Ne radite ništa
Ako ste u planovima što raditi ovaj vikend, donosimo vam preporuku s portala Quartz – najbolje da ne radite ništa. Neobičan savjet za medij namijenjen poslovnim ljudima u novoj globalnoj ekonomiji, ali koristan.
„Uvijek će postojati nepregledna lista zadataka za obaviti i posla za napraviti, a kultura nemilosrdne produktivnosti nalaže nam da sve rješavamo odmah pa osjećamo užasnu krivnju zbog svakog 'izgubljenog' vremena. Istina je, međutim, da je život potrošen na poslušno odgovaranje na mailove zapravo prilično dosadan život. A 'izgubljeno' vrijeme zapravo, vrlo ispunjujuće i neophodno“, piše Olivia Goldhill u tekstu „Psihološka važnost gubljenja vremena“.
Svima koji u to sumnjaju za primjer se navodi slučaj Merlina Manna, koji je stvorio „Inbox Zero“ i bio pozvan napisati knjigu o svojem organiziranom sustavu elektroničke pošte. Nakon dvije godine odustao je od projekta i objavio kako je toliko vremena provodio fokusirajući se na to kako dobro organizirati vrijeme, da je propustio brojne značajne trenutke sa svojom kćeri.
„Problem nastaje kad toliko vremena provodimo frenetično ganjajući produktivnost, da počnemo odbijati uopće prekidati rad. Odgađamo spavanje, dugačke šetnje, čitanje kraj prozora – pa čak i kad uspijemo ukrasti neko vrijeme iz tog mlinca, ono dolazi s tmurnom svijesti o stvarima koje bismo trebali raditi i opterećuje nas osjećajem krivnje“, stoji u tekstu gdje se zaključuje kako postoji tendencija da se u takvim trenucima okrećemo najgorem mogućem rješenju: sjedimo za stolom ispred računala, surfajući i ne doprinoseći tako niti svojoj sreći, niti produktivnosti.
Kadar iz animiranog filma Georgesa Schwizgebela „78 tours“ (SCREENSHOT: YouTube)
Michael Guttridge, psiholog koji je svoje analize fokusirao na ponašanje ljudi na radnom mjestu, tvrdi kako odbijanjem da ustanemo od radnog stola i prošećemo parkom sebi radimo veliku štetu.
„Na kraju se isključimo za računalom – tražimo distrakciju na društvenim medijima, govorimo sebi da je to 'multitasking' dok zapravo i na najjednostavnije zadatke trošimo puno više vremena nego što je potrebno“, kaže se u tekstu, a pri tom si uskraćujemo dragocjeno vrijeme posvećeno sebi samima.
Charles Dickens, Gabriel García Márquez ili Charles Darwin imali su, navodi se, puno opušteniji raspored. Radili su najviše pet sati u danu, ili manje. Jedan od najproduktivnijih redatelja uopće, Woody Alen, tvrdi kako dnevno radi po tri sata. Svaki dan.
„Istina je da posao počinje ispunjavati najveći dio vremena koje imamo dok bi većina nas mogla na poslu provoditi i puno manji broj sati i obaviti istu količinu posla“, zaključuje novinarka dok psiholog Guttridge objašnjava kako "izgubljeno" vrijeme služi punjenju naših baterija i čišćenju od nagomilanih dojmova. Čak i gledanje televizije može biti takvo iskustvo ako se opustite i uživate umjesto da si zbog toga predbacujete.
Pa pokušajte već ovaj vikend – gledati crtiće s klincima, leći na livadu s pogledom na krošnje i oblake, listati magazine - i prigrliti te trenutke kao ono što jesu: dobro provedeno vrijeme.
Cijeli tekst možete pročitati na ovom linku.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Pixabay.com