Čemu onda te hrpe rukavica?

Činjenica je da na svakoj benzinskoj postaji sa samoposlugom benzina imate na raspolaganju PVC rukavice, ali očito većini građana nije jasno za što one služe. Pokušajte stati sa strane i promatrati kako građani nataču benzin u svoje automobile. Vrlo rijetki su oni koji obraćaju ikakvu pozornost na rukavice, a razlog je vjerojatno u tome što im nije jasno zbog čega bi trebali koristiti rukavice.  Nigdje na benzinskim postajama ne piše zbog čega nude rukavice, pa većina građana onda i ne vidi razloga zašto bi ih koristili. Činjenica jest da benzin može dijelom otopiti lak s noktiju dama i na taj način im učiniti štetu, ali to ipak vjerojatno nije razlog držanja i nuđenja rukavica. Čemu onda te hrpe rukavica?

Razlog je vrlo jasan, ako znate išta o opasnim svojstvima benzina i nekih drugih goriva. Prema službenom razvrstavanju u Europi i svijetu, benzin je karcinogen kategorije I. i mutagen kategorije II. Može biti i reproduktivno otrovna tvar, ako sadrži toluen u koncentracijama višim od …%. Znači kako je sigurno dokazano da može izazvati rak u izloženih ljudi. Razlog ovakvim ružnim značajkama je u benzenu, kojeg navodno naši benzini sadrže do 1%, a ranijih godina je sadržaj benzena znao po izjavama naftnih kompanija ići do 6%. Granična vrijednost kod koje više ne bi trebali drhtati za svoje zdravlje je 0,1%, a bilo bi najbolje da uopće nema benzena u tom važnom gorivu. Naša ključna naftna kompanija u dokumentaciji naftnih derivata (npr. Sigurnosno-tehnički list) jasno navodi naprijed rečene podatke, ali oni su na raspolaganju samo profesionalcima, a ne i građanima. Zato prosječni građanin ne zna da je benzin opasan, pa se i ne čuva od njega. Naravno da druge naftne kompanije postupaju u Hrvatskoj slično onoj najjačoj i zapravo skrivaju podatke o opasnim svojstvima benzina. Inače na benzinskim postajama u Njemačkoj pokraj svakog pištolja za punjenje rezervoara benzinom stoji znak o opasnostima. Nacrtana je  mrtvačka lubanja s prekriženim kostima i pokraj toga piše da je benzin karcinogen, mutagen itd. Nadam se da će takav znak uskoro stajati i na našim benzinskim postajama.

Dobro je što je uvedena samoposluga na benzinskim postajama, jer na  taj način štitimo zdravlje osoblja. Stari način točenja benzina od strane radnika dovodio ih je u opasnost da obole od leukemije ili drugog karcinoma (npr. kože). Danas su se njihovi rizici značajno smanjili, a za vozače se nisu jako povećali. I onako je vozač stajao pokraj svojeg automobila dok bi mu radnik točio benzin, a sad su rizici minimalno povećani kad koristeći rukavice sam toči. Benzin ljudi uzimaju jednom u tjedan dana ili rjeđe, pa to onda nije dramatično izlaganje karcinogenom benzenu. Kad bi se još uvelo obvezno usisavanje zraka na pištolju radi sprječavanja isparavanja benzena bili bi još sigurniji građani vozači. Valjda će i do toga doći jednog dana?

Zapravo se ponašamo glupo. Benzina se ne bojimo, jer nas nitko ozbiljno ne upozorava na njegove opasnosti, a tresemo se od straha pred sasvim nedefiniranim opasnostima. Dežurni histerici npr. pišu na internetu ili po novinama kako je opasno piti vodu ili sokove iz plastičnog posuđa plašeći nas strašnim posljedicama takvog «nerazumnog» čina, a o pravim opasnostima šute. Zašto? Zašto karcinogeni benzin nitko ne spominje u svojim napisima, a plaše vas zbog korištenja umjetnih sladila poput Aspartama? To je izrazito važno pitanje obzirom na činjenicu da napisi o nedokazanim «opasnim» proizvodima dolaze do svačijeg računala, a na ono što je opasno nitko ne obraća pozornost. Napiše neka studentica iz Brazila da ona misli kako je aluminijev poliklorid (ili polialuminijev klorid ili aluminijev klorid) izrazito opasan kad se koristi u dezodoransima kao perspirant, jer po njoj može izazvati rak dojke. Istog časa žene prestaju koristiti dezodoranse smatrajući da je neugodan miris iz njihovog pazuha nebitan zbog toga što tako čuvaju zdravlje. Muškarci se mogu dezodorirati koliko hoće, a za žene je bolje da smrde. Ništa od priča sirote studentice nije znanstveno dokazano, ali ljudi tome vjeruju. Što stoji iza svega toga?

Neki misle da su u pozadini trgovinski ratovi. Nitko se ne usudi dirati u naftnu industriju, jer oni su moćni. Bolje je s njima ne ulaziti u okršaje. Međutim, možete mirne duše napasti nekakvu kozmetičku industriju zbog korištenja svinjske masti u njihovim preparatima, jer ta svinjska mast možda sadrži različite opasne lipofilne tvari. Nije dokazano da sadrži, ali nije dokazano niti da ne sadrži. Ako ste još povezani s konkurentskim proizvođačima kozmetičkih proizvoda, to vam može i financijski pogodovati, a neki će uvijek vjerovati lažnim prorocima. Osnovno pitanje je kome treba vjerovati a kome ne. Na to pitanje vam nitko ne može pouzdano odgovoriti, jer u osnovi su svi ljudi pokvarljivi i mogu vam prodavati svakakve ideje. Zato je najpametnije da čovjek postupa prema logici svog zdravog razuma. Ne treba vjerovati svakome, što znači da naravno ne trebate vjerovati niti meni. Međutim, treba se vratiti naslovu ovog rada. Nisam paničar i ne tvrdim da od sad treba odbaciti auto kao prijevozno sredstvo. Međutim, treba ipak biti oprezan.

To znači da na benzinskoj postaji odmah nakon zaustavljanja automobila pokraj crpke treba navući na ruke one PVC rukavice i tek onda početi s punjenjem rezervoara. Možete taj posao prepustiti svom suvozaču, ako ga uspijete nagovoriti na izlaganje opasnostima. Naravno da ćete vi obaviti taj posao svjesni da ipak rizici nisu jako veliki, ako ne točite benzin svaki dan. Nakon što završite natakanje rezervoara i zatvorite ga, vi ćete skinuti rukavice i baciti ih u predviđeni spremnik za otpad svjesni da ste na pravi način štitili svoje zdravlje. Rizik je bio vjerojatno nizak, ali bolje je izbjegavati svaki rizik koliko je to u vašoj mogućnosti. Ako ste borac za očuvanje okoliša i zdravlja ljudi, onda možete pokrenuti daljnje akcije u nekoj udruzi. Tražite od prodavača benzina da ugrade uz svaki pištolj usisivač za pare benzinskih otapala, zahtijevajte da obilježe mjesta točenja benzina s odgovarajućim znakovima opasnosti i oznakama upozorenja itd. Možda će vam netko na tome jednom biti zahvalan?

dr. Franjo Plavšić/Alertonilne

Lupiga.Com