Japanci opet No.1

Gospodin Jack Dongarra, profesor računarskih znanosti sa univerziteta u Tennessee-u, predvodi grupu istraživanja kojima prate 500 najbržih računala na svijetu, a za NEC kaže: "Ovaj stroj je jači od 20 najbržih računala u Americi. Jači nego svi kompjuteri Ministarstva obrane zajedno!". NEC radi na brzini od 35600 gigaflopa, a ASCI radi na brzini od 7226 gigaflopa. A šta je gigaflop? Jedan gigaflop je jedinica koja označava brzinu obavljanja milijardu matematičkih operacija u sekundi! Pa sad izračunajmo koliko je to sve zajedno. A prostor koji zauzima čudo(vište) jednak je veličini 4 teniska terena. Inače, znate koliki bi prostor zauzeli obična kučna računala, kada bi ih povezali da imaju sposobnosti ljudskoga mozga? Cijeli teritorij Texasa!!!
Ali ono najbolje u priči je to što se japanski superkomp ne koristi (bar ne službeno) u neke zloslutne svrhe, već, kako mu i ime govori, NEC Earth Simulator je simulator i služi stvaranju "virtualne planete Zemlje", gdje će znastvenici proućavati klimu i pokušati predviđati istu, te klimatske promjene, zadirući tako duboko u čudesa determinističkog kaosa (znate ono; zamah krila leptira u Brazilu može izazvati monsunsko nevrijeme u Aziji, i sl.). Ludo!
A iako znamo koliko su Japanci sposobni i koliko su otišli daleko s tehnologijom, malo nas ipak kopka, kako zapravo da su toliko uspješni? Dio odgovora naći ćete u statističkom podatku od prije skoro 10 godina: najprodavanija majica s nekim natpisom u Japanu početkom 90-ih (dakle, jedno duže razdoblje) je bila: "Mi smo najbolji" i "Mi smo No.1",
a u Americi "Ponosni na svoju nesposobnost"!!!.
Ali ono najbolje u priči je to što se japanski superkomp ne koristi (bar ne službeno) u neke zloslutne svrhe, već, kako mu i ime govori, NEC Earth Simulator je simulator i služi stvaranju "virtualne planete Zemlje", gdje će znastvenici proućavati klimu i pokušati predviđati istu, te klimatske promjene, zadirući tako duboko u čudesa determinističkog kaosa (znate ono; zamah krila leptira u Brazilu može izazvati monsunsko nevrijeme u Aziji, i sl.). Ludo!
A iako znamo koliko su Japanci sposobni i koliko su otišli daleko s tehnologijom, malo nas ipak kopka, kako zapravo da su toliko uspješni? Dio odgovora naći ćete u statističkom podatku od prije skoro 10 godina: najprodavanija majica s nekim natpisom u Japanu početkom 90-ih (dakle, jedno duže razdoblje) je bila: "Mi smo najbolji" i "Mi smo No.1",
a u Americi "Ponosni na svoju nesposobnost"!!!.
long live Spectrum