REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Najborbeniji zagovornici ekološkog aktivizma među učenicima su – učenice

ritn by: Lupiga.Com | 20.12.2023.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA: Najborbeniji zagovornici ekološkog aktivizma među učenicima su – učenice
Istraživanje „Nova generacija klimatskih aktivista?” objavljeno u stručnom časopisu „Politička misao” otkriva kako je u većinu prosvjeda direktno bilo uključeno 3,6 posto anketiranih učenika dok je dodatnih 4,7 posto navelo kako su sudjelovali u nekim aktivnostima (poput dijeljenja objava na društvenim mrežama), ali ne i u samim prosvjedima. Preostalih 90 i kusur posto učenika ni na koji način nije sudjelovalo u prosvjedima. No, indikativno je kako među neaktivnom većinom više od polovice učenika (54 posto) prosvjede za klimu podržava. Gotovo trećina (32 posto) se izjasnila nezainteresiranom dok se 14 posto učenika prosvjedima protivi. Profiliranjem srednjoškolaca znanstvenici su potvrdili neke stare spoznaje, poput toga da su najborbeniji zagovornici ekološkog aktivizma među učenicima – učenice. Naime, čak 40 posto ispitanica je izrazito borbeno u svojim stavovima u usporedbi s 18 posto vršnjaka.

Apolitični, vrlo dobri ili odlični učenici koji žele nastaviti obrazovanje u inozemstvu, zabrinuti za okoliš i skeptični prema vladi oko pitanja klimatskih promjena, to je, otprilike, profil učenika završnih razreda srednjih škola koji su se u posljednje četiri godine okupljali na prosvjedima Fridays for Future (FFF) u Hrvatskoj.

Znanstvenice Ksenija Klasnić, Tijana Trako Poljak i njihov kolega Vladimir Ivanović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Jelena Puđak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar proučavali su oblike podrške i sudjelovanja hrvatskih srednjoškolaca u prosvjedima za klimu objavljenim ove godine kroz dva znanstvena rada „Nova generacija klimatskih aktivista?” te „What kind of mo(ve)ment is Fridays for Future? Motivation, success perception and climat action framing in FFF Croatia“ („Kakav je pokret FFF? Motivi, percepcija uspješnosti i pozicioniranje klimatskog aktivizma kroz FFF Hrvatska“). 

Istraživanje „Nova generacija klimatskih aktivista?” objavljeno u stručnom časopisu „Politička misao” otkriva kako je u većinu prosvjeda direktno bilo uključeno 3,6 posto anketiranih učenika dok je dodatnih 4,7 posto navelo kako su sudjelovali u nekim aktivnostima (poput dijeljenja objava na društvenim mrežama), ali ne i u samim prosvjedima. Preostalih 90 i kusur posto učenika ni na koji način nije sudjelovalo u prosvjedima. No, indikativno je kako među neaktivnom većinom više od polovice učenika (54 posto) prosvjede za klimu podržava. Gotovo trećina (32 posto) se izjasnila nezainteresiranom dok se 14 posto učenika prosvjedima protivi.

Rezultati istraživanja pokazuju kako se hrvatski srednjoškolci ne razlikuju pretjerano od svojih kolega u ostatku svijeta. Ipak, školuju se u Lijepoj našoj pa od nje baštine i određene karakteristike. Jedan od osnovnih društvenih čimbenika među Hrvatima jest apatija pa stoga i ne čudi što su njihova djeca jednako pasivna kada se radi o građanskoj uključenost i aktivizmu. Obzirom na stanje, prosvjedi mladih za klimu, valjda još samo uz navijače Hajduka i braniteljske udruge, zapravo predstavljaju ozbiljan društveni presedan.

Klimatski prosvjedi
Jedan od učeničkih poziva na prvi Fridays for Future u Hrvatskoj (FOTO: Facebook/School Strike 4 Climate Croatia)

„Obzirom na razinu aktivizma u Hrvatskoj, niskoj svijesti o klimatskim promjenama kao i društvenoj orijentaciji prema materijalizmu, iznenađujuće je što su se FFF prosvjedi u Hrvatskoj uopće održali”, ističu znanstvenici. Tim više jer se protestiralo kontinuirano od samih početaka FFF pokreta 2019. godine. 

Hrvatski su učenici, po uzoru na vršnjake iz svijeta, upozoravali na slične probleme. Problemski okvir kojim se mobiliziraju hrvatski učenici uglavnom dijeli narative iz šireg klimatskog pokreta, uključujući radikalniji narativ klimatske pravde i onaj manje radikalan koji zagovara promjenu životnog stila u kontekstu zaštite okoliša. Prosvjednici su uglavnom motivirani iz dva izvora, utvrdili su znanstvenici. Prvi su njihovi roditelji koji su, ili i sami aktivisti ili klimatske promjene smatraju ozbiljnim problemom. Drugi najčešći motiv učenika jest osjećaj potrebe da se podigne svijest o ekološkim problemima. 

„Važnost ovog pokreta (u Hrvatskoj) jest u tome što jedna, tipično tiha, grupa srednjoškolskih učenika progovara o temi za koju smatraju kako uvelike utječe na njih. To čine bez obzira na političku i ekonomsku nemoć u okruženju slabe društvene potpore te u zemlji u kojoj prosvjedi nisu uobičajeni. Tijekom prosvjeda, i između njih, koriste sva dostupna sredstva kako bi promovirali svoje ciljeve (stvaraju međunarodne veze, ostvaruju suradnju s nevladinim udrugama, angažiraju roditelje i vršnjake, poznate osobe, političare ...). Na taj način doprinose promjeni društveno-političkog okruženja i podižu svijest o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama. Štoviše, diskurs proširuju na klasne nejednakosti upozoravajući kako podrška društvenim promjenama nije dostupna svima jer 'zeleni način života' jednostavno nije dostupan onima slabijeg materijalnog stanja”, napominju autori studije razloge zbog čega suvremeni pokret za zaštitu okoliša u Hrvatskoj zaslužuje pažnju sociologa.

Nešto više o motivima učenika, kao ogledni primjer, može se doznati iz riječi Laure Skale, koja je u ožujku 2019. godine, kao tadašnja maturantica zagrebačke privatne klasične gimnazije, bila jedna od kolovođa klimatskih prosvjeda. 

„U školama učimo jezike, književnost, matematiku, fiziku, kemiju, učimo o povijesti, i sve je to lijepo, no mi ne učimo o budućnosti čovječanstva i naše planete, odnosno o klimatskim promjenama o kojima ta budućnost direktno ovisi. Budući da na nama mladima ovaj svijet ostaje, vrijeme je da dignemo svoj glas za spas Zemlje. Upravo sam zato, potaknuta prosvjedima učenika diljem svijeta, odlučila dati sve od sebe da motiviram i mlade u Hrvatskoj da se pokrenu i aktiviraju, kako bismo zajednički 'deaktivirali' krajnje inertan i neodgovoran odnos današnjih političara prema klimatskim promjenama, čije ćemo posljedice, ne poduzmu li se hitno konkretni koraci za smanjenje emisije stakleničkih plinova, osjetiti svi, naročito generacije koje su danas još u školskim klupama, a još snažnije oni koji se još nisu niti rodili“, rekla je tada Laura Skala u razgovoru za Lupigu, dodajući kako je imala podršku svojih kolega i profesora.

Laura Skala
Laura Skala, koja je 2019. godine, kao tadašnja maturantica, predvodila zagrebačke klimatske prosvjede (FOTO: Privatni album)

Profiliranjem srednjoškolaca znanstvenici su potvrdili neke stare spoznaje, poput toga da su najborbeniji zagovornici ekološkog aktivizma među učenicima – učenice. Naime, čak 40 posto ispitanica je izrazito borbeno u svojim stavovima u usporedbi s 18 posto vršnjaka. Iako dosadašnja istraživanja u svijetu pokazuju kako su ekološkim prosvjedima skloniji lijevo orijentirani srednjoškolci, u Hrvatskoj to nije slučaj. Naime, „politička linija lijevo-desno nije motiv koji vodi sudjelovanju u prosvjedima u Hrvatskoj“. Istraživanje je pokazalo kako hrvatski učenici prosvjede zapravo smatraju uspješnima u podizanju svijesti o klimatskim promjenama, ali i da su oni skeptični oko utjecaja na donositelje odluka. 

„Upravo to može objasniti zašto se veliki dio učenika ne angažira u prosvjedima iako ih polovica podržava. Također, kolektivna učinkovitost povezuje se i s općim društvenim povjerenjem što se može preslikati na domaći kontekst obzirom da istraživanja koja ukazuju na manjak građanskog aktivizma u Hrvatskoj ovu činjenicu, dijelom, objašnjavaju i niskom razinom povjerenja koje u društvu vlada prema državi i institucijama”, napominju autori studije.

Istraživanje „Nova generacija klimatskih aktivista?” je provedeno metodom online ankete tijekom 2020. i 2021. godine na prigodnom uzorku (534 učenika) završnih razreda hrvatskih srednjih škola.

Među aktivnim i neaktivnim prosvjednicima prevladavaju vjernici. Nešto je više ateista (27 posto) u grupi aktivnih prosvjednika dok ih je među neaktivnima tek 13 posto. U obje grupe više od 60 posto učenika deklariralo se apolitičnima. Kako navode autori, najzanimljivija razlika između aktivista i ostalih učenika jest ona u planiranom nastavku obrazovanja

„Iako većina učenika u obje grupe želi nastaviti obrazovanje na fakultetu (cca 50 posto) ili nekom drugom visokom učilištu u Hrvatskoj (oko 20 posto), ipak je razvidna razlika u planovima koji uključuju nastavak obrazovanja u inozemstvu (čemu su znatno skloniji aktivisti – njih 21 posto u odnosu na samo 6 posto neaktivnih učenika) te u planovima koji ne podrazumijevaju nastavak obrazovanja, čemu su znatno skloniji neaktivni učenici (njih 20 posto u odnosu na 7 posto aktivista)”, primjećuju autori studije. 

Klimatski prosvjedi
Mladi su skeptični oko utjecaja na donositelje odluka (FOTO: Pixabay)

Iako su tijekom prosvjeda često bili u medijima te su dobili podršku od viđenih političara kao i poznatih osoba, neki sudionici protesta smatraju kako je vlada njihove zahtjeve olako shvatila, uglavnom, zbog dobi samih prosvjednika. Unatoč tome, dio prosvjednika svjestan je svoje buduće uloge glasača, aktivista i političara te smatraju kako su prosvjedima ipak uspjeli podići svijest o važnosti zaštite okoliša, ekološki prihvatljivijeg ponašanja te posljedica klimatskih promjena. No, 50 posto ispitanih učenika smatra kako neće doći do većeg angažmana vlade i vladajućih po pitanju klimatskih promjena, kao i smanjenja ispuštanja CO2. 

Učenici smatraju kako odgovornost za promjene leži na svima, međutim brojni napominju kako nije razumno očekivati da ljudi slabijeg imovinskog stanja doprinose jednako kao i oni imućniji

„Iako su neki učenici izrazili mišljenje kako je potrebno mijenjati način života, najpotrebnije promjene odnose se na nužnost sistemskih promjena”, naglašavaju istraživači. Ovo pak predstavlja odstupanje od sličnih studija u inozemstvu gdje je naglasak uglavnom na promjeni načina života pojedinca.

Većinski je konsenzus znanstvenika kako klimatske promjene predstavljaju prijetnju opstanku ekosustava, biljnih i životinjskih vrsta kao i čovjeka. Svijet stoga mora iznaći način da ublaži klimatske promjene o čemu ovisi budućnost čovjeka na planetu kakvog poznajemo. Nezadovoljna švedskom vladom i načinom na koji se odnosila prema odredbama Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, 15-godišnja Greta Thunberg je, u petak, 20. kolovoza 2018. godine sjela pred svoju školu s natpisom „Školski štrajk za klimu” koji je potom nastavila svakog tjedna. Prosvjed usamljene srednjoškolke ubrzo je inspirirao mlade diljem planeta te su već sljedeće godine milijuni učenika izišli u globalni klimatski prosvjed. Hrvatska nije zaostajala pa je Prvi globalni štrajk za klimu, onaj koji je predvodila Laura Skala, održan 15. ožujka 2019. godine. Prema procjenama medija, u Zagrebu se tada okupilo između 1.000 i 1.500 učenika dok ih se u drugim gradovima skupilo još nekoliko stotina. Od tada, hrvatski su se učenici redovito okupljali na svakom održanom prosvjedu.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook/School Strike 4 Climate Croatia

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije