„KAKO PREPOZNATI LAŽNE VIJESTI“

Medijski pismeni prvo bi trebali biti urednici

ritn by: Melisa Skender | 11.10.2017.
„KAKO PREPOZNATI LAŽNE VIJESTI“: Medijski pismeni prvo bi trebali biti urednici
Važnost medijske pismenosti u kontekstu lažnih vijesti i kritičkog razmišljanja bio je podnaslov jučerašnje panel diskusije „Kako prepoznati lažne vijesti i reagirati na njih“, no izlaganja u dvorani HUB385 akademije, u Zagrebu, malo su se dotakla tih tema. Lažne vijesti postaju sve veći problem, tko je odgovoran za njihovo širenje i zbog čega se događaju, pitanja su kojima je otvorena rasprava. „Eskalacija lažnih vijesti u Hrvatskoj pojavila se 2014. godine, na predsjedničkim izborima. Glasače su zvalo da biraju između Kolinde Grabar Kitarović i 'crvenog vraga' Odjednom su se počeli masovno pojavljivati portali registrirani izvan Hrvatske koji su nastojali diskreditirati Ivu Josipovića potpuno izmišljenim pričama“, započeo je jedan od sudionika, Krešimir Macan, stručnjak za krizno komuniciranje iz agencije Manjgura, koji kaže i kako u Hrvatskoj postoje javne osobe koje pristaju razgovarati samo sa "svojim" novinarima.

Važnost medijske pismenosti u kontekstu lažnih vijesti i kritičkog razmišljanja bio je podnaslov jučerašnje panel diskusije „Kako prepoznati lažne vijesti i reagirati na njih“, no izlaganja u dvorani zagrebačke HUB385 akademije, malo su se dotakla tih tema. Panelisti - vanjsko-politička novinarka N1 televizije Ivana Dragičević, član Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović i Krešimir Macan, stručnjak za krizno komuniciranje iz agencije Manjgura - složili su se da je jedan od uzroka širenja lažnih vijesti u Hrvatskoj pad povjerenja u tradicionalne medije koji, kako je rečeno, sve više postaju agregati društvenih mreža. Za primjer su istaknuli medijsko praćenje slučaj Agrokor gdje uočljivo nedostaje intervencija urednika koji bi procijenio što je bitno i relevantno za objavu.

Lažne vijesti postaju sve veći problem, tko je odgovoran za njihovo širenje i zbog čega se događaju, pitanja su kojima je otvorena rasprava koju je HUB385 prepoznao kao društveno važnu, naglasila je pozdravljajući prisutne ispred organizatora Tijana Mudrinić. Prostrana dvorana bila je pristojno popunjena, a prosjek godina oko tridesetak. 

„Lažne vijesti postojale su oduvijek, drugo ime im je propaganda. Uzmimo samo Bartoloméa de Las Casasa i njegov proglas o uvozu robova s afričkog kontinenta – to je 14. stoljeće. Ili Goebbelsa, pa holokaust je posljedica lažnih vijesti“, istaknula je Ivana Dragičević koja smatra kako novinare njihov profesionalni kodeks obavezuje na odgovornost prema javnosti, ali moć i utjecaj nikada nisu imali, jer uređivačku politiku kreiraju financijski i poslovni interesi vlasnika.

Panel
Dvorana je bila pristojno popunjena, a prosjek godina oko tridesetak (FOTO: Facebook/HUB385)

„Eskalacija lažnih vijesti u Hrvatskoj pojavila se 2014. godine, na predsjedničkim izborima. Glasače su zvalo da biraju između Kolinde Grabar Kitarović i 'crvenog vraga' Odjednom su se počeli masovno pojavljivati portali registrirani izvan Hrvatske koji su nastojali diskreditirati Ivu Josipovića potpuno izmišljenim pričama. To je najčešće alat političke desnice, kao i u slučaju američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je neprekidno pozivao ljude da ne vjeruju 'mainstream' medijima, pa su se oni okretali takvim, alternativnim izvorima informacija“, rekao je Macan, stručnjak za političku komunikaciju i medije koji je bio angažiran kao savjetnik u posljednjoj predsjedničkoj kampanji Ive Josipovića.

Jedan od takvih, alternativnih medija je i Breitbart News čiji je direktor, Steve Bannon promovirao Trumpa kao „onoga tko se znao pobrinuti za sebe pa će znati i za narod“, napomenula je Ivana Dragičević naglašavajući kako se cijela Trumpova kampanja temeljila na rušenju establišmenta. 

Opasnost širenja lažnih vijesti prepoznali su i u Europskoj komisiji, primijetio je Robert Tomljenović. Europska komisija pokrenula je više projekata s ciljem verifikacije sadržaja; InVID ili In Video Veritas za video sadržaje na društvenim mrežama te RevealProject.eu za provjeru informacija objavljenih na društvenim mrežama. 

„Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama ide sve više prema intervencionalizmu pa bi tako sve video platforme na internetu kao što su YouTube ili Vimeo, trebale paziti da uklanjaju sadržaj koji bi poticao govor mržnje ili mogao štetiti maloljetnoj djeci. Ali na YouTube se stavlja 66 godina materijala dnevno – tko će to pratiti“, upozorio je Tomljenović na očigledan odgovor – algoritam

Što se pak događa kad moralni sud prepustimo algoritmima pokazuje slučaj Pulitzerom nagrađene fotografije AP-ovog fotografa Nicka Utija, na koji je podsjetila Ivana Dragičević. Facebook je uklonio sliku jer prikazuje nagu djevojčicu zanemarujući kontekst Vijetnamskog rata i činjenicu da joj napalm pali kožu.

„Šefovi Facebooka i Googlea su biznismeni, oni ne žele biti mediji, iako je barem dvije milijarde ljudi na koje utječu njihovi algoritmi. Algoritme ne zanimaju moralne kategorije, oni samo gledaju što se dijeli i klika, i upućuju nas na istomišljenike zbog kojih se počinjemo zatvarati u balone s istomišljenicima. Tako se gubi zajednički prostor za rasprave“, vjeruje Ivana Dragičević. 

Krešimir Macan
"Postoje javne osobe koje uopće ne žele razgovarati ni s kim osim sa 'svojim' novinarima" - Krešimir Macan (FOTO: Facebook/HUB385)

„Postoje javne osobe koje uopće ne žele razgovarati ni s kim osim sa 'svojim' novinarima koji su i njihovi istomišljenici“, upozorio je Macan na još jedan problem, dok je Ivana Dragičević dometnula kako je političarima draže kad pred njima sjedi novinar s gomilom papira u ruci nego onaj tko bi znao koja će im pitanja postaviti.

Tradicionalni mediji sve više gube svoju javnu funkciju, sve manje otvaraju prostor za raspravu, a pod pritiskom tržišta sve više se pretvaraju u agregate društvenih mreža, zaključeno je na panelu. Razlog tomu je, složili su se svi panelisti, nedostatak uredničke politike koja bi znala odvojiti bitno od nebitnog

„Kriteriji struke nalažu provjeru svake informacije, tri izvora, dva neovisna, istraživanje pozadine – ali novinari su egzistencijalno ugroženi i nemaju autonomiju u odnosu na vlasnike medija kojima je važno zaraditi i biti prvi. Imate zadnji primjer Agrokora. Svi glavni mediji samo šibaju gomilu vijesti, bez ikakvog odmaka, analize, procjene što je bitno, a što nije“, istaknula je Dragičević jedan od ključnih problema, i to ne samo u hrvatskim medijima. 

Krešimir Macan također se osvrnuo na način praćenja Agrokora u medijima: „Meni je nevjerojatno da na svim medijima čitam o milijardi potrošenoj na osobne troškove, dok imamo 15 milijardi kuna duga, što je za naše društvo puno važnije“.

Medijskoj pismenosti tako bi valjda prvo trebalo podučiti urednike. A zašto se nitko u medijima nije ozbiljnije bavio Agrokorom posljednjih 25 godina, pitanje je na koje će najbolje odgovoriti podatak koliko je Agrokor ostao dužan za oglašavanje u hrvatskim medijima, ako to ikada bude tema.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook/HUB385

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BURE BARUTA: Kako se naš šapat proširio kroz prozor

    16.11.2017.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako se naš šapat proširio kroz prozor

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Može li se knjiga "vratiti u modu"

    11.11.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Može li se knjiga "vratiti u modu"

  3. PRŽENJE MOZGA: O popovima i spolovilima

    06.11.2017.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: O popovima i spolovilima

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije