Atlantiku. Dakle mravi su postali državljani Italije, Monaca, Francuske, Španjolske i Portugala.
Posebno je zanimljivo kod ove vrste mrava, da se oni između sebe ne bore, kakav je običaj kod većine mravljih vrsta-borba do smrti. Naprotiv, argentinski mravi se međusobno prepoznaju, pa čak i surađuju, čime nam pokazuju da je suradnja put do izgradnje čuda. Do sada su "Argentinci" uništili 19 europskih vrsti, a preostali su im još samo španjolski, katalonski mravi koji također imaju koloniju na zavidnoj razini, ali ipak neuporedivo manju od one argentinske.
Posebno je zanimljivo kod ove vrste mrava, da se oni između sebe ne bore, kakav je običaj kod većine mravljih vrsta-borba do smrti. Naprotiv, argentinski mravi se međusobno prepoznaju, pa čak i surađuju, čime nam pokazuju da je suradnja put do izgradnje čuda. Do sada su "Argentinci" uništili 19 europskih vrsti, a preostali su im još samo španjolski, katalonski mravi koji također imaju koloniju na zavidnoj razini, ali ipak neuporedivo manju od one argentinske.