Voda komšija!
Popularna poskočica sarajevskih nadrealista, kad pred vratima svojih sugrađana, s pozivima za mobilizaciju u rukama, na pitanje tko je, odgovaraju - "voda komšija", u budućnosti bi nam mogla izazivati pojačano lučenje sline u ustima. Zašto? Zato što vodni resursi u Hrvatskoj i svijetu postaju sve dragocjenije bogatstvo. Osobito kada je riječ o pitkoj vodi. Naime, znanstvenici previđaju da će se svijet s velikom nestašicom vode suočiti već
za 20 godina.
Stručnjaci Međunarodnog instituta za hranu (IFPRI) i Međunarodnog instituta za vodno gospodarstvo (IWNI) izradili su informatičke modele i proveli istraživanja o korištenju vode za proizvodnju hrane, te ustanovili da će nestašica vode za dva puta po deset godina u svijetu izazvati godišnji gubitak od 350 milijuna metričkih tona hrane. Problem je, zar ste sumnjali, najizraženiji u zemljama u razvoju. A potrebe za pitkom vodom će do 2015. godine porasti za čak 50 posto.
Iz navedenih razloga na svjetskom ekološkom summitu u Johannesburgu upozoreno je da države moraju redefinirati, oliti promijeniti, izmijeniti ili nanovo propitati politiku upravljanja vodama. U budućnosti ćemo se tako sve češće susretati s akcijama edukacije stanovništva o racionalnoj upotrebi vode. Svim katastrofičarima, koji vjeruju u skori i nagli kraj svijeta, tad će valjda biti jasno da će zvijer doći polako, prikrasti se i uhvatiti nas za gušu kada se to najmanje budemo nadali. Sudeći prema novim informacijama o krizi s pitkom vodom, te znajući od prije za uništavanje tropskih prašuma, uzevši u obzir sve učestalije poplave, potrese i erupcije skoro zaboravljenih vulkana, očito je da će čovječanstvo prije doslovno skapati od žeđi i gladi, nego doživjeti trenutak bljeska u kojem će nastati ove doline suza.
Stručnjaci Međunarodnog instituta za hranu (IFPRI) i Međunarodnog instituta za vodno gospodarstvo (IWNI) izradili su informatičke modele i proveli istraživanja o korištenju vode za proizvodnju hrane, te ustanovili da će nestašica vode za dva puta po deset godina u svijetu izazvati godišnji gubitak od 350 milijuna metričkih tona hrane. Problem je, zar ste sumnjali, najizraženiji u zemljama u razvoju. A potrebe za pitkom vodom će do 2015. godine porasti za čak 50 posto.
Iz navedenih razloga na svjetskom ekološkom summitu u Johannesburgu upozoreno je da države moraju redefinirati, oliti promijeniti, izmijeniti ili nanovo propitati politiku upravljanja vodama. U budućnosti ćemo se tako sve češće susretati s akcijama edukacije stanovništva o racionalnoj upotrebi vode. Svim katastrofičarima, koji vjeruju u skori i nagli kraj svijeta, tad će valjda biti jasno da će zvijer doći polako, prikrasti se i uhvatiti nas za gušu kada se to najmanje budemo nadali. Sudeći prema novim informacijama o krizi s pitkom vodom, te znajući od prije za uništavanje tropskih prašuma, uzevši u obzir sve učestalije poplave, potrese i erupcije skoro zaboravljenih vulkana, očito je da će čovječanstvo prije doslovno skapati od žeđi i gladi, nego doživjeti trenutak bljeska u kojem će nastati ove doline suza.
oće čovijek vodu prodavat ili bar za naftu zamijenit. Nego, jeste li probali Cetinu?