DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE
DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Na korak do neizvjesne 2021. - što poslije korone?

Na korak do neizvjesne 2021. - što poslije korone?

ritn by: Zdenko Duka | 26.12.2020.
DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Na korak do neizvjesne 2021. - što poslije korone?
I sad, kako živjeti ove sljedeće zimske mjesece s nikad virulentnijom koronom, a onda kada, nadamo se, prođe - što nakon korone? U ovom drugom jesenskom valu Vlada i Nacionalni stožer loše su upravljali pandemijom i dopustili su da Hrvatska prema broju umrlih i zaraženih bude jedna od najgorih zemalja u Europi. Prema evidenciji Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), od ove srijede, Hrvatska je druga u Europskoj uniji po broju zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana - 1.113 zaražena (prva je Litva s 1.376 zaraženih). I druga je po broju umrlih na 100.000 stanovnika u 14 dana - 26,2 umrlih (prva je Slovenija s 53,3 umrla). Vladajući su zanemarili epidemiju i zdravlje stanovništva kako bi što više umanjili ekonomsku štetu. Ali, nisu je uspjeli umanjiti jer Hrvatska je u pandemiji još i pogoršala svoju poziciju prema drugim zemljama Europske unije. Jedino je u Bugarskoj lošiji životni standard nego u Hrvatskoj.

Loša godina je pri kraju, što nas čeka u 2021. godini? Nisu bitni dani, mjeseci i godine, oni su tu samo radi orijentacije, nego jesmo li shvatili što nam se događa i imamo li ideju kako ćemo dalje? 

Oni koji se propitkuju i pokušavaju upravljati svojim životima, postavljaju slična pitanja u svijetu, u Europi i u Hrvatskoj. Jedan je virus, zapravo jedan od još mnogih koji bi se mogli pojaviti, ubio zasad nešto manje od dva milijuna ljudi, bitno uneredio naše živote, ograničio nam slobode i prava, pomeo druženje i društvenost, jako uzdrmao sve ekonomije svijeta (a hrvatsku usko-potrošačku ekonomiju pogotovo), ugrozio i doveo na rub pucanja zdravstvene sustave, liječnike i medicinske sestre nagnao da i nehotično postanu heroji, uglavnom, okrenuo je globus naglavce

Dakle - u suštini - malo se toga promijenilo, ako pogledamo i unazad stotina pa i tisuću godina. Zarazne epidemije, ratovi i glad bili su, ali i ostaju glavni ljudski problemi i nesreće. No, ukazala se nada, kako ono svi kažu - svjetlo na kraju tunela - cjepivo koje barem zasad ne pokazuje bilo kakve nedostatke. I, bude li sreće, pameti, solidarnosti, možda će 2021. godine malo-pomalo minuti i uminuti pandemija i ljudi će se vratiti „normalnom“ životu. 

I sad, kako živjeti ove sljedeće zimske mjesece s nikad virulentnijom koronom, a onda kada, nadamo se, prođe - što nakon korone?

U ovom drugom jesenskom valu Vlada i Nacionalni stožer loše su upravljali pandemijom i dopustili su da Hrvatska prema broju umrlih i zaraženih bude jedna od najgorih zemalja u Europi. Prema evidenciji Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), od ove srijede, Hrvatska je druga u Europskoj uniji po broju zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana - 1.113 zaražena (prva je Litva s 1.376 zaraženih). I druga je po broju umrlih na 100.000 stanovnika u 14 dana - 26,2 umrlih (prva je Slovenija s 53,3 umrla). 

Eu parlament
Sreća je što se danas lako zadužiti i što će Hrvatska dobiti izvjesni novac od Europske unije, moguće 22 milijarde eura u sedam do deset godina (FOTO: HINA/EPA/Oliver Hoslet)

Vladajući su zanemarili epidemiju i zdravlje stanovništva kako bi što više umanjili ekonomsku štetu. Ali, nisu je uspjeli umanjiti jer Hrvatska je u pandemiji još i pogoršala svoju poziciju prema drugim zemljama Europske unije. Postoje tek podaci da je poljoprivreda, silom prilika, ponešto živnula, a ogromne su površine zapuštenog, ali i pravno neuređenog zemljišta kojeg nema tko obrađivati. Stara je stvar da u neuređenu zemlju Hrvatsku u kojoj su uvjeti poslovanja nesigurni i jako lako promjenljivi, nitko ne želi ulagati. BDP, kojim se mjeri ekonomski rast i pad, u trećem (za nas onom turističkom) kvartalu pao je više nego u bilo kojoj zemlji EU-a, prema najnovijim Eurostatovim podacima jedino je u Bugarskoj lošiji životni standard nego u Hrvatskoj, pa smo ovdje tek na 65 posto prosjeka EU-a, dok je, recimo, Češka na 92 posto a Slovenija na 88 posto tog prosjeka. 

U ovotjednoj anketi Hrvatske udruge poslodavaca čak 60 posto anketiranih poduzeća očekuje stagnaciju ili pad poslovnih prihoda u 2021. u odnosu na 2020. godinu. Samo pet posto poduzeća koja su sudjelovala u anketi odgovorilo je da pandemija covid-19 nije imala utjecaja na njihovo poslovanje. Svaki četvrti poduzetnik se boji da će u 2021. završiti u stečaju. 

Hrvatsku je ova kriza, kao i ona 2008. godine, jače pogodila nego druge jer ona živi od turizma, usluga i potrošnje, a jako je profitabilan tek financijski sektor, banke koje su pak potpuno u stranim rukama i iznose profit u inozemstvo. Doduše, dok su banke bile u rukama Hrvata propadale su zbog tradicionalno udomaćenog kriminala. Sreća je što se danas lako zadužiti i što će Hrvatska dobiti izvjesni novac od Europske unije, moguće 22 milijarde eura u sedam do deset godina, bude li inovativna u idejama, projektima i izvedbi. Teško nam je napisati - bude li inovativna i u društvenim i ekonomskim reformama, jer unaprijed prognoziramo da nikakvih bitnih reformi neće biti, kao što ih nije bilo gotovo nikad u proteklih 30 godina. EU nas spašava, da nismo unutra zaostajali bi za uspješnijima još više. Ali, članstvo u EU ne postoji samo zbog toga da se vuče novac iz europskih fondova nego da neko nekorumpirano i sposobno vodstvo upravlja ovom zemljom na taj način da se u njoj jednoga dana perspektivnije i bolje živi.

Nije, naravno, sve u ekonomiji, iako svakoga itekako zanima kako će i od čega će živjeti. Godina 2021. izvjesno će biti neizvjesna. Ali nadamo se, barem nešto bolja nego 2020. 

Nevjerojatna je sramota da liječnike i zdravstvene i neke druge djelatnike koji su najugroženiji jer liječe i njeguju najbolesnije i umiruće, Vlada (i to tek od ovog mjeseca) nagrađuje dodatkom od samo 10 posto na osnovnu plaću. U Sloveniji takvi dodaci iznose 65 posto osnovne plaće. Ili, u Francuskoj stotine imigranata koji su na prvoj crti protiv koronavirusa, i ne samo u bolnicama kao zdravstveni radnici, kao priznanje za svoj doprinos dobivaju državljanstvo po ubrzanom postupku.

liječnici
Sramota je da se zdravstvee radnike tek sad nagrađuje, i to dodatkom od samo 10 posto na osnovnu plaću (FOTO: Pixabay)

Kod nas je s ovim simboličnim, ma i ponižavajućim dodatkom, mnogima od liječnika i sestara plaća manja od njihove standardne s brojnim prekovremenim satima. Kad jednog dana i prođe ova epidemija, ako ne bude pameti vladajućih i cijelog društva i potrebnog ulaganja u zdravstvo i znanost (a tu smo baš najtanji!), Hrvatska će se suočiti s neviđenim nedostatkom liječnika i medicinskih sestara, a druge će bolesti buknuti jer u proteklih godinu dana liječničke kontrole bile su svedene na minimum. 

Opasna korona mora ostaviti i pozitivne posljedice na cijelo društvo. Nema ničega bez realnog optimizma i velikog truda. Ako se svlada epidemija, doći će valjda do nekog općeg poleta koji će makar malo mijenjati i oplemeniti vrijednosti u društvu. Jer mi svih ovih 30 godina živimo jednu od najprimitivnijih varijanti kapitalizma u Europi, s ogromnim socijalnim podjelama, nezasluženim i lažnim privilegijama, nesagledivom i nekažnjenom korupcijom, uz još uvijek zatrovano podilaženje nacionalizmu i mržnji - kad već ima malo toga pozitivnijeg i ljekovitijeg čime se ova zemlja može podičiti. 

Naravno, u 2021. godini ne treba očekivati ništa posebno. Ali treba inzistirati na većoj solidarnosti i pravednijoj raspodjeli u društvu, većoj brizi za nemoćne i starije. Najuže povezani s opasnosti i od drugih neotkrivenih virusa su klimatske promjene koje Europa, a i ostatak svijeta pokušava usporiti i zaustaviti dugoročnom „zelenom tranzicijom“ za spas planete i ove civilizacije. „Zelena tranzicija“ će koštati, ali je i šansa za novu hrvatsku čistu industriju.

Glavni unutarnji politički događaj bit će svibanjski izbori. Skoro sigurno je da u četiri najveća grada poslije izbora neće više sjediti niti jedan od sadašnjih gradonačelnika, pa tako niti Neumorni u Zagrebu. A poslije slijede tri godine u kojima neće biti nikakvih redovnih izbora. To je razdoblje možda šansa da hrvatska vlast, neopterećena populističkim ugađanjima, nešto učini, nešto značajnije, a pozitivno.

Lupiga.Com

Naslovna ilustracija: Pixabay 

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. LICEMJERJE BEZ GRANICA: Mislite to u svoja četiri zida, ne moramo svi znati da ste budala

    13.07.2021.

    Lana Bobić

    LICEMJERJE BEZ GRANICA: Mislite to u svoja četiri zida, ne moramo svi znati da ste budala

  2. PRŽENJE MOZGA: Utvare iz našeg sokaka

    05.07.2021.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Utvare iz našeg sokaka

  3. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Noć u gradu

    21.06.2021.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Noć u gradu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije