HRVATSKO IGNORIRANJE

Dakle, ne znamo što je Tijelovo! A znamo li što je Sutjeska?

ritn by: Igor Lasić | 20.06.2022.

Znamo li što je Sutjeska? Na toj rječici podno najviših bosanskohercegovačkih planina odvio se jedan od dva najveća boja u Narodnooslobodilačkom ratu. Zajedno su odnijeli preko 20.000 partizanskih života. Drugi je bio Četvrta neprijateljska ofenziva ili Bitka na Neretvi ili Bitka za ranjenike, „Fall Weiss“, svega par mjeseci ranije. Danas te činjenice, međutim, jedna Hrvatska malne apsolutno ignorira. Supokroviteljstvo nad obilježavanjem Sutjeske odbijeno je više pita. Da je ovdje kome do svetkovine tijela uloženog za opći spas, našao bi makar to da je tamo praktično svako drugo bilo hrvatskog porijekla. Slično su se ponijeli i glavni mediji u Hrvatskoj. A kad već spominjemo i Neretvu, naši vodeći mediji nisu bili ni tamo ovom prilikom, o Tijelovu. Isti je četvrtak u Mostaru održan protest zbog devastacije Partizanskog groblja.

Tijelovo, onaj blagdan kad se po hrvatskim medijima nižu naslovi tipa: „Znate li što je to?“ I tako već tri desetljeća. U skladu s tim protekao je i prošli medijski četvrtak. Od prvih deset rezultata na Googleu izlistanih za tu riječ, pet se odnosilo na domaće portale s upravo tim ili time sličnim pitanjem. Večernji.hr, Bitno.net, Index.hr, Morski.hr, Dnevnik.hr.

Onda, znamo li što je Tijelovo?

U svega nekoliko riječi, za katolike je to dan slavljenja oltarskih sakramenata. Krvi i tijela Isusova, u biti, što će reći i njegove fizičke prisutnosti u euharistiji. Tijelovo je inače uspostavljeno relativno kasno u crkvenoj povijesti. Dugo se Crkva mučila odnosom prema samoj naravi ovozemaljske pojavnosti svog Bogočovjeka, prije i poslije toga.

Ove godine, taj blagdan s naglašeno transcendentalnim povodom, ali i pomičnim datumom obilježavanja, znakovito se poklopio s dva važna događaja. Netko će najprije primijetiti da im je mjesto radnje u Bosni i Hercegovini. Ipak, oba se itekako tiču Hrvatske, htjela to ili ne. Tiču se pogotovo tjelesnosti, pak.

Prvo, na Tjentištu je obilježena 79. godišnjica Bitke na Sutjesci. Poznata je i kao Peta neprijateljska ofenziva, iz rakursa jugoslavenskih partizana, dok su je njemački okupatori bili nazvali „Operation Schwartz“. Ujedno, bila je toliko značajna po ishod rata da je često imenovana metonimijski, naprosto – Sutjeska.

No znamo li što je Sutjeska?

Bitka na Sutjesci
Partizanski borci na Sutjesci (FOTO: Znaci.net)

Na toj rječici podno najviših bosanskohercegovačkih planina odvio se jedan od dva najveća boja u Narodnooslobodilačkom ratu. Zajedno su odnijeli preko 20.000 partizanskih života. Drugi je bio Četvrta neprijateljska ofenziva ili Bitka na Neretvi ili Bitka za ranjenike, „Fall Weiss“, svega par mjeseci ranije. Crno na bijelo, dakle, ako se pita Wehrmacht. I sve je zapisano uz poslovičnu teutonsku pedantnost, a nije manjkalo bilješki ni s ove strane.

DAN KAD JE JURIŠALA CIJELA PRVA PROLETERSKA: ‘Juriš proleteri..., juriš! Samo juriš!'

KLUPKO RELATIVIZACIJE: Zašto nam nisu dobri naši antifašistički heroji?

Govorimo o najznačajnijim bitkama Narodnooslobodilačke borbe, naime. Jugoslavija je pritom zemlja jedinstvena u svjetskim proporcijama, kad je na stvari Drugi svjetski rat. Od svih u potpunosti okupiranih snagama Osovine i svakako domaćih izdajnika, jedina se oslobodila gotovo isključivo samostalno.

Danas te činjenice, međutim, jedna Hrvatska malne apsolutno ignorira. Supokroviteljstvo nad obilježavanjem Sutjeske odbijeno je više pita. Da je ovdje kome do svetkovine tijela uloženog za opći spas, našao bi makar to da je tamo praktično svako drugo bilo hrvatskog porijekla. Slično su se ponijeli i glavni mediji u Hrvatskoj.

Nije pomoglo ni to što se u ovom slučaju ne bi morali gnjaviti obrazlaganjem transsupstancijacije. No relacije su tako očite da je potreban zavidan trud za njihovo iskrivljavanje. Recimo, najčitaniji domaći portal je prošli četvrtak objavio tekst naslova: „Danas je obljetnica jedne od najgorih bitaka hrvatske povijesti, pokolja Dalmatinaca.“

Divljački pohod na Partizansko groblje u Mostaru (FOTO: Facebook)

A kad već spominjemo i Neretvu, naši vodeći mediji nisu bili ni tamo ovom prilikom, o Tijelovu. To je ono pod brojem dva: isti je četvrtak u Mostaru održan protestni skup zbog nove preteške devastacije tamošnjega veličanstvenog Partizanskog groblja. Nijedan od njih nije taj dan izvijestio o takvoj reakciji na očiti proustaški terorizam. Neradni dan, puste redakcije, dežurni prezauzeti blagdanskim ozračjem.

RAZBIJENO 700 SPOMEN PLOČA: Divljaci teško devastirali Partizansko groblje u Mostaru

Ipak, da je tijela u duhu i duha u tijelu koliko se slavi, uočili bismo već i prije ona u hrvatskim rijekama i rječicama danas. Ne kupačka i turistička, nego udavljenička, izbjeglička. I nisu to zatim ponovno utopljena tijela samo u medijskoj matici, nego i u rukavcu lijeve struje, među antifašistima i šire, ili možda uže. Kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini.

Ili tijela rodno neprilagođenih, nadalje seksualno, još češće reproduktivno-pravno. Tijela padaju i tonu pod pritiskom, radnička i penzionerska osobito, ali ovi mediji i vladajuće politike šupački ekskluzivno svetkuju Tijelovo. Blagdan čiji smisao uporno proučavamo i nikako u nj da proniknemo.

Ma ne znamo mi ni što je tijelovo.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"

Do sada komentara: 11

Komentiraj

Bez Panike prije više od 2 godine

Zato šta je na Sutjesci Srbin ginija da bi spasija Hrvata, Hrvat da bi spasija Srbina. Unatoč svin izgledima protiv njih skupa su učinili čudo. Sutjeska opovrgava ovi narativ koji se dipli i na kojemu ološ parazitira već više od 30 godin. Eto zato se to ignorira. Dapače, ološu je to od iznimne egzistencijalne važnosti.
Jesen prije više od 2 godine

Arkaj grjesis, jer Tudjman je proizvod slabosti i gresaka Titove Jugoslavije i teznje EU-a da i fasisticke organizacije ukljuce u prve demokratske izbore u Jugoslaviji. Tu imamo ponovo kontradiktornu ulogu Njemacke, gdje je zabranjen nacionalsocijalizam, ali je zato Njemacka poduprjela iste organizacije u Jugoslaviji i svim bivsim drzavama SSR-a. Dakle Hrvatska je igrala igru onoliko koliko je EU pod kontrolom Njemacke dozvolila da se igra fasista na lokalnom nivou. Zato danas imamo KUNU kao zvanicnu valutu Hrvatske koja je bila i zvanicna valuta NDH, ali to gospodi iz EU ne smeta. Dakle Arkaj treba da se prilagodis standardima EU-a!
Arkaj prije više od 2 godine

Hrvatska svoj identitet, kao i većina nacija, gradi na laži. Jer istina nije dovoljno dobar materijal za gradnju mitova. Stoga je uvijek treba upotrebiti tek kao začin na površini velike debele laži. Tako imamo veliku zemlju slobode ljudskih prava i demokracije koja je nastala na genocidu starosjedilaca i robovskom radu crnaca otetih na drugom kontinentu i prodanih kao stoka da tegle dok ne lipsaju. Ako takva šizofrena država može bit uspješna, i donedavno svoj model nudit i nametat cijelom svijetu, onda valjda i naša mala državica ima pravo na svoje specifičnosti. Pa je recimo njen prvi predsjednik koji ima bistu i ulicu u svakom a aerodrom u glavnom gradu bio tek nisko rangirani funkcioner pokreta i vojske kojoj je na čelu bio čovjek poznat i poštovan u cijelom svijetu. I koji nema trg ili ulicu s svojim imenom u Zagrebu a ima na drugim kontinentima. Jer je bio bio puno veći čovjek od ovog po kome su nazvali zagrebački aerodrom. A ti što danas odlučuju o tome kako će se aerodrom zvati daleko su manji i od ovog po kome se aerodrom danas zove....
Jesen prije više od 2 godine

Cudno Verena da ne primjetis nacionalnu strukturu ljudi partizana koji su poginuli na Neretvi i Sutjesci? Iz toga je jasno da je Titov antifasizam baziran na Hrvatima iz Dalmacije i vecinom Srbima iz Hrvatske gdje su ustaski zlocini bili najveci. Muslimani su se prikljucili partizanima tek krajem 1943, kada su vidjeli da je vrag odnio salu i masovno pobjegli iz ustaskih jedinica. Primjer Tuzle. Povjesne podatke ne mozemo falsificirati, ali ih mozemo ne vidjeti, zar ne?
Verena prije više od 2 godine

Sutjesku ne posjećuju i zvanične delegacije Srbije,pa ni BiH.Tamo su dvije boračke udruge etnički i entitetski podijeljene.To je potpuno suprotno od ciljeva partizanske antifasističke borbe.
Nije istina na nasem pragu,nije jednostrana; ona je prijeko brijega.Sav prostor bivse SFRJ je kontaminiran fasizmom i povijesnim revizionizmom.