ŠTO SE DOGODILO U BALTIMOREU

„Da je policija pustila djecu kućama, sve bi bilo drugačije“

ritn by: Hrvoje Šimičević | 29.04.2015.
ŠTO SE DOGODILO U BALTIMOREU: „Da je policija pustila djecu kućama, sve bi bilo drugačije“
Zadnja dva dana dominantni narativ američkih i svjetskih mainstream medija je da su kaos u Baltimoreu pokrenuli mladi ljudi, "divljaci", "barbari", "kriminalci" i "banditi" koji su iskoristili policijsku brutalnost u slučaju preminulog afroameričkog mladića kao izgovor da izazovu "anarhiju". Međutim, nekolicina američkih medija zabilježila je brojne izjave roditelja i učitelja obližnjih srednjih škola, prema kojima su atmosferu za nerede kreirali oklopljeni policajci. U ponedjeljak ujutro na socijalnim se mrežama među školarcima navodno pojavio poziv na "čišćenje", što je referenca na distopijski film iz 2013. godine u kojem je sav kriminal dopušten tijekom jedne noći. Navodni plan je bio da točno u 15 sati okupe ispred šoping centra Mondawmin i onda krenu u marš Baltimoreom. Lokalna policija oko podne je objavila priopćenje prema kojem su "primili vjerodostojne informacije da su se članovi raznih bandi udružili s ciljem napada na policajce".

Prema izjavama mještana, nedugo prije završetka školske smjene uslijedila je potpuna policijska blokada područja gdje će se pripadnici "bandi" navodno okupiti: policajci su zaustavljali školske i druge autobuse, blokirali stanicu podzemne željeznice i sve prometnice na tome području, prisiljavajući djecu da ostanu u ovoj zoni

"Policija je zaustavljala autobuse i iskrcavala sve putnike", istaknula je  Meghann Harris, učiteljica iz obližnje škole, kako prenosi portal Mother Jones.

"Gomila učenika srednje škole Frederick Douglass pokušala je autobusima otići s toga područja, ali nisu mogli zbog blokade. Na spornom području nije bilo više od 20 okupljenih. Nisu ništa radili, a kamoli bacali kamenje. Potpuno oklopljeni policajci marširali su prema bilo kojoj manjoj skupini učenika. Izgledalo je kao da ih je stotine", istaknula je. Njezin opis povećanja tenzija potvrdili su i drugi učitelji, od kojih je jedan istaknuo kako je većina njihovih učenika željela otići kućama, smatrajući da je "čišćenje", ako do njega dođe, glupa i opasna ideja.

"Da su pustili djecu kućama, događaji bi bili puno drugačiji", tvrdi jedan roditelj, koji je uspio "evakuirati" svoje dijete iz poprišta naknadne ratne zone. Meg Gibson, također učiteljica iz Baltimorea, rekla je da su djeca bila tretirana kao kriminalci prije nego što je do nasilja uopće došlo. Oko 15:30 sati, policija je zabilježila da su počeli bacati boce i kamenja, nakon čega su uslijedili neredi, palež i razbijanje izloga. 

Premda su, sasvim opravdano, i progresivniji komentatori osudili posljedično nasilje, nisu propustili primijetiti kako je Baltimore još jedna paradigma rasne nejednakosti koja prožima SAD, i podrazumijeva radikalnu ekonomsku i socijalnu nejednakost. U gradu u kojem živi 662.000 stanovnika, 63 posto su afroameričkog podrijetla, a više od 23 posto je ispod granice siromaštva. Od 8,4 posto nezaposlenih, njima pripada duplo veća brojka od bjelačkoga stanovništva, dok su devet puta veće šanse da će dijete afroameričkog podrijetla umrijeti nego što je to slučaj s djecom bijelaca. Kada je riječ o policijskoj brutalnosti i represivnim mjerama, tu su brojke još šokantnije. Afroamerikanci su uhićeni u 92 posto slučajeva posjedovanja marihuane, što je jedan od najvećih statističkih pokazatelja rasne diskrepancije u SAD-u. Od 2011. godine ovaj je grad platio 5,7 milijuna dolara zbog brutalnosti policijskih službenika. Žrtve su najvećim dijelom bile afroameričkog podrijetla, uključujući trudnice, djecu, svećenika i 87-godišnju staricu.

"Osuđivati ovakve događaje bez shvaćanja njihovih uzroka samo će povećati postojeći gnjev", napisao je Mychal Denzel Smith za The Nation, podsjećajući kako su borbe za rasnu jednakost sredinom 20. stoljeća bile uspješne tek kada su direktni nenasilni prosvjedi uzrokovali bjelačko nasilje.

"Slike krvavih tijela u nenasilnom otporu zastrašile su ljude u SAD-u, osramotivši cijelu državu u globalnom kontekstu", ustvrdio je, dodajući kako bi oni koji bez ikakvog sagledavanja uzroka osuđuju nerede trebali manje pažnje posvetiti nenasilnim taktikama Martina Luthera Kinga, a puno više njegovim porukama o pravdi.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Veggies/wikipedia


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NEPOZNATI MEĐU NAMA: Ko su vehabije ili šta znate o bosanskohercegovačkim selefijama?

    07.11.2024.

    Srđan Puhalo

    NEPOZNATI MEĐU NAMA: Ko su vehabije ili šta znate o bosanskohercegovačkim selefijama?

  2. NADISTORIJSKI PUTOKAZ: U šta gleda Antonija Čeč?

    03.11.2024.

    Brano Mandić

    NADISTORIJSKI PUTOKAZ: U šta gleda Antonija Čeč?

  3. BURE BARUTA: Bujica

    18.10.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Bujica

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije