Pravobraniteljica za djecu, Ivana Milas Klarić, ovih je dana Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta povodom početka nove školske godine uputila preporuke o zaštiti prava i interesa djece u odgojno-obrazovnim ustanovama. Ukupno se radi o dvadeset preporuka, prijedloga i stajališta koji se odnose na veliki broj područja i objedinjuju problematiku najčešćih pritužbi koje njen Ured dobiva po pitanju kršenja prava djece u odgojno-obrazovnom sustavu. 

Sličan sadržaj resornom je ministarstvu iz Ureda pravobraniteljice za djecu upućivan već ranije. Radi se o ukazivanju na neke dobro poznate anomalije u sustavu, a neke od preporuka šalju se već godinama, međutim bez vidljivijih rezultata, što napominju i iz Ureda pravobraniteljice za djecu.

Milas Klarić resornom je ministarstvu uputila dvadeset preporuka (FOTO: Lupiga.Com)

„Većina ovih preporuka bila je upućivana i proteklih godina. Primjerice, da roditelje i učenike treba pravovremeno obavijestiti o svim promjenama i razlozima promjena u organizaciji rada u školi te da učenik mora pravovremeno biti upoznat sa svojim pravima, obvezama i odgovornostima, pedagoškim mjerama, kriterijima ocjenjivanja, kao i načinima postupanja u slučaju nasilja i mogućnostima dobivanja pomoći. Zatim, da je nužno osigurati kontinuirani rad i sustavno (su)financiranje pomoćnika u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju te da se nastavnici trebaju dodatno educirati za prepoznavanje njihovih potreba, kao i za rad s djecom s problemima u ponašanju. Podsjećamo i na obvezu provjere osuđivanosti radnika i drugih osoba u odgojno-obrazovnim ustanovama radi zaštite djece, zatim na preporuku da se u školama trebaju obvezno sustavno provoditi cjeloviti zdravstveni odgoj i građanski odgoj i obrazovanje, prema potrebi osigurati učenicima pripremnu, dopunsku i dodatnu nastavu, zaštititi prava učenika strukovnih škola tijekom praktične nastave, kod prikupljanja podataka o djeci voditi računa o zaštiti privatnosti učenika i drugo“, navode u Uredu uz napomenu da ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Vedrana Mornara, pozivaju da o ovim preporukama obavijesti sve odgojno-obrazovne ustanove i da svojim zalaganjem pripomogne njihovu ostvarivanju u praksi.

Čak dvije preporuke izravno se tiču vjeronauka u školama, na čije se načine provedbe svake godine žale brojni roditelji, ali i pojedine udruge. Tako pravobraniteljica ministarstvu preporučuje da upozori sve odgojno-obrazovne ustanove na obvezu poštivanja propisa o izvedbi vjeronauka i vjerskog odgoja u odgojno-obrazovnim ustanovama i Zakona o suzbijanju diskriminacije, a pogotovo u vezi s organiziranjem vjerskih sadržaja u prostorima škole, u sklopu aktivnosti i sadržaja koji su namijenjeni svim učenicima, o čemu se u mnogim hrvatskim školama ne vodi previše brige.

Ministra Vedrana Mornara pravobraniteljica je pozvala da o preporukama obavijesti sve odgojno-obrazovne ustanove i da svojim zalaganjem pripomogne njihovu ostvarivanju u praksi (FOTO: Lupiga.Com)

„Obvezivanje učenika, uključujući i one koji nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijedi, da sudjeluju u vjerskim sadržajima u školi ili na misama, upućuje na diskriminaciju djece po osnovi vjere i/ili uvjerenja i povredu Konvencije o pravima djeteta“, stoji u preporuci, nakon čega se pravobraniteljica osvrće i na uklanjanje diskriminirajućih sadržaja iz udžbenika za vjeronauk.

Navodi kako je uočeno da pojedini sadržaji udžbenika omalovažavaju i diskriminiraju djecu koja nisu vjernici, zbog čega je pravobraniteljica, osim ministarstvu, poslala preporuku i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. Ključno je, navodi se, da se provede detaljan nadzor sadržaja udžbenika za vjeronauk i otkloni cjelokupan diskriminirajući sadržaj. Ove godine je broj prijava na ovu temu doživio znatan porast, a čini se da će udžbenici s diskriminirajućim sadržajima, unatoč brojnim prijavama, i ove godine ostati u opticaju.

Ministarstvu se preporučuje i da poboljša obrazovanje nastavnika o problemima u ponašanju djece te da ih se educira za prepoznavanje rizika u djetetovom životu i rano djelovanje, kao i za rad s djecom s teškoćama u razvoju. Već u periodu upisa, ali i prijava za razne programe, pravobraniteljici stiže najviše prijava iz područja obrazovnih prava, a koje najčešće šalju upravo roditelji djece s poteškoćama u razvoju.

„Posljednjih godina suočavamo se sa sve većim brojem djece koja pate od socijalne ili školske fobije te posebno ističemo potrebu pravovremenog i koordiniranog pružanja pomoći i potpore toj djeci uz pronalaženje odgovarajućeg oblika njihova obrazovanja, uz suradnju s drugim stručnjacima iz sektora zdravstva i socijalne skrbi“, poručuje Ivana Milas Klarić i upozorava da bi škole roditelje i učenike trebale upoznati i s pravilima sigurne uporabe suvremenih tehnologija i informirati djecu o posljedicama neprimjerene komunikacije na društvenim mrežama. Inače, u razgovoru za Lupigu, Milas Klarić, je napomenula kako se nasilje između djece najčešće događa upravo na internetu i u samoj školi.

Čak dvije preporuke izravno se tiču vjeronauka u školama (FOTO: Lupiga.Com)

Posebno se pravobraniteljica osvrnula i na osiguravanje besplatne prehrane i dodatnih sadržaja djeci, s obzirom da u situaciji teške gospodarske krize neka djeca nemaju mogućnost korištenja školske prehrane ili nisu uključena u dodatne aktivnosti. To, kaže, znači nejednaku mogućnost pristupa sadržajima u odgojno-obrazovnom procesu, a za posljedicu može imati i diskriminaciju po osnovi imovnog stanja. Stoga je preporuka da se u suradnji s pravnim osnivačima školskih ustanova osiguraju dodatna sredstva za besplatnu školsku prehranu socijalno ugroženoj djeci. Istovremeno bi škole trebale već prije planiranja dodatnih sadržaja i aktivnosti poput izleta, kulturnih ili sportskih sadržaja, ispitati mogućnosti roditelja i interes djece.

Kada govori o pitanju zaštite prava darovite djece, Milas Klarić, napominje da je nužno donijeti podzakonski propis kojim bi se uredilo to pitanje, a preporučuje i da se ujednače kriteriji odabira učenika za pristup višoj razini natjecanja (županijskoj i državnoj) pod ingerencijom Agencije za odgoj i obrazovanje, kako se djecu ne bi dovodilo u nejednak i neravnopravan položaj. Posebno je, ističe u preporukama, osjetljivo pitanje kontaktiranja s djecom osoba osumnjičenih za kazneno djelo na štetu djece.

„Događa se da radnici škola osumnjičeni za počinjenje kaznenih djela na štetu djeteta, nastavljaju raditi s djecom do stupanja optužnog akta na pravnu snagu, što može trajati i nekoliko mjeseci od trenutka počinjenja kaznenog djela. Također, u situaciji očitog kršenja prava djeteta, te kršenja etičkih pravila i povrede obveza iz radnog odnosa koje nemaju težinu kaznenoga djela, ravnatelji nevoljko poduzimaju mjere prema radniku, ne želeći se izlagati radnim sporovima. Takvim postupanjem štite se interesi odraslih na štetu djece te smo stoga u nekoliko navrata MZOS-u uputili mišljenje i preporuku da se u takvim situacijama radnika treba udaljiti iz škole zbog povrede radne obveze“, stoji u preporuci pravobraniteljice, koja je u nedavnom intervjuu za Lupigu istaknula i kako je obrazovni sustav upravo na ovom mjestu „potkapacitiran“, jer ne postoje ekipirane pravne službe te se stoga događa da u sustavu godinama ostaju osobe koje u njemu ne bi smjele biti.

Stoga savjetuje da se prilikom zapošljavanja za sve osobe, ne samo u sustavu obrazovanja, nego i u sportskim klubovima i kampovima koji rade s djecom, od Ministarstva pravosuđa traže potvrde da kandidati za neko radno mjesto nisu osuđivani zbog kaznenih djela na štetu djece. Kada govorimo o problemima nasilja, njen Ured dobiva veliki broj prijava vezanih uz to područje, kako u slučaju nasilja odraslih osoba prema djeci, tako i u slučajevima nasilja među djecom. U slučaju nasilja prema djeci, najviše se prijava odnosi na roditelje koji krše prava djece, a potom na nastavnike i sportske klubove.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Novilist.hr

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Neki novi klinci".