IGNORIRANJE ŽRTAVA

Odbili postavljanje spomen obilježja lokalnim Židovima koje su pobile ustaše i nacisti

ritn by: Bojana Guberac | 11.01.2021.
IGNORIRANJE ŽRTAVA: Odbili postavljanje spomen obilježja lokalnim Židovima koje su pobile ustaše i nacisti
HDZ-ova vladajuća garnitura Općinskog vijeća Jakovlje, mjesta nedaleko Zagreba, koncem protekle godine odbila je inicijativu za postavljanje simboličnog spomen obilježja tamošnjim Židovima koji su ubijeni u Drugom svjetskom ratu. Prijedlog za obilježavanje stradanja domaćih Židova, odnosno postavljanje takozvanog Stolpersteina ili, na hrvatskom, kamena spoticanja, pokrenula je Proksima – udruga za edukaciju i razvoj. "Prema podacima ni jedno od troje ubijene djece nije imalo prebivalište u Općini Jakovlje za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su postali žrtve totalitarnog režima", hladno je konstatirano u Odluci koju potpisuje Marijan Capek, inače predsjednik HDZ-a Jakovlje. Odluka je zanimljiva i zbog spomenute formulacije u kojoj se navodi da su Spitzerovi ubijeni od strane "totalitarnih režima", čime se vješto izbjeglo reći da su za njihovu smrt krive ustaše i nacistički režim.

HDZ-ova vladajuća garnitura Općinskog vijeća Jakovlje, mjesta nedaleko Zagreba, koncem protekle godine odbila je inicijativu za postavljanje simboličnog spomen obilježja tamošnjim Židovima koji su ubijeni u Drugom svjetskom ratu. Prijedlog za obilježavanje stradanja domaćih Židova, odnosno postavljanje takozvanog Stolpersteina ili, na hrvatskom, kamena spoticanja, pokrenula je Proksima – udruga za edukaciju i razvoj.

Ova udruga fokusirana je na područje općina Jakovlje i Bistra, a za cilj ima očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne te povijesne baštine, kao i obnovu i uređenje spomen obilježja. Odbijenu inicijativu pokrenuli su još 2019. godine. Prema tom prijedlogu u središtu Jakovlja postavile bi se male mjedena pločice, u svijetu već godinama poznate kao Stolperstein - znak sjećanja i spomenik odvedenim i pogubljenim, nestalim Židovima, Romima i drugim manjinama, političkim protivnicima nacizma, homoseksualcima, Jehovinim svjedocima, te žrtvama eutanazije okrutnog nacističkog režima u Drugom svjetskom ratu.

Stolperstein Rijeka
Prve kamene spoticanja u Hrvatskoj dobila je Rijeka (FOTO: Wikimedia/Chritian Michelides)

Naime, njemački umjetnik Gunter Demnig od 1992. godine širom Europe, ali i svijeta, u pločnike ispred posljednjih adresa na kojima su živjele žrtve nacizma, ugrađuje kamene spoticanja. Demnig je prvi Stolperstein postavio u njemačkom Kölnu u sklopu inicijative kojom se odaje počast žrtvama holokausta.

Hrvatska je prvi takav znak sjećanja dobila 2013. godine u Rijeci, na adresi Ante Starčevića 5, a u spomen na Riječane Eugenija Lipschitza i Gianettu Lipschitz koji su iz te ulice 1944. godine odvedeni u smrt na najstravičnije mjesto holokausta – logor smrti Auschwitz. U listopadu prošle godine prvi kamen spoticanja dobio je i Zagreb, na adresi Gundulićeva 29, u spomen na djevojčicu Leu Deutch koja je umrla sa 16 godina 1943. godine u stočnom vagonu koji je vozio u Auschwitz. U Zagrebu se planira skoro postavljanje još 19 kamena spoticanja. 

No, takav razvoj priče, izgledno je, nećemo skoro gledati u Jakovlju. Općinsko vijeće kao razlog odbijanja ove inicijative navelo je da se kamen spoticanja postavlja ispred zgrade u kojoj su žrtve imale posljednje prebivalište i da se sukladno tome ne daje suglasnost za postavljanje spomen obilježja na području Općine Jakovlje u znak sjećanja na članove obitelji Spitzer "ubijenih od strane totalitarnih režima". Odluka je zanimljiva i zbog spomenute formulacije u kojoj se navodi da su Spitzerovi ubijeni od strane "totalitarnih režima", čime se vješto izbjeglo reći da su za njihovu smrt krive ustaše i nacistički režim. 

Na stranici Digitalni zavičaj, koja je ujedno i projekt udruge Proksima, istražuje se lokalni identitet jakovljanskog kraja te tamo stoji kako je obitelj Spitzer bila ugledna obitelj koja je živjela u Jakovlju od 1890-ih do početka 1940-ih. Obitelj je, navode, posjedovala dućan i gostionicu na glavnoj cesti, na tadašnjem kućnom broju 143. Albert i Cecilija Spitzer imali su ukupno sedmero djece i sva su rođena u Jakovlju, a u Drugom svjetskom ratu ubijeno ih je troje

Leopold Spitzer (38) ubijen je u travnju 1945. godine u logoru Jasenovac, u koji je otpremljen još u listopadu 1941. godine nakon što je uhićen u Zagrebu gdje je radio kao trgovački pomoćnik. Njegovog starijeg brata Daniela Spitzera (50), ubila je ustaška vojska. Obješen je 1. ožujka 1945. godine i potom bačen u jamu na području Sunje, gdje se preselio prije rata. Njihova sestra Dragica Spitzer udana Weinberger (rođena 1897. godine) deportirana je u Auschwitz zajedno sa suprugom i kćerkom, gdje je i ubijena.

Cecilija i Albert Spitzer
Albert i Cecilija Spitzer imali su ukupno sedmero djece (FOTO: Proksima/Gordana Funk)

S obzirom na to da kuća obitelji Spitzer više ne postoji te ispred nje shodno tome nije moguće postaviti kamen spoticanja, udruga Proksima obratila se 2019. godine fondaciji Guntera Demniga koja postavlja Stolperstein spomen obilježja i, kako kažu, dogovorila da je u takvom slučaju spomen ploču moguće postaviti ispred zgrade Općine Jakovlje. U takvoj situaciji naglasak se stavlja na tezu da je osoba živjela u Jakovlju ili da je tamo rođena. Dokument koji to objašnjava poslan je Općini Jakovlje, a cijela korespondencija s općinom transparentna je i vidljiva na stranici udruge. Međutim, Općinsko vijeće odlučilo je odbiti ideju pod objašnjenjem da nekadašnji građani Jakovlja nisu imali posljednje prebivalište u tom mjestu, ne osvrćući se previše na činjenicu da su rođeni i odrasli u Jakovlju. 

"Prema podacima ni jedno od troje ubijene djece nije imalo prebivalište u Općini Jakovlje za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su postali žrtve totalitarnog režima", hladno je konstatirano u Odluci koju potpisuje Marijan Capek, inače predsjednik HDZ-a Jakovlje. A koliko ih slučaj zanima možda najbolje govori činjenica da žrtve nazivaju djecom, iako one nisu ubijene kao djeca, već kao sredovječni ljudi. 

Jakovlje
Odluka Općinskog vijeća (IZVOR: Općina Jakovlje)

Iz udruge poručuju kako je razvidno da je odbijenica zapravo politička odluka. Objašnjavaju to „unaprijed pripremljenom odlukom kojom se – u naslovu odluke – daje suglasnost dok se u prvoj točki vidi da se tom odlukom zapravo ne daje suglasnost“. Također ukazuju i na da molba udruge nije uvrštena u dnevni red već je u dnevni red uvrštena “Odluka o davanju suglasnosti za postavljanje Stolperstein spomen obilježja” u kojoj je napisano da se ne daje suglasnost za postavljanje. Inače, trošak za sve tri spomen ploče iznosi 3.000 kuna

S planiranom inicijativom udruga nastavlja. Sigurni su, kažu, kako će Daniel Spitzer, Dragica Weinberger rođ. Spitzer i Leopold Spitzer dobiti spomen obilježja u svom rodnom Jakovlju. Njihovu inicijativu možete podržati potpisom na linku ili slanjem e-maila podrške na kontakt@proksima.hr.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BEZ IKAKVOG "ALI": Neka nam solidarno ostane novo normalno

    31.12.2020.

    Lana Bobić

    BEZ IKAKVOG "ALI": Neka nam solidarno ostane novo normalno

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Na korak do neizvjesne 2021. - što poslije korone?

    26.12.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Na korak do neizvjesne 2021. - što poslije korone?

  3. GORI NAM POD NOGAMA: Ne šuti i talasaj!

    30.11.2020.

    Lana Bobić

    GORI NAM POD NOGAMA: Ne šuti i talasaj!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije