GOSPOĐA MAGDALENA

Došla je na sajam prodavati kako bi zaradila za tiskanje vlastite knjige

ritn by: Ivor Fuka | 10.06.2022.
GOSPOĐA MAGDALENA: Došla je na sajam prodavati kako bi zaradila za tiskanje vlastite knjige
U sivom baloneru, s bijelim šeširom na glavi, pojavila se 85-godišnja Magdalena Kolar Đudajek te zauzela jedan od dostupnih štandova na Dolcu. Među okorjelim profesionalcima koji svoje bogate arhive knjiga prodaju već godinama, ali i običnim građanima-prodavačima, ona je na štand stavila tek nekoliko svojih knjiga i sitnica želeći zaraditi za tiskanje vlastite zbirke poezije. Fotografiju gospođe Magdalene jučer je na samom početku Zagorkinog sajma snimila ekipa iz 1POSTOZAGRAD te je objavila na svom Facebooku. Simpatična gospođa zbog svog je cilja izazvala brojne pozitivne reakcije na društvenim mrežama, pored ostalih i jednog TikTokera. Čuvši za gospođu on se odmah sjurio prema Dolcu, svrativši usput na bankomat kako bi podignuo nešto novca i tržio na njenom štandu. O tome je, naravno, snimio i kratki video.

Odnedavno je najpoznatija zagrebačka tržnica, ona na Dolcu, dobila zanimljivu dodatnu vrijednost, pa se placu nakon uobičajenog placa pretvara u jedan sasvim drugi plac. Riječ je o Zagorkinom sajmu knjiga, stripova i nosača zvuka, koji se održava svakog radnog četvrtka, u ovim predljetnim i ljetnim mjesecima od 18 do 21 sat. Ideja je to građanske platforme usmjerene na poboljšanja grada i javna dobra 1POSTOZAGRAD koju su prihvatile gradske vlasti, a koja tek treba zaživjeti punim plućima. 

Na jučerašnjem Zagorkinom sajmu u sivom baloneru, s bijelim šeširom na glavi, pojavila se i 85-godišnja Magdalena Kolar Đudajek te zauzela jedan od dostupnih štandova. Među okorjelim profesionalcima koji svoje bogate arhive knjiga prodaju već godinama, ali i običnim građanima-prodavačima, ona je na štand stavila tek nekoliko svojih knjiga i sitnica želeći zaraditi za tiskanje vlastite zbirke poezije. Izdavača je našla, ali joj treba 5.000 kuna da podmiri nužne troškove.

Fotografiju gospođe Magdalene jučer je na samom početku Zagorkinog sajma snimila ekipa iz 1POSTOZAGRAD, koja već dugi niz godina vrijedno funkcionira isključivo na volonterskoj razini, te je objavila na svojoj Facebook stranici. Simpatična gospođa zbog svojeg je cilja izazvala brojne pozitivne reakcije na društvenim mrežama kao netko tko razbija stereotipe o umirovljeničkom životu i pokazuje da i naši stariji sugrađani imaju želje koje su stereotipno "rezervirane" samo za mlade. Pored ostalih reagirao je i TikToker @mata_dalmata. Čuvši za gospođu on se odmah sjurio prema Dolcu, svrativši usput na bankomat kako bi podignuo nešto novca i tržio na njenom štandu. O tome je, naravno, snimio i kratki video.

@mata_dalmata

 

Gospođa Magdalena rođena je 1937. godine u Hrvatskom Zagorju, u mjestu Špičkovina, javnosti, nažalpost, najpoznatijem po prepotentnom ismijavanju današnjeg hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u vrijeme dok je bio premijer. Izučena je krojačica koja cijeli život gaji veliku ljubav prema poeziji. Do sada je objavila osam zbirki poezije, najviše na kajkavskom narječju - „Kapljica“, „Oni su sami sej za dost“, „Ružin pupoljak“, „Skrajec“, „Špigel i droptinje“, „Zagorje moje - jen pušlec i kušlec“, „Život je tak i tak nekaj drugo“, „Samo veter zipku ziblje“.

Prvu zbirku, „Zagorje moje - jen pušlec i kušlec“, objavila je 1987. godine, a posljednju, „Ružin pupoljak“, lani. Za vjerovati je kako će još ove godine tiskati i devetu zbirku. Zanimljivo je i da su joj dvije knjige ilustrirali velikani domaćeg slikarstva Ivan Lacković Croata i Ivan Rabuzin, dok joj je prvu zbirku ilustrirao njen pokojni suprug, Ivan Đudajek, izučeni varilac i bravar koji je dugo godina radio u slavnoj tvornici Rade Končar, a još kao mladić postao je zapažen u svijetu jugoslavenskog slikarstva. Jednu zbirku i sama je ilustrirala, jer je, osim u poeziju, Magdalena Kolar Đudajek zaljubljena i u slikarstvo. 

Dolac
Jučerašnja neuobičajena ponuda na Dolcu, štandovi bitno bogatiji od onog gospođe Magdalene (FOTO: Facebook/1POSTOZAGRAD)

U njenom joj je radu svesrdno pomagala obitelj. Kćerka Sanja svojim je fotografijama obogatila neke majčine knjige, dok je unuk gospođe Magdalene koji živi u Kanadi jednu zbirku svoje bake preveo na engleski jezik. Kao čuvarica kajkavskog narječja uvrštena je u kapitalno djelo - Enciklopediju Hrvatskog zagorja. 

Sljedeći četvrtak neradni je dan pa se Zagorkin sajam neće održati, ali smo sigurni da će već u četvrtak 23. lipnja pred štandom gospođe Magdalene biti poveći red i da će 85-godišnjakinja prodati sve što donese

Inače, inicijativu Zagorkinog sajma, ali i nekih drugih sličnih inicijativa, platforma 1POSTOZAGRAD pokrenula je krajem ožujka ove godine prijedlogom gradskim vlastima. Pozvali su se na Razvojnu strategiju Grada Zagreba u kojoj se navodi da su najstarije gradske tržnice, poput Dolca, Britanca, Kvatrića i Branimirca relevantne za identitet grada, ali njihov potencijal nije dovoljno iskorišten. Prijedlog na jednostavan, pametan i kreativan način upravo osnažuje identitet gradskih placeva. Spomenuta strategija prepoznaje planiranje korištenja prostora na način da se omogući očuvanje i unapređenje „sveukupnih vrijednosti kao nositelja prepoznatljivosti kulturno‐povijesnog identiteta“ Zagreba te potrebu za poticanjem i razvojem „inovativne turističke ponude; razvijanje novih atrakcija posebno onih koje se temelje na unikatnosti“. 

Dolac
Dolac od sada osim ove uobičajene četvtrkom ima i drugu namjenu (FOTO: Lupiga.Com)

„Naš prijedlog podrazumijeva niz novih sajmova koji bi se održavali u popodnevnim i večernjim satima na u to vrijeme praznim gradskim tržnicama. Svaki sajam imao bi svoju temu i održavao se drugi dan u tjednu i na drugoj tržnici. Predlažemo da novi sajmovi budu organizirani po uzoru na sajam antikviteta na Britanskom trgu (kao vrlo uspješni sajam) i operativno vođeni od Tržnica Zagreb kao javnog servisa. Ideja je da svaki sajam dobije svoje prepoznatljivo mjesto/tržnicu i dan u tjednu. Predloženi novi sajmovi ni na koji način ne bi ometali postojeće, uobičajene, aktivnosti tržnica u ranijem dijelu dana“, napisali su iz 1POSTOZAGRAD u svom prijedlogu koji je na zadovoljstvo mnogih prepoznat i prihvaćen od gradskih vlasti. 

Neke od ideja u sklopu ove inicijative su Zeleni sajam cvijeća i bilja srijedom na Kvatriću, Sajam vintage i second hand odjeće petkom u Utrini ili Volovčici, Sajam igračaka i opreme za djecu subotom na Tržnici Savica ili Špansko. Na Jarunu su planirali Sajam rabljenih alata i elektrotehnike, svake prve subote u mjesecu, a na Branimircu Sajam meda i ljekovitog bilja utorkom. Prema njihovom planu OPG-ovci bi dobili sajam svake subote na Trešnjevačkom placu, a prve subote u mjesecu na Tržnici Kvatrić bi se odvijao Art sajam umjetnosti, rukotvorina i dizajna, dok je za svaku prvu nedjelju u mjesecu, svaki put na drugoj tržnici, planiran mjesečni kvartovski buvljak kao mjesto na kojima svatko može doći prodavati što god želi. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: 1POSTOZAGRAD

 

Reflektor

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Trijumf radikalskog fašizma

    02.07.2022.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Trijumf radikalskog fašizma

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Let’s talk about sex

    20.06.2022.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Let’s talk about sex

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Ajmo ih blokirati!

    09.06.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Ajmo ih blokirati!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije