NOSITI MASKE ILI NE
NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

ritn by: Nataša Škaričić | 26.03.2020.
NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija
Sve da je i Krizni stožer prije mjesec dana govorio drugačije o nošenju maski, efekt bi danas bio isti, jer u tom trenu u apotekama već tjednima nije bilo nijedne kirurške maske. Nekoliko stotina zaraženih kasnije, članovi Kriznog stožera i Vlade počeli su najavljivati sve strože discipliniranje stanovništva kako bi se usporila epidemija, ali i sami npr. nositi maske u javnim nastupima. Hrvatska pošta i neki trgovci zabranili su ulaz kupcima i korisnicima bez maske. Mediji ovo nisu popratili burnim pljeskom – što su trebali – nego infantilnim cijepanjem dlake oko toga kada je Krizni stožer bio u pravu i tko je više u pravu, Krizni stožer ili Lidl i Hrvatska pošta. Je li ministar dobro činio kada je ljude odvraćao od nabavke maski, ili sada, kad skupa s članovima stožera i drugim dužnosnicima rijetko nastupa gologlav? Tako smo, ukratko, došli dotle da u 21. stoljeću odrasli ljudi troše enormno vrijeme na besmislenu raspravu o maskama.

„Oni koji imaju simptome bilo kakvog respiratornog infekta zaista bi bilo dobro da nose maske, kako ne bi virus širili dalje. Ali, svi oni koji nemaju simptome, ne moraju kupovati maske i nositi ih. Neće nas maska zaštititi od ulaska virusa. Pomama je potpuno bespotrebna’, kazala je prije mjesec dana načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravstva Maja Grba Bujević. Sve da je i Grba Bujević kazala drugačije, efekt bi bio isti, jer u tom trenu u apotekama već tjednima nije bilo nijedne kirurške maske.

Nekoliko stotina zaraženih kasnije, članovi Kriznog stožera i Vlade počeli su najavljivati sve strože discipliniranje stanovništva kako bi se usporila epidemija, ali i sami npr. nositi maske u javnim nastupima. Hrvatska pošta i neki trgovci zabranili su ulaz kupcima i korisnicima bez maske. Mediji ovo nisu popratili burnim pljeskom – što su trebali – nego infantilnim cijepanjem dlake oko toga kada je Krizni stožer bio u pravu i tko je više u pravu, Krizni stožer ili Lidl i Hrvatska pošta. Je li ministar dobro činio kada je ljude odvraćao od nabavke maski, ili sada, kad skupa s članovima stožera i drugim dužnosnicima rijetko nastupa gologlav? Tako smo, ukratko, došli dotle da u 21. stoljeću odrasli ljudi troše enormno vrijeme na besmislenu raspravu o maskama.

SVIJET NAKON KORONAVIRUSA: Ova oluja će proći, ali ćemo živjeti u drugačijem svijetu

COVID-19 U HRVATSKOJ: U početku „nediscipline“ građana bijaše premlaka riječ

PET SAVJETA: Za ublažavanje nevažnih nuspojava epidemije

Respiratorne infekcije su nezaustavljive, njihovo se širenje može samo smanjiti ili usporiti. Konzekventno, nijedna mjera koju poduzimamo da bi se zaštitili od respiratorne infekcije ne zaustavlja virus, već samo umanjuje mogućnost da dopre do nas i da se širi u okolini. Učinak tih mjera je kumulativan. Ako mahnito peremo ruke, ali ulazimo u prepune dućane i udišemo neventilirani zrak; nosimo kiruršku masku, a ne peremo ruke, diramo lice, vrata u javnim prostorima, itd., tada neopreznim ponašanjem eliminiramo pozitivni učinak mjera opreza. Uz više smislenih mjera značajno smanjujemo mogućnost da se zarazimo i/ili da zarazimo druge. 

Andrej Plenković
Zdravi ne trebaju nositi maske, čulo se neki dan iz Kriznog stožera (FOTO: HINA/ab)

Virusi su metabolički neaktivne i zarazne čestice na granici nežive prirode i živog svijeta. Manji su od bakterija i mogu se razmnožavati samo u živim stanicama. Virus ulazi u tijelo preko usta, nosa ili sluznice oka, a širi se kapljicama zrakom kada zaražena osoba govori, kihne ili zakašlje. Također se prenosi dodirom ili korištenjem zajedničkih stvari, kao što su kvaka, telefon i slično. Dodirivanjem očiju, nosa ili usta nakon kontakta s predmetom na kojem se nalazi virus, povećava se vjerojatnost da se zarazite i obolite od gripe, Covida-19 i sličnih respiratornih bolesti. U znanstvenoj zajednici trenutno prevladava mišljenje da je prijenos novog koronavirusa moguć s asimptomatskih osoba. Neka laboratorijska istraživanja su pokazala su da SARS-CoV 2 može opstati u zraku do tri sata. Također, nesporno je da postavljanje fizičke barijere pomaže u zaštiti od zaraze virusom. 

Sad zamislite virus kao lopticu koja se kroz zrak pokušava probiti do vaših usta, nosa i očiju, u očajničkom pokušaju da opstane. U trgovini ste – jer to još uvijek smijete – na metar od vas je osoba zaražena koronavirusom koja to ne zna, jer će tek sutra osjetiti prve simptome. Kroz disanje, virus se probija vani kao aerosolni zarazni agens. Prije sat vremena, tu gdje stojite prošla je osoba koja je imala blage simptome Covida-19, na koje se nije osvrtala jer, primjerice, ima peludnu alergiju. Jeste li u boljoj poziciji ako nosite masku, čarapu, šal, fantomku, bilo što slično, ili se otvorenog lica smiješite virusu? 

Iako je potpuno jasno što je ispravan odgovor, mozak je blokiran, među ostalim, hiperinflacijom informacija koje nisu dobro sortirane. O zaštitnim maskama znanost i ozbiljne zdravstvene institucije imaju bitno različita mišljenja, a Svjetska zdravstvena organizacija izričito preporuča da ih nose samo oni koji brinu o zaraženim osobama ili zaražene osobe kada su u kontaktu sa zdravima. Kad to čujemo, nismo u stanju povezati kako maske istovremeno štite neke zdrave ljude od zaraženih osoba i ne štite veću populaciju od epidemije. Pored toga, bespomoćno smo ovisni o liječnicima i zdravstvenim vlastima, jer oni prije ove krize nisu učinili mnogo da budemo medicinski pismeni

Tako ne vidimo da je pitanje „pomaže li maska u zaštiti od virusa“ sasvim drugo od pitanja „treba li preporučiti masovno korištenje maski za vrijeme epidemije“. Ukoliko, npr., vlasti preporuče široko korištenje maski, ljudi mogu shvatiti da ih one potpuno štite i ulaziti u rizične situacije. Jednako tako, masovna kupovina maski usred epidemije, može ugroziti opskrbu bolnica, domova zdravlja i ostalih institucija u kojima rade ljudi koji su najviše bombardirani virusom. Zato razne zemlje nude različita rješenja. Japan, Kina i Tajland, recimo, preporučuju nošenje zaštitnih maski u sredstvima javnog prijevoza, punim trgovinama, svugdje gdje je gužva, dok brojne zemlje Zapada ne preporučaju takvo ponašanje. 

Koronavirus
Činjenica je da nitko ne osporava da maska predstavlja prepreku virusu (FOTO: HINA/ml)

Znanost i regulatorna tijela bave se uglavnom cost-effectiveness analizama masovne i ograničene upotrebe maski, usporedbama učinkovitosti jedne vrste maski u odnosu na druge, značajem upotrebe takve zaštite u odnosu na neke druge mjere, analizama odnosa prema ovoj mjeri, ovisno o političkom i društvenom kontekstu, itd. The Lancet nudi odličan pregled različitih mjera; Cochrane analiza govori o fizičkim zaštitama od virusa; Članak na Cambridge Coreu razmatra istu temu.

No, činjenica je da nitko ne osporava da maska predstavlja prepreku virusu da dopre do nečijeg respiratornog trakta. Neke maske su više ili manje propusne, bolje ili lošije prianjaju uz lice, neke treba prati, a neke mijenjati više puta dnevno, ali sve one do neke mjere umanjuju šansu virusu da vas se domogne i da se s vas domogne druge osobe. To je posebno važno kad imamo posla sa zarazom koja može biti tiha, pa i nevidljiva. Najvažnije smo rekli - sve mjere protiv epidemije respiratornog virusa samo donekle funkcioniraju. Tako treba shvatiti i nošenje zaštitnih maski. 

Sad se vratimo tvrdnji da se epidemija može samo usporiti ili smanjiti, i to uz pomoć mnogih mjera koje imaju kumulativni učinak. Dok nismo došli do onih najradikalnijih, potpune karantene, još je očitije da maske mogu i trebaju biti dio paketa osobne zaštite od virusa

Na to pitanje trošimo vrijeme i zato što u hrvatskim ljekarnama već dva mjeseca nema zaštitnih maski i zato što je to politički problem. Nedostaje ih i u mnogim zdravstvenim ustanovama. Nitko se nije pobrinuo da do takve situacije ne dođe i sada se dogmatski brane početne pozicije. Kad su članovi Vlade i Kriznog stožera počeli koristiti maske u javnim nastupima, blago je nagriženo ogromno povjerenje. Ali i to je nevažno. Ne postoji država koja u ovoj situaciji neće učiniti pogrešku. 

Nosite bilo kakve maske. Napravite sve da korist od njih bude što veća. Nastojte da vam maske dobro prianjaju uz lice. Bez obzira na zaštitu lica, perite ruke jer virus pada na razne površine i tamo se dugo zadržava. Ne dirajte oči dok nosite masku. Ne organizirajte tulume pod maskama. Tražite od drugih da u vašoj blizini nose masku. Ne gužvajte se po trgovinama. Ne gubite vrijeme na raspamećene medije i ne čekajte da vas ministri kroz svaki detalj ove krize vode za ručicu. Poduzmite sve smislene mjere, da država ne bi morala poduzimati i one koje će (možda) biti i veći problem od virusa. 

Nosite maske, prije nego mnoge maske padnu.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/ds/lsd

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. GORI NAM POD NOGAMA: Ne šuti i talasaj!

    30.11.2020.

    Lana Bobić

    GORI NAM POD NOGAMA: Ne šuti i talasaj!

  2. SUKOB DVA BARBARIZMA: Zar je moguće da je čovjek 21. stoljeća toliko žedan krvi?

    25.11.2020.

    Marko Tomaš

    SUKOB DVA BARBARIZMA: Zar je moguće da je čovjek 21. stoljeća toliko žedan krvi?

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Duhovna močvara

    09.11.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Duhovna močvara

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije