RANI RADOVI BLUDNOG USTAŠOLJUPCA

Kako je Pavković slavio Tita, a danas kaže "ne sjećam se"

ritn by: Ana Benačić | 27.09.2017.
RANI RADOVI BLUDNOG USTAŠOLJUPCA: Kako je Pavković slavio Tita, a danas kaže "ne sjećam se"
Mnogi današnji antikomunisti i antititoisti nekad su se međusobno tukli ne bi li dobacili sočniji i topliji poljubac "totalitaristu i zločincu" Josipu Brozu Titu. Među najprominentnijima "kopernikancima" zasigurno su Ivo Banac, Slaven Letica i Zdravko Tomac, no lista tu nipošto ne završava. Na njoj je i Mladen Pavković, danas ugledni ustašoljubac, osuđeni bludnik nad tinejdžericom i promotor revizionista i falsifikatora Jakova Sedlara. Pavković je, pogađate, u vrijeme Jugoslavije bio nepokolebano partijsko pero, koje je neumorno slavilo Tita i Jugoslaviju. Na ovaj dio njegove još neumrle novinarske karijere podsjetio nas je jedan rani rad Mladena Pavkovića nastao nedugo nakon Titove smrti, točnije s kraja svibnja 1980. godine, kada su radnici Podravke posjetili Titov grob na prvi Dan mladosti bez njega. U njemu Pavković o Titu - "komunističkom zločincu" kako ga danas oslovljava - pjeva potpuno drugu pjesmu.

Mnogi današnji antikomunisti i antititoisti nekad su se međusobno tukli ne bi li dobacili sočniji i topliji poljubac "totalitaristu i zločincu" Josipu Brozu Titu ili bivšem sistemu. Među najprominentnijim "kopernikancima" zasigurno su Slaven Letica i Zdravko Tomac, no lista tu nipošto ne završava.

HRVATINA PAVKOVIĆ O JNA PAVKOVIĆU: Nisam ja jedini. Naš život počinje devedesete 

Na njoj je i Mladen Pavković, danas ugledni ustašoljubac, osuđeni bludnik nad tinejdžericom i promotor revizionista i falsifikatora Jakova Sedlara te predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. Pavković je, pogađate, u vrijeme Jugoslavije bio nepokolebano partijsko pero, koje je neumorno i ne bez snažnog emotivnog angažmana u svom šinskom izvještavanju slavilo Tita i Jugoslaviju.

Na ovaj dio njegove još uvijek neumrle novinarske karijere podsjetio nas je Koprivnički.info, koji je sa svojim čitateljima podijelio jedan rani rad Mladena Pavkovića, nastao nedugo nakon smrti jugoslavenskog predsjednika. Točnije radi se o djelu objavljenom u Podravkinim tvorničkim novinama - on je i danas aktivan u udruzi branitelja iz Podravke - s kraja svibnja 1980. godine, kada su Podravkini radnici posjetili Titov grob na prvi Dan mladosti bez njega. U njemu Pavković o Titu - "komunističkom zločincu" i "diktatoru" kako ga danas oslovljava - pjeva potpuno drugu pjesmu.


Neka druga "pjesma" (FOTO: Koprivnicki.info)

Otvara s "najvećim sinom naših naroda i narodnosti", nastavlja s čovjekom "koji je ispisao najslavniji dio naše povijesti...", upozorava da u Kući cvijeća "počiva jedan od najvećih državnika našeg vremena" te opisuje kako mnogi jedva suzdržavaju suze. Sebe, doduše, ne spominje, ali sudeći po tronutoj, ali opet optimističnoj intonaciji teksta lako ga je zamisliti orošenih očiju. Za kraj preporučuje da "treba odlučno nastaviti Titovim putem..." i obećava da će kolone ispred Titova groba "trajati neprekidno, baš kao i ljubav prema Titu..."

Modrićeva obrana 

Kada smo kontaktirali Pavkovića kako bismo utvrdili je li ovo zaista njegov tekst, on nam je kazao da - ne zna. 

- G. Pavkoviću, jeste li vi autor izvještaja sa Titovog groba iz 1980. u kojem o njemu pišete s priličnom toplinom?

- Ne mogu se sjetiti uopće, ne znam.

- A jeste li vi pisali za Podravkin list?

- Da, da, jesam.

- I ne sjećate se da ste bili na Titovom grobu nedugo nakon njegove smrti?

- Ne sjećam se, pišite što hoćete. Doviđenja.

Mladen Pavković
Pavković prilikom nedavne dodjele „Velike zlatne plakete“ Marku Perkoviću Thompsonu (FOTO: Hina/Denis Cerić)

Nakon ove "obrane" po uzoru na proslavljenog reprezentativca Luku Modrića, kolega Pavković nam spušta slušalicu, iako je čuo da ga dozivamo, ne bismo li razjasnili još neke stvari oko njegove novinarske karijere.

Pavković protiv Pavkovića

Pavkovića, naime, i dan danas pronose različiti "kamenjari", "narodi", "dragovoljci" i "direktni" portali, citirajući njegove prijedloge da se Tita ukloni iz, primjerice, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ali i sa svih mogućih adresa, po receptu njegove osobne novinarske biografije.


Pavković prigovara pjevačima što su radili isto što i on (SCREENSHOT: dragovoljac)

"...Brozovo ime mora 'nestati' s ovih prostora, poglavito kao komuniste i zločinca, jer smo se i – za to borili!", viče danas Pavković, ali ne samo u političkom, već i, prema mišljenju pravne države, u doslovnom smislu.

O razmjerima njegovog političkog bluda govori i njegov ogorčeni napis na Dragovoljcu iz ove godine o glazbenicima Zdravku Čoliću, Nedi Ukraden, Đorđu Balaševiću, Zlatku Pejakoviću, Oliveru Dragojeviću, Lepoj Breni i drugima. Ondje, vidi vraga, baš 25. svibnja 2017. godine - dakle, točno 37 godina nakon što je posjetio Kuću cvijeća i hrabro guslao o ljubavi prema Titu - prigovara tim pjevačima što su radili isto što i on, samo u glazbi!

"Tada je bila čast pjevati Titu, i svi su se natjecali tko će bolje i ljepše to uraditi... U 'ulizivanju' Titu (takvo je bilo vrijeme) proslavio se i tko drugi nego – Oliver Dragojević. Pjesmu 'Tito i prva proleterska' za njega je napisao Kornelije Kovač, koji je s Korni grupom bio iznimnom popularan s pjesmom 'Ivo Lola'", prigovara Pavković u ovom svježem uratku, starom samo četiri mjeseca, zahtijevajući od njih da se pospu pepelom zbog ulizivanja "jednom od najvećih masovnih ubojica u povijesti".

39 godina ničega

On je svoje odradio: svoja starija djela je, naime, zaboravio, što se da zaključiti iz njegove stranice na Wikipediji. Ona, naime, ne pamti ništa starije od 1990. godine, baš kao ni njegove recentne probleme sa zakonom zbog nasrtaja na tinejdžericu. Sudimo li mu prema Wikipediji, Mladen Pavković ima samo 27 godina: novoj državi prethodilo je samo 39 godina ničega.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikipedia, Koprivnički.info

* Nakon objave ovog teksta izmijenjen je članak o Mladenu Pavkoviću na hrvatskoj Wikipediji


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BURE BARUTA: Kako se naš šapat proširio kroz prozor

    16.11.2017.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako se naš šapat proširio kroz prozor

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Može li se knjiga "vratiti u modu"

    11.11.2017.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Može li se knjiga "vratiti u modu"

  3. PRŽENJE MOZGA: O popovima i spolovilima

    06.11.2017.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: O popovima i spolovilima

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije