TRGOVINA ORUŽJEM CVJETA

Na alat za masovno uništenje potrošeno 411 milijardi dolara!

29.02.2012.
TRGOVINA ORUŽJEM CVJETA: Na alat za masovno uništenje potrošeno 411 milijardi dolara!
Svjetska ekonomija se raspada, ali posao s oružjem cvjeta. O tome piše Deutsche Welle u tekstu koji prenosimo na ovom mjestu. I u vremenima gospodarske krize, navodi DW, posao s oružjem je vrlo isplativ. Švedski institut za mirovna istraživanja objavio je da je u 2010. godini prodano oružja u vrijednosti od oko 411 milijardi dolara. U ovaj iznos nije uračunat trošak Kine. Najmnogoljudnija država, naime, ove podatke skriva kao zmija noge. Ne dao bog belaja, demokrati će se imati čime pomlatiti.

 

Švedski institut SIPRI (Stockholm International Peace Research Institute) je objavio novo izvješće koje svjedoči kako je 2010. godine tržište oružja za 100 najvećih svjetskih proizvođača raslo znatno sporije nego inače, ali je ipak - raslo. Uopće, taj institut ukazuje da su svjetski koncerni koji proizvode oružje najveći "profiteri" terorističkog napada 11. rujna 2001. Do onda je, raspadom Sovjetskog Saveza, svjetski promet oružjem počeo padati, ali od 2001. do 2010. je promet narastao za 60%!

Od pojedinačnih tvrtki su na čelu i dalje američki koncerni: Locheed Martin je našao kupaca za svoje oružje u vrijednosti od 35,7 milijardi dolara, slijedi britanski koncern BAE Systems koji je utržio 32,9 milijardi dolara, a na trećem mjestu je opet američki koncern, Boeing u čije je blagajne došlo 31,4 milijardi dolara. Uopće, lavovski dio ukupnog iznosa za naoružanje je otišlo u deset najvećih proizvođača, među kojima je i njemačko-francuski koncern EADS. Njegov promet je 16,4 milijardi dolara, mada je udio opreme EADS-a koji se nedvojbeno može smatrati oružjem tek oko 27%.

Amerikanci i dalje na čelu 

Od ostalih njemačkih tvrtki, među 100 najvećih je tu na 31. mjestu opet Rheinmetall sa prometom od 2,7 milijardi dolara od kojih 50% odlazi isključivo na oružje (on je, između ostalog, proizvođač i tenka Leopard), na 56. mjestu je metalurški gigant ThyssenKrupp, a na 63. tvrtka Diehl (specijalist za raketne sustave). Na popis se, na samo 100. mjesto, stigao još ugurati minhenski MTU (proizvođač turbina).

Uopće, glavni arsenal naše planete su i dalje Sjedinjene Američke Države čije tvrtke ubiru više od 60% svjetske trgovine oružjem. 30 poduzeća od 100 najvećih dolazi iz zapadne Europe, a 8 ih je iz Rusije. U pravilu, koncerni i nacionalne vlade dragovoljno daju na raspolaganje švedskom institutu informacije o prometu oružjem, ali Narodna Republika Kina ne objavljuje te podatke mada je to zemlja čiji su izdaci za naoružanje u posljednjim godinama, po procjenama obavještajnih službi, upravo eksplodirali. Obzirom na nedavno obećanje ruskog predsjedničkog "kandidata", Vladimira Putina kako će i njegova zemlja potrošiti milijarde na obnovu njihovih oružanih snaga, očito je da će i u budućnosti poslovati s oružjem biti siguran posao.
 
Anđelko Šubić / dpa

Odgovorni urednik: Željka Telišman

Lupiga.Com via www.dw.de

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

    23.06.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

  2. ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

    21.06.2025.

    Srđan Puhalo

    ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije