"Bi li Donald Trump danas bio predsjednik SAD-a da Facebook ne postoji?", zapitala se nedavno kolumnistkinja Washington Posta Margaret Sullivan pa odmah ponudila i odgovor: "Iako postoji dugačka lista razloga za njegovu pobjedu, sve je više razloga za vjerovati kako bi odgovor bio negativan". 

Na ovakav zaključak navelo ju je otkriće objavljeno u njenom mediju, utjecajnom vašingtonskom dnevniku, samo dan ranije: predstavnici Facebooka pred istražnim tijelom američkog Kongresa morali su priznati da su ruskoj "farmi trolova" tijekom predsjedničke kampanje prodali oglase u vrijednosti od najmanje 100.000 dolara. Predmetna "farma trolova" zapravo je kompanija Internet Research Agency (IRA), bazirana u Sankt Peterburgu, a specijalizirana za korištenje društvenih mreža kao sredstva širenja propagande usklađene s interesima Kremlja. 

Priznanje Facebooka ne ostavlja nikakve dvojbe da je ova ruska tvrtka svojim postupcima direktno utjecala na ishod američkih predsjedničkih izbora. Na najpopularniju društvenu mrežu plasirali su barem 5.000 oglasa, dobrim dijelom geografski targetiranih, kako bi utjecali na preferencije birača, posebno u onim saveznim državama Sjedinjenih Država u kojima se vodila najnapetija utrka između Trumpa i Hillary Clinton. Cilj im je bio, ako to uopće treba posebno isticati, pomoći Trumpu da postane američki predsjednik. 

Rezultati djelovanja su dobro poznati - Trump nije dobio više glasova nego Clinton, ali je postao predsjednikom SAD-a (FOTO: Pixabay)

Ovakvo priznanje Facebooka potpuno je u skladu s rezultatima istraživanja provedenog na Harvardskom sveučilištu, a koje je pokazalo da je propaganda imala važan utjecaj na zadnju predsjedničku kampanju u SAD-u. Istraživači s Harvarda zaključuju da su upravo društvene mreže najvažniji alat za distribuciju propagandističkog sadržaja i sveprisutnih lažnih vijesti, problema koji je ozbiljno zahvatio i Hrvatsku, a protiv kojeg se odlučio boriti i Europski parlament koji je ovaj problem dijagnosticirao kao vrlo opasan i posvetio mu plenarno zasjedanje.

Na Harvardu su identificirali i listu web stranica koje su najaktivnije sudjelovale u dezinformiranju javnosti. Nije ih teško prepoznati; redom se radi o stranicama koje su na društvenim mrežama, prvenstveno na Facebooku, prilično popularne i uspijevaju privući veliku količinu posjetitelja, ali su široj javnosti sasvim nepoznate i medijski potpuno neetablirane. Na njihove tekstove i "otkrića" nitko se ne poziva, što je sasvim logično s obzirom da se najčešće radi o očigledno lažnim informacijama. 

No, sama proizvodnja lažnih vijesti nije dovoljna da garantira uspjeh. Da bi se birače doista poguralo u željenom smjeru, propaganda mora biti zasađena na plodnom tlu. Tu u igru ulaze tzv. big data kompanije, tvrtke specijalizirane za obradu enormnih količina podataka. Jedna takva tvrtka posebno je važna za ovu priču. Zove se Cambridge Analytica. Iako postoje opravdane sumnje da upravo ovoj kompaniji pripada dobar dio zasluga ne samo za Trumpovu pobjedu u američkim predsjedničkim izborima, već i za jednako šokantan ishod referenduma o Brexitu, Cambridge Analytica - smještena u Velikoj Britaniji - i dalje je u dobroj mjeri obavijena velom misterije. 

Kao moguće arhitekte Trumpove pobjede Cambridge Analyticu prvi je prokazao švicarski Das Magazin, u tekstu objavljenom u prosincu 2016. godine. Postoji i engleski prijevod, koji možete u cijelosti pročitati ovdje. Dvojica švicarskih novinara u tekstu su pokazali da Cambridge Analytica svoje poslovne aktivnosti temelji na istraživanju zahvaljujući kojem je poljski psiholog Michal Kosinski doktorirao na prestižnom Sveučilištu u Cambridgeu. Njegovo polje interesa je psihometrija, grana psihologije koja se bavi mjerenjem mentalnih i emotivnih sposobnosti i procesa. Psihometrijska istraživanja nisu nimalo jednostavna. Da bi se dobili pouzdani rezultati, subjekti istraživanja moraju pristati na ispunjavanje ekstenzivnih upitnika kako bi analitičari na temelju njihovih odgovora mogli izraditi više ili manje precizne psihoprofile. Ili je psihometrijsko istraživanje barem tako nekad funkcioniralo, u dobu prije Facebooka. 

Otkriveno je da je u pokretanje ove tvrtke sredstva uložio američki milijarder Robert Mercer, a on i njegova kćer Rebekah spadaju među najvažnije mecene američkih radikalnih desničara (SCREENSHOT: cambridgeanalytica.org)

Kosinski je u svom istraživanju, međutim, pokazao da upravo najpopularnija svjetska društvena mreža može služiti kao nepresušan izvor informacija o svojim korisnicima. Samo temeljem 68 lajkova na Facebooku, pokazao je Kosinski u svom istraživanju 2012. godine, moguće je s 95-postotnom sigurnošću predvidjeti boju kože, s 88-postotnom sigurnošću predvidjeti seksualnu orijentaciju, s 85-postotnom sigurnošću predvidjeti političke preferencije pojedinca... Temeljem samo 70 lajkova, tvrdi Kosinski, moguće je o bilo kojem pojedincu doznati više informacija nego što ih imaju njeni ili njegovi prijatelji. Sa 150 lajkova o osobi se može dobiti više informacija nego što ih imaju njeni roditelji, a 300 lajkova dovoljno je da bi se osobu upoznalo bolje nego što je poznaje njen životni partner. 

Niste uvjereni? Kosinski je u sklopu svog istraživanja pokrenuo i web stranicu koja će vam, ako joj dopustite prikupljanje podataka s Facebook profila, izračunati vaš psihometrijski profil. Drugim riječima, kompanija koja može prikupiti vaše podatke s Facebooka upoznat će vas bolje nego što vas poznaju vaši najbliži. A te podatke nije nimalo teško prikupiti. Čak i ako vam je Facebook profil "zatvoren", odnosno ako su sigurnosne postavke podešene najstrože što mogu biti, vjerojatno ste barem jednom koristili neku od raširenih aplikacija za određivanje koji ste lik iz ove ili one popularne TV serije ili filma, kojem ste političaru, stranci, bendu ili pjevaču najsličniji, gdje ćete biti i što ćete raditi za deset, dvadeset ili pedeset godina... 

Koristeći takve aplikacije na Facebooku, korisnici njihovim vlasnicima zapravo daju dozvolu za prikupljanje upravo onih podataka kakvima se služe big data kompanije poput Cambridge Analytice. A nakon što znaju gdje se nalazite i kakvim ste porukama podložni, ostaje samo da vas targetiraju odgovarajućim sadržajem ne bi li vas pokušali nagovoriti da kupite njihov proizvod. U slučaju Cambridge Analytice, proizvod koji su prodavali američkim biračima bio je njihov kandidat, Donald Trump. Ovakva vrsta propagande usmjerava se prvenstveno na birače koji su "na rubu". One koji su skloniji glasati za Trumpa, ali nisu sasvim sigurni, targetira se porukama koje će ih uvjeriti da je baš on njihov kandidat. One koji su bili skloniji glasati za Clinton, ali nisu u tu svoju odluku bili sasvim sigurni, putem Facebooka se izložilo propagandističkom sadržaju koji je osmišljen da negativno utječe na njihovu percepciju o kandidatkinji Demokratske stranke i da, shodno takvoj percepciji, na dan izbora radije ostanu kod kuće. 

Iako priča pomalo podsjeća na zaplet nekog distopijskog SF romana, Kosinski vjeruje da je upravo ova tehnologija, rođena iz njegovog istraživanja, odigrala nezanemarivu ulogu u glavnim političkim događajima prošle godine. Novinarima Das Magazina Kosinski je otkrio da su ga nakon objave istraživanja kontaktirali predstavnici britanske kompanije Strategic Communication Laboratories (SCL), tvrtke dovoljno mutne da je teško utvrditi tko joj je pravi vlasnik. 

Sami korisnici daju dozvolu za prikupljanje upravo onih podataka kakvima se služe big data kompanije (SCREENSHOT: Facebook)

No, dvije su činjenice, zahvaljujući najprije istraživanju Das Magazina, a zatim i britanskog Guardiana, sasvim jasne: Cambridge Analytica je tvrtka-kćer SCL-a, a novac u njeno pokretanje uložio je američki milijarder Robert Mercer. Mercer i njegova kćer Rebekah spadaju među najvažnije mecene američkih radikalnih desničara. Upravo njihovim novcem je Steve Bannon, najvažniji Trumpov saveznik, a donedavno i njegov glavni strateg u Bijeloj kući, izgradio medijski imperij Breitbart Newsa, utjecajnog glasila radikalne desnice, ujedno i jednog od najvećih svjetskih proizvođača lažnih vijesti i propagande. Nije nimalo nevažno spomenuti ni činjenicu da je upravo Bannon donedavno bio jedan od članova uprave Cambridge Analytice. Kao konzultant s Cambridge Analyticom je surađivao i Michael Flynn, Trumpov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost koji se morao povući iz Bijele kuće jer je obuhvaćen istragom o izglednim zajedničkim nastojanjima Trumpove kampanje i ruskih službi da utječu na ishod američkih predsjedničkih izbora i kasnijim Trumpovim pokušajima da iskoristi poziciju predsjednika kako bi sabotirao istragu o svojim vezama s Rusijom. 

Cambridge Analytica, nimalo neočekivano, ne voli da se o njima piše ili govori. Radi se o tvrtki koja bi radije nastavila operirati iz sjene, zbog čega su novinarima Guardiana prijetili i sudskim tužbama. Iako na svojim stranicama priznaju da posjeduju podatke o 230 milijuna američkih birača, te ne kriju da su surađivali s Trumpom, demantiraju da su imali ikakve veze s kampanjom oko Brexita. Guardian je, međutim, uspio pronaći bivše zaposlenike ove misteriozne firme koji tvrde da je to laž. Čak je i jedan od koordinatora kampanje za Brexit priznao da je Robert Mercer osobno preporučio Nigelu Farageu, kontroverznom britanskom ekstremistu, bivšem lideru desničarskog Ukipa, da posegne za uslugama Cambridge Analytice. 

Rezultati su svima dobro poznati: Trump nije dobio više glasova nego Clinton, ali je postao predsjednikom SAD-a nakon što je u šokantnom obratu uspio odnijeti pobjedu u saveznim državama Wisconsin, Michigan i Pennsylvania, upravo onim državama u kojima se, kako je kasnije pokazala i izborna analiza Demokratske stranke, birače najviše targetiralo propagandnim porukama putem Facebooka; Brexit je izglasan gustom razlikom od 51,89 posto glasova za napuštanje Europske unije i 48,11 posto za ostanak unutar EU. 

BBC je ovoga ljeta objavio da je najnoviji angažman Cambridge Analytica pronašla u Keniji, gdje ih je predsjednik Uhuru Kenyatta angažirao u utrci za još jednim mandatom. Kenyatta je na izborima 8. kolovoza dobio 54 posto glasova, 1,4 milijuna više nego njegov protivnik. No, rezultate izbora poništio je kenijski ustavni sud, priopćivši da su protuustavni. Obrazloženje ovakve sudske odluke tek treba biti objavljeno, a ponovljeni izbori održat će se 17. listopada. U međuvremenu je Cambridge Analytica, kako je objavio Bloomberg, započela s pripremom terena za uključivanje u predsjedničku kampanju u Meksiku, gdje će se izbori održati u srpnju iduće godine. Radi se o predsjedničkoj utrci koja je Trumpu i njegovim suradnicima itekako važna.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"