KORONAVIRUS I „LISTE ZA ODSTREL“

Proglašeno „ratno stanje“ sa sobom nosi i opasnu „ratnu“ psihozu

ritn by: Ivan Kegelj | 04.04.2020.
KORONAVIRUS I „LISTE ZA ODSTREL“: Proglašeno „ratno stanje“ sa sobom nosi i opasnu „ratnu“ psihozu
Hrvatska je ponovo u ratu, uvjeravaju nas zadnjih tjedana sa svih strana. Ratno stanje u ustima je izvršne vlasti, na naslovnicama medija, pune su ga i društvene mreže. Hrvatska je obznanila rat koronavirusu, pozivajući na općenarodnu mobilizaciju protiv nevidljivog neprijatelja – „Pobijedite koronavirus, ostanite doma“. Ova taktika se zasad - kombinirana sa strogim epidemiološkim mjerama ograničenja kretanja - pokazuje uspješnom. Prema službenim brojkama oboljelih i umrlih, Hrvatska je među europskim šampionima u suzbijanju širenja virusa, a izvanredne mjere Nacionalnog stožera civilne zaštite imaju podršku većine stanovništva u anketnim istraživanjima. Ratno stanje sa sobom, međutim, donosi i ratnu psihozu. Nigdje to nije evidentnije nego na Murteru, otoku koji je već tjedan dana u totalnoj karanteni. Nitko ne može pristupiti otoku, niti ga napustiti. Potpunu izolaciju jamče policijske blokade i po cesti razvučena traka za bušenje guma.

Hrvatska je ponovo u ratu, uvjeravaju nas zadnjih tjedana sa svih strana. Ratno stanje u ustima je izvršne vlasti, na naslovnicama medija, pune su ga i društvene mreže. Hrvatska je obznanila rat koronavirusu, pozivajući na općenarodnu mobilizaciju protiv nevidljivog neprijatelja – „Pobijedite koronavirus, ostanite doma“. 

Ova taktika se zasad - kombinirana sa strogim epidemiološkim mjerama ograničenja kretanja - pokazuje uspješnom. Prema službenim brojkama oboljelih i umrlih, Hrvatska je među europskim šampionima u suzbijanju širenja virusa, a izvanredne mjere Nacionalnog stožera civilne zaštite imaju podršku većine stanovništva u anketnim istraživanjima. 

Ratno stanje sa sobom, međutim, donosi i ratnu psihozu. Nigdje to nije evidentnije nego na Murteru, sjevernodalmatinskom otoku između zadarskog i šibenskog arhipelaga. 

Na cesti šiljci, na mobitelu "lista za odstrel"

Već tjedan dana Murter je u totalnoj karanteni. Nitko ne može pristupiti otoku, niti ga napustiti. Potpunu izolaciju jamče policijske blokade i po cesti razvučena traka za bušenje guma.

Od tridesetak zaraženih u Šibensko-kninskoj županiji, dvije trećine su stanovnici Murtera. Apsolutne brojke možda se ne čine velikima, ali u relativnim omjerima vrlo su zabrinjavajuće. Cijeli otok Murter nema ni pet tisuća stanovnika. Uglavnom se, kao i na ostalim hrvatskim otocima, radi o ljudima starije životne dobi, dakle baš onima koje Covid-19 najviše ugrožava. A javnozdravstveni kapaciteti Murtera su, kao i na ostalim hrvatskim otocima, izrazito skromni.

Murter karantena
Blokada na prilazu otoku Murteru (SCREENSHOT: N1)

Atmosfera ratnog stanja podvučena je popisom nepoželjnih imena koji zadnjih dana kruže Murterom. Lokalni su mediji zadnjeg dana ožujka izvijestili da među murterskim življem kruži popis osoba zaraženih koronavirusom SARS-CoV-2, kojih je u tom trenutku bilo ukupno 17. Neki među njima upravo su na taj način, preko poruke koju su im otočki kuloari dostavili u mobilni pretinac, doznali da su zaraženi virusom.

"Imena i prezimena testiranih su preko poruka slana po mjestu, a i po cijelom otoku, možda i dalje, što je kršenje prava na privatnost i prava na povjerljivost podataka pacijenata, dakle nezakonito djelo. Ovo je nešto uistinu uznemirujuće s moralnog aspekta, da će selo znati prije nego obitelji testiranog i sam testirani, da se mora znati tko su ‘ti zaraženi’ da bi ih se stigmatiziralo", povjerila se jedna od osoba s popisa portalu ŠibenikIN.

Povratak u prošlost

U infodemiji informacija i dezinformacija o koronavirusu, murterske su "liste za odstrel" u javnom prostoru jedva zamijećene kao problem. Tek je šačica medija i nevladinih organizacija upozorila na alarmantno i groteskno kršenje ljudskih prava zaraženih stanovnika Murtera, ali njihovi glasovi teško dolaze do javnosti opterećene brojanjem novozareženih i pripremanjem na najgore

Kao da su neki zakoračili 30 godina unatrag. I tada je osjećaj egzistencijalne ugroženosti stvarao strah, koji je epidemijskom brzinom mutirao u mržnju. Popisi nepoželjnih su uoči početka Domovinskog rata bili među prvim glasnicima predstojećih olovnih godina.

U tvornicama tabloidnog smeća, poput notornog Slobodnog tjednika, popisi nepoželjnih u to su vrijeme bili „vruća roba“. Nevine ljude proglašavalo se vanjskim neprijateljima, četnicima i srpskim obavještajcima. Neki su zbog uvrštavanja na takve popise, kako je u vrijednom serijalu tekstova iz 2016. godine podsjetio tjednik Novostiizgubili život i zdravlje. Trauma koja im je nanesena najprije društvenom stigmatizacijom, a zatim i drugim oblicima nasilja, ostavila je neizbrisive tragove. Za Republiku Hrvatsku ti su uništeni životi bili i ostali samo kolateralna šteta.

Rudina - Murter
Pustoš na otoku-karanteni (FOTO: Hrvoslav Pavić/Rudinapress)

Pravdu je teško očekivati i za stigmatizirane stanovnike Murtera. Policija apelira da se popis ne dijeli i navodno istražuje odakle je došao, ali izgledno je da će u pitanju biti jalov trud.

Metastaza tumora

Jasno je da je popis pušten, kako se to u medijima eufemistički kaže, iz „visokog izvora“. Prije samih zaraženih listu su mogli imati samo oni čija je dužnost i odgovornost suzbijanje zaraze i zaštita građana. Zaražene virusom na Murteru dodatnoj su opasnosti, čini se, izložili upravo oni koji bi im trebali pomagati. 

Ukoliko epidemija ostane pod kontrolom i stanje se dovoljno brzo smiri, murterski će slučaj možda ostati manji eksces i ubrzo otići u zaborav. Ali, što ako se epidemija ne smiri, već se razbukta? Hoće li se susjed okrenuti protiv susjeda, zaraženi protiv nezaraženog? Hoće li ljudi ostajati bez života i zdravlja samo zato što su poželjeli protegnuti noge i udahnuti malo svježeg zraka? 

Prije 30 godina "liste za odstrel" Slobodnog tjednika i sličnog tabloidnog tumora olako su se ignorirale. Tumor je u međuvremenu metastazirao; na hrvatskim kioscima danas najbolju tiražu imaju upravo tjednici koji baštine tradiciju Marinka Božića, pokojnog osnivača ST-a. 

Ako broj zaraženih krene naglo rasti, ako se počne povećavati broj umrlih od Covida-19, eskalirat će i psihoza proglašenog "ratnog stanja". Popisi "za odstrel" tada bi ponovo mogli postati „vruća roba“. Hijene koje lešinare za tipkovnicama raznog tabloidnog smeća koje promovira ustaštvo i plasira teorije zavjere neće oklijevati da tu „vruću robu“ opet plasira na naslovnice, ponovo uništavajući ljudske živote.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: N1 televizija/screenshot

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Josipa Rimac je to radila u fušu

    03.06.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Josipa Rimac je to radila u fušu

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Mala kritika škole za proizvodnju poslušnika

    01.06.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Mala kritika škole za proizvodnju poslušnika

  3. KORONA, PRVI KRUG: Što ako egoizam postane dominantno moralno načelo?

    28.05.2020.

    Predrag Finci

    KORONA, PRVI KRUG: Što ako egoizam postane dominantno moralno načelo?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije