Prema zaključku kvartalnog izvještaja pod imenom „Studentski rad i položaj studenata na tržištu rada“ koji je pripremila Mreža mladih Hrvatske, veliki broj studenata uopće ne bi mogao studirati bez studentskog rada koji je istovremeno uteg što srozava kvalitetu studija. Studiranje u Hrvatskoj daleko je od dostupnog i Hrvatska je zemlja u kojoj se obrazovanje smatra socijalno isključivim.

Istovremeno, studentski rad negativno utječe i na ostatak sustava. Studenti kao jeftina, mnogobrojna i lako zamjenjiva radna snaga, istiskuju ostale radnike s njihovih radnih mjesta (koja su zakonski regulirana i pružaju bolje uvjete rade te propisuju jasne obveze za poslodavce).

Takav trend s jedne strane spušta cijenu rada, a s druge smanjuje državne prihode budući da se na studente plaćaju minimalni doprinosi. Studentski rad tako utječe i na prihode države koji bi zasigurno bili drugačiji, pogotovo dugoročno, kad bi studenti studirali, a radnici radili, navodi se u izvještaju.

„Pravi put za rješavanje problema studentskog rada mora biti na razini smanjivanja ponude rada, a to se jedino može ostvariti ako kao država osiguramo sustav gdje se studenti uistinu mogu posvetiti studiranju jer su im ostali troškovi pokriveni. Studentski rad tada može biti mjesto ostvarivanja studentske prakse. Tek tada otvara se prostor da studentski rad preraste u nešto mnogo korisnije, kako za studente, tako i za poslodavce i društvo“, kaže se u izvještaju.

Dok neki poslovi možda imaju smisla kao praktični rad u struci, drugi su jednostavno iskorištavanje studentskog rada u svrhu smanjivanja troškova za poslodavca (FOTO: Lupiga.Com)

Navodi se da model studentskog zapošljavanja u Hrvatskoj trenutno ne služi svojoj svrsi, već je izvor mnogih problema te poremećaja na cjelokupnom tržištu rada.

Studenti bez zaštite

Kroz analizu oglasa tijekom rujna i listopada (160 oglasa) vidljivo je da se studentski rad traži u mnogim područjima, većinom rad u telefonskoj prodaji i korisnička podrška, ali i poslovima poput rada trgovini ili tajničkih poslova. Sve su to poslovi za koje na tržištu rada postoji značajan broj nezaposlenih osoba koje bi radile te poslove, te autori izvještaja smatraju da prava potreba za studentskim radom iz tog rakursa zapravo ne postoji. Upravo su takvi poslovi posebno problematični za studente. Ne samo da se često traži 40 sati tjednog rada već postoje situacije u kojima poslodavci traže studente s iskustvom od minimalno godinu dana rada u tom području.

Neki poslodavci direktno traže apsolvente jer žele uzeti studenta na puno radno vrijeme. Dok neki poslovi možda imaju smisla kao praktični rad u struci, drugi su jednostavno iskorištavanje studentskog rada u svrhu smanjivanja troškova za poslodavca poput: rada u kladionici, rada u trgovini, na benzinskoj postaji i drugi poslovi uglavnom iz uslužnih djelatnosti. Uz takve poslove često u oglasu stoji da se od studenta/ice traži obvezivanje na rad na duži period, najčešće minimalno godinu dana što jasno pokazuje da to nije nikakav privremeni posao već klasično radno mjesto uz dugoročni angažman.

Studentski rad ne podliježe Zakonu o radu, pa studenti ne mogu ostvariti sva prava koja ima zaposlenik koji je u radnom odnosu te samim time imaju i nižu razinu prava. U tako neuređenom sustavu, poslodavci imaju puno više mehanizama kontrole procesa od studenata te su nerijetki primjeri eksploatacije studenata i njihovog rada.

Tekst u cjelosti pročitajte na portalu forum.tm.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: scst.unist.hr