KRADU DJECU; SAMO PROSE; LIJENI SU

Predrasude srušene uz snažan tresak

ritn by: Melisa Skender | 09.04.2016.
KRADU DJECU; SAMO PROSE; LIJENI SU: Predrasude srušene uz snažan tresak
„Kradu djecu“, „Samo prose“, „Lijeni su“ - sve predrasude u trenu su se, uz snažan tresak, srušile pod noge spomenika Petru Preradoviću. Dogodilo se to u petak na zagrebačkom Cvjetnom trgu u gdje je srušen zid predrasuda prema Romima. Simbolično je tako obilježen Maškarthemutno dive e Romengo ili Svjetski dan Roma, a performans je izvela nekolicina mladih aktivista Romskog nacionalnog vijeća. Svakodnevica Roma u Hrvatskoj i Europi opterećena je brojnim društvenim stereotipima i predrasudama što dovodi do segregacije u školama, težeg zapošljavanja i uopće težeg života Roma od kojih je većina i siromašnih. Trenutno u Hrvatskoj studira 25 Roma, doznajemo od Bibijane Papo, koordinatorice projekata u Romskom nacionalnom vijeću. Uglavnom se radi o djeci imućnijih obitelji, dok za ove druge postoje stipendije, no i toliko tehničkih i drugih prepreka da se malo koja od takvih stipendija na kraju iskoristi.

Na zagrebačkom Cvjetnom trgu u petak je srušen zid predrasuda prema Romima. Simbolično je tako obilježen Maškarthemutno dive e Romengo ili Svjetski dan Roma, a performans je izvela nekolicina mladih aktivista Romskog nacionalnog vijeća.

„Kradu djecu“, „Samo prose“, „Lijeni su“ - sve predrasude u trenu su se, uz snažan tresak, srušile pod noge spomenika Petru Preradoviću. Svakodnevica Roma u Hrvatskoj i Europi opterećena je brojnim društvenim stereotipima i predrasudama što dovodi do segregacije u školama, težeg zapošljavanja i uopće težeg života Roma od kojih je većina i siromašnih.

Zid predrasuda
Zid predrasuda prije rušenja (FOTO: Romsko nacionalno vijeće)

Među „rušiteljima zida predrasuda“ prepoznali smo Sindirelu Bobarić, jednu od zamjenica glavnog urednika romskog časopisa Romi.hr koji postoji i u digitalnom izdanju. Pitamo ju kako razmišljaju mladi Romi i koliko se uključuju u aktivnosti koje organizira Romsko nacionalno vijeće.

„Potičemo ostale mlade Rome samim time što radimo, družimo se s njima i razgovaramo o tome što možemo napraviti zajedno. Prijavljujemo projekte kako bismo skupili financijska sredstva za aktivnosti koje pridonose ravnopravnom položaju Roma u društvu, od edukacije, zdravstva, zaposlenja, a uključujemo sve one koji pokažu interes. Ne moraju svi biti pisci, ne moraju biti niti glazbenici, važno je ohrabriti mlade ljude da naprave korak, da se ne boje ako se žele potruditi za sebe, pa i druge Rome u Republici Hrvatskoj“, rekla nam je Sindirela Bobarić koja je tog popodneva dala mnoštvo izjava medijima.

Svjetski dan Roma obilježava se u čast prvog Svjetskog kongresa Roma održanog 8. travnja 1971. godine u Londonu i jedan je od najvažnijih datuma u povijesti Roma. Na kongresu su se sastali predstavnici Roma iz 14 zemalja svijeta i tu su Romi usvojili odluke o romskoj zastavi i službenoj himni, službenom romskom jeziku – romani čhiba – i službenim prihvaćanjem naziva Rom, što na romskom znači čovjek. Ovaj, najveći romski praznik, u Srbiji se sasvim drugačije slavi, govori nam Vladimir Zdravković iz srpske općine Vlasotince

Predrasude
"Važno je ohrabriti mlade ljude da naprave korak, da se ne boje ako se žele potruditi za sebe, pa i druge Rome u Republici Hrvatskoj" (FOTO: Romsko nacionalno vijeće)

„Imamo puno manifestacija na taj dan, kulturnih, obrazovnih i sportskih. Okupi se puno ljudi“, kaže Zdravković. Obrazovanje naš sugovornik smatra prvim problemom koji bi trebalo riješiti kako bi se Romi izborili za svoje ravnopravno mjesto u društvu.

„Obrazovanje, to je najveći problem cijele populacije Roma, bilo gdje na svijetu. Kod nas u Vlasotincima je edukacija Roma dobro krenula, imaju asistente u školi i nema segregacije. Prije sedam – osam godina su romska djeca išla u romske razrede, ali sada više nije tako ni u vrtićima, ni u školama, ni fakultetima“, objašnjava.

Trenutno u Hrvatskoj studira otprilike 25 Roma, doznajemo od Bibijane Papo, koordinatorice projekata u Romskom nacionalnom vijeću.

"Uglavnom se radi o djeci imućnijih obitelji, a postoji toliko tehničkih i drugih prepreka u sustavu stipendiranja studenata pripadnika romske nacionalne manjine da je određeni broj studenata Roma zapravo doveden u situaciju da mora odustati od studija. Nije donesen novi trogodišnji Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013. – 2020., dok je prethodni Akcijski plan važio do kraja 2015. godine", rekla nam je Bibijana Papo.

Zid predrasudaSrušeni zid predrasuda (FOTO: Romsko nacionalno vijeće)

Romi nemaju razloga biti zadovoljni niti svojim tretmanom u medijima. Romski jezik na javnoj televiziji nije moguće čuti čak ni u HTV-ovoj emisiji Prizma posvećenoj nacionalnim manjinama. Istovremeno, sva se događanja, bila ona kulturna, politička ili se bavila baštinom, trpaju u tu jednu emisiju. Malo se kada dogodi da aktivnosti koje uključuju Rome budu prikazane u središnjoj informativnoj emisiji, na primjer, osim ako se ne radi o kakvom kriminalnom pothvatu. 

Za sam Svjetski dan Roma, a simbolično rušenje zida predrasuda prikazano je u izravnom prijenosu na HTV-u. Dobili su svoju i minutažu i nekim drugim informativnim emisijama, valjda bez uobičajenog folklora o slobodnim nomadima koje ne drži mjesto jer ta romansirana slika slabo podržava stvarno stanje. Većina Roma živi u odvojenim i često pretrpanim naseljima bez osnovne infrastrukture. Koliko točno, teško je utvrditi jer pojedine hrvatske institucije odbijaju prikupljati etnički disagregirane podatke.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Romsko nacionalno vijeće

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  2. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

    24.10.2019.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Čovjek u radničkom kombinezonu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije