DVOSTRUKI TERET

Napravljen je mali korak, ali za ove učenike on je velik poput onog Neila Armstronga

ritn by: Dejan Kožul | 22.11.2015.
DVOSTRUKI TERET: Napravljen je mali korak, ali za ove učenike on je velik poput onog Neila Armstronga
„Prije početka istraživanja teme proveli smo s učenicima u projektu intervju u kojem su im bila postavljena pitanja o fašizmu, holokaustu, NDH, ljudskim pravima i slično. Neki učenici su iskazivali neutralna ili čak blago pozitivna mišljenja o razdoblju NDH ili nisu znali da se holokaust odvijao i na području Hrvatske za vrijeme Drugog svjetskog rata“, kaže profesorica povijesti i filozofije Winkler koja je sudjelovala u projektu koji su „odradili“ zaprešićki učenici, a koji se bavi simbolima mržnje. Nakon okončanja projekta, ocjenjuje profesorica, stavovi učenika su jasni, bazirani na informacijama, a ne predrasudama, njihov stupanj empatije je veći i čini se da su odlučniji u svezi aktivnog angažmana na strani ljudskih prava i protiv diskriminacije. Mali korak je napravljen, ali za tu generaciju učenika on je poput onog Neila Armstronga. Najveća vrijednost je upravo činjenica da je stvoreno nekoliko desetina individua koji će bez ikakvog problema znati sagledati opasnosti koje fašizacija društva donosi.

Nakon uvodnog teksta o projektu „Dvostruki teret - učenje o nacionalsocijalizmu i holokaustu u Europi“ u ovom tekstu podrobnije se bavimo dvjema pričama, onom iz Koprivnice i Zaprešića. Teme kojima su se učenici bavili ticale su se židova u Koprivnici, sustava koncentracijskih logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, logora „Danica“, partizana, Podravske Republike i Pravednika među narodima.

DVOSTRUKI TERET: Umjetnošću do sjećanja

Tijekom inicijalne radionice i kasnijih istraživanja učenici su posjetili spomen-područje „Danica“, razgovarali sa svjedocima vremena - Slavkom Goldsteinom, Krešimirom Švarcom, članovima Udruge antifašista Ivanom Povijačem Pipom i Vinkom Zemberom - te prikupljali dokumente i informacije u Muzeju grada Koprivnice i spomen-području Jasenovac. U Koprivnici je održano nekoliko predavanja gostujućih predavača poput spomenutog publicista Slavka Goldsteina i povjesničara Hrvoja Klasića, kao i izlaganje Saše Šimprage o suvremenim pristupima bilježenja sjećanja. Bile su tu i radionica o dizajnu Petre Milički, radionica o scenskom nastupu koju je održala Ana Ogrizović kao i diskusija o lokalnoj povijesti grada s povjesničarkom Deom Marić.

Lupiga je za ovu priliku razgovarala sa Sašom Šimpragom kojeg je Goethe-Institut pozvao da osmisli koncept za koprivničku priču na temelju, kako smo rekli u uvodnom tekstu, “ranijih projekata kao što su primjerice Virtualni muzej Dotrščina ili Crni paviljon kojim je 2013. godine u Zagrebu obilježena godišnjica proboja iz koncentracijskog logora Jasenovac“.

Saša Šimpraga
"Mislim da smo izvukli maksimum" - Saša Šimpraga (FOTO: Privatni album)

„Spomenuti projekti predstavljaju rijetke iskorake u našoj sredini prema izgradnji suvremenijih pristupa bilježenja memorije u javnom prostoru i općenito izgradnji kulture sjećanja“, kaže nam Šimpraga i pojašnjava kako su oba projekta uključivala intervencije u javnom prostoru.

„To sam predložio i za Koprivnicu jer takav pristup smatram učinkovitim. Naime, takvo rješenje istovremeno tangira i učenike, što je bio preduvjet, ali i lokalnu zajednicu te tako projekt i njegovu temu čini vidljivijom, a kroz afirmaciju nekih vrijednosti potencijalno i društveno korisnijim. Odlučio sam se za intervenciju u podu glavnoga trga koja je podrazumijevala proces koji u njeno sadržajno popunjavanje i oblikovanje uključuje same učenike. Takav edukativno-istraživački pristup ponudio je određenu dinamiku, a kroz to i bolji rezultat. U konačnici bio je to zajednički uspjeh, naročito učenika i mentora - profesora povijesti iz Gimnazije Fran Galović, a posebno izdvajam dizajnericu Petru Milički, scenografkinju Anu Ogrizović i koordinatoricu projekta Petru Vidović. Mogu reći i da je suradnja s Goethe-Institutom bila vrhunska i da se profesionalni pristup razradi i provedbi projekta osjetio i u rezultatu“, rezimira Šimpraga.

Uspjehu je prethodio obiman rad. S obzirom da je tema projekta bila holokaust u Europi, valjalo je u svim slučajevima obuhvatiti lokalnu povijest gledajući je kroz globalnu sliku.

Koprivnica
Zrinski trg u Koprivnici nakon mapiranje (FOTO: Damir Žižić/Ana Ogrizović)

„Koncept koji sam zamislio podrazumijevao je proces. Broj podtema dijelom je bio uvjetovan brojem učenika i manjim grupama u koje su bili podijeljeni i gdje su u suradnji s mentorima radili na zajedničkoj temi, ali i na pojedinačnim istraživačkim zadacima“, precizira nam Šimpraga. Napominje i da je svaki učenik o svojoj temi educirao svoju grupu, a da je podjelu na pet glavnih tema dijelom odredio i sam javni prostor „za koji je intervencija bila predviđena“.

„Ideja je bila markirati najfrekventnije pješačke rute kretanja i to na način da one ne ometaju, već obogaćuju, svakodnevicu trga. Zato sam intervenciju zamislio kao plošnu, odnosno kao intervenciju u podu. Sve te parametre trebalo je uzeti u obzir, a sav finalni sadržaj, grupacija informacija, oblikovanje i ostalo, definiran je zajednički, odnosno kroz rad s učenicima i mentorima. Na konačni proizvod koji su učenici sami i posložili po trgu su, jasno, utjecala i sredstva koja smo imali na raspolaganju, a Zrinski trg u Koprivnici vrlo je velik. No, mislim da smo izvukli maksimum“, nastavlja autor koncepta. Posebno ističe temu Podravske Republike kao najdražu jer je, kako kaže, lokalno izuzetno važna, ali potpuno marginalizirana tema partizanskog oslobođenog teritorija koji je jedno kraće vrijeme postojao za vrijeme fašističke okupacije.

Koprivnica mapiranje
Mapiranje Koprivnice (ILUSTRACIJA: Privatni album)

„Ovo je ujedno bio i prvi put da je Podravska Republika tematizirana u javnom prostoru Koprivnice u više od četvrt stoljeća. Pritom je za naše vrijeme vrlo indikativna, ali žalosna činjenica da, primjerice, koprivnički gradski muzej doslovno preskače vrijeme antifašističke borbe i socijalističke Jugoslavije, a povijesni slijed nastavlja tek s Domovinskim ratom koji je i disproporcionalno prisutan u ukupnom postavu. Projekt je indirektno ukazao i na te probleme“, tvrdi Šimpraga. 

O nekom širem uspjehu projekta teško je dati danas dati ocjenu. Uostalom, to sad uglavnom ovisi od učenika. Šimpraga i svi koji su sudjelovali u ovom projektu učinili su svoje da im barem otvore oči.

„Činjenica da je više od 90 posto učenika koji su sudjelovali u programu, kroz taj program po prvi put posjetilo prostor nekadašnjeg koncentracijskog logora Danica, a kasnije u sklopu ljetne škole i spomen područje Jasenovac, ili da veliki broj njih prije programa uopće nije znao da je u njihovom gradu postojao koncentracijski logor, pokazuje da je u tom malom segmentu projekt bio uspješan“, zaključuje.

U radu s učenicima sudjelovali su mentori, profesori povijesti Gimnazije Fran Galović - Katarina Horvat, Gordana Trnski i Zoran Pintarić te povjesničarka Dea Marić iz Documente – centra za suočavanje s prošlošću. Za samog Šimpragu rad s učenicima se pokazao izuzetno poticajnim, a zadovoljan je i reakcijama građana.

Koprivnica
Edukativno i nenametljivo (FOTO: Damir Žižić/Ana Ogrizović)

„Ponudili smo nešto što je edukativno, ali nije nametljivo i lako se konzumira bez da trpi kvaliteta sadržaja. Možda je to i dobra poruka lokalnim protagonistima u Hrvatskoj koji svakako vrlo pohvalnu borbu za afirmaciju vrijednosti antifašizma, temelje gotovo isključivo na komemorativnoj kulturi koja zahvaća vrlo uski krug ljudi čime je u osnovi neučinkovita po širu zajednicu“, za kraj će Šimpraga.

Prije nego detaljnije krenemo na zaprešićku priču koja se bavi simbolima mržnje, podsjetimo na rezultate nedavno objavljenog istraživanja „Politička pismenost učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj” koje kaže da svega 29 posto ispitanih vjeruje da je NDH bila fašistička tvorevina. A sad slijedi dio odgovora profesorice povijesti i filozofije Željke Winkler koja je sudjelovala u zaprešićkom projektu.

„Prije početka izrade filma, odnosno istraživanja o temi, proveli smo s učenicima u projektu intervju u kojem su im bila postavljena pitanja o fašizmu, holokaustu, NDH, ljudskim pravima i slično. Neki učenici su iskazivali neutralna ili čak blago pozitivna mišljenja o razdoblju NDH ili nisu znali da se holokaust odvijao i na području Hrvatske za vrijeme Drugog svjetskog rata“, kaže profesorica Winkler. 

U projektu je sudjelovalo jedanaest učenika srednje škole Ban Josip Jelačić te četiri profesora i profesorice. Učenici su sami birali temu koja je potaknuta nakon predavanja Mirka Ilića u sklopu Festivala tolerancije. Projekt je trajao oko dvije godine, a detalje nam je razotkrila profesorica.

Zaprešić
Otvorenje izložbe u Zaprešiću uz premijeru dokumentarnog filma (FOTO: Petra Vidović/Ivanka Jagec)

„Kroz to vrijeme su prvo dodatno educirani profesori i partneri u Buchenwaldu, a na simpoziju u organizaciji Goethe-Instituta dogovorena je suradnja partnera uključenih u projekt. Nakon toga radionice organizirane u Zaprešiću prolaze i učenici koji osim same teme uče i kako snimiti film“, objašnjava Winkler.

Kao što smo već rekli učenici su se bavili grafitima koji šire govor mržnje, a film bilježi komentare sugrađana kao i nekih poznatih lica poput Mirka Ilića, Branka Lustiga, Silvije Bosner i Hrvoja Klasića. Naša sugovornica napominje da su lokalne vlasti prepoznale važnost tematike i izašle im u susret.

„U izradi filma nam je puno pomogao i Foto kino video klub Zaprešić (FKVKZ), čije su nam prostorije stavljene na raspolaganje. Budući da je film prijavljen na mnoga natjecanja, popratne efekte projekta i filma tek očekujemo“, ističe. O popratnim efektima, ipak, nekom drugom prilikom. Ovom prilikom najvažnije je istaknuti da su se početni stavovi učenika nakon završetka projekta drastično promijenili.

„Nakon okončanja projekta, njihovi stavovi su jasni, bazirani na informacijama, a ne predrasudama, stupanj empatije je veći i čini se da su odlučniji u svezi aktivnog angažmana na strani ljudskih prava i protiv diskriminacije“, ocjenjuje Winkler.

Zaprešić
Multimedijalni prostor zaprešićke škole (FOTO: Petra Vidović/Ivanka Jagec)

Još je jedna bitna stavka u svemu koju valja napomenuti, a to je Novi Vinodolski. Sama činjenica da su se na jednom mjestu našli učenici škola iz novonastalih zemalja s područja bivše Jugoslavije možda ostavlja prostor zebnji, ali ne u ovom slučaju. Prezentirani su, kaže profesorica, svi projekti, a naučeno je poprilično o povijesti i drugim traumama.

„Druženje je imalo svoju posebnu vrijednost. U zajedničkim aktivnostima, što formalnim, što neformalnim, srušene su mnoge predrasude i barijere, pogotovo između učenika koji nisu imali jezičnu barijeru - Sarajevo, Beograd, Koprivnica i Zaprešić. Mada je i s Mađarima, uspostavljena značajna suradnja“, dodaje Winkler.

Mali korak je napravljen, ali za tu generaciju učenika on je poput onog Neila Armstronga. Najveća vrijednost je upravo činjenica da je stvoreno nekoliko desetina individua koji će bez ikakvog problema znati sagledati opasnosti koje fašizacija društva donosi. Od takve politizacije nikad ne treba bježati, ali na kraju ostaje jedno vječno pitanje: hoće li i sami pobjeći iz ovako duboko bolesnog društva ili društava? Ako to i naprave može li im itko zamjeriti?

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Damir Žižić/Ana Ogrizović

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Neki novi klinci".

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

    20.11.2019.

    Nataša Škaričić

    O STRADANJU MIGRANTA: Planirano opaljenje države

  2. PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

    04.11.2019.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Nove devedesete - Baka Prase, Levijatan i Firer

  3. ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

    01.11.2019.

    Đurđica Čilić

    ČITANJE IZ DLANA: Plitki grobovi

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije