Raskorak između razvijenih zemalja i onih koje su to manje, nažalost svaki se dan sve više širi. Kamo planeta zapravo ide i ima li ona uopće budućnost, skromni pisac ovih redaka zapravo (sigurno) i ne zna, a odgovor na to pokušat će pronaći sudionici summita o održivom razvoju u Johannesburgu. Prvo i osnovno pitanje summita je svakako brojka od 1,2 milijarde ljudi koji su ovog trenutka gladni. Osim ovog pitanja na summitu će se predstavnici 180 država baviti i sljedećim tematikama:
- Demokratskim upravljanjem
- Preustrojem globalnih snaga
- Energijom i zaštitom okoliša
- Zaštita i prevencija od kriza
- HIV/AIDS
- Informacijskim tehnologijama
Naravno u sada postavljenom odnosu snaga, suradnja na takvim pitanjima teško je održiva, a glavna misao vodilja ovog summita trebao bi biti odnos između siromašnih i bogatih, te pronalaženje novih načina kako bi uopće doveli jedne i druge za zajednički stol. Postoje čak i konkretni koraci koji se očekuju nakon ovog summita, kao što je daljnje otpisivanje dugova bogatih prema siromašnima i poticaji demokratizacije u nekim zemljama, a krajnje je vrijeme kažu analitičari i da se postave temelji za daljni razvoj planete, ili kažu stručnjaci, nije baš vidljivo što ćemo ostaviti svojoj djeci u nasljeđe. Naravno, nije sve tako ni pesimistično, jer prema procjenama stručnjaka uz veliki napor gotovo je moguće za 50 godina iskorijeniti glad i neimaštinu u velikoj većini siromašnh zemalja, a svoje tvrdnje potkrepljuju činjenicama o nekim zemljama koje su za samo par generacija prešle iz nerazvijenih (ili malo razvijenih) zemalja u zemlje u kojima je život normalan i socijalno osiguran (Danska, Norveška, Irska, Japan, Južna Koreja i Malezija).
No, čak i meni inače vrlo optimističnom čovjeku teško je povjerovati da bi se u 50 godina svijet mogao postaviti na noge i vratiti na put održivog razvoja kako tvrde analitičari Svjetske banke u svom najnovijem, 25. po redu izvješću World Development Report 2003.
Uz mene samog i drugi su pesimistični, pa tako južnoafrički aktivist Trevor Ngwane, poznat po borbi za prava radnika i protiv privatizacije pitke vode u JAR-u tvrdi:
"Ovaj će skup pridonjeti tome da bogati postanu još bogatiji, a siromašni još siromašniji nego što su sada. Ovo nije naš skup".
Tako kaže Trevor, a gdje smo mi? Da li je summit i hrvatski. U istom članki iz Večernjeg Lista, naš ministar Mate Crkvenac tvrdi da ćemo se staviti na stranu naprednih. Jesu li to oni isti napredni koji izdvajaju više novca za naoružanje nego velika većina afričkih zemalja na hranu, ili oni napredni koji žele osigurati svojoj djeci budućnost s barem jednim obrokom dnevnom, ostaje da vidimo za pedeset godina. Tada ću ponovno napisati novicu o gladi u svijetu. Do tada ostavljam vam linkove na neke od najpoznatijih svjetskih stranica koje se bore protiv gladi. Možda i vi nađete mjesto na nekoj od njih.

- hunger site
- hunger web
- world hunger year
- Stop the hunger