Prokleta avlija za Orhana Pamuka

08.09.2005.
Prokleta avlija za Orhana Pamuka
Državno odvjetništvo istanbulskog gradskog okruga Sisli, u kojem živi proslavljeni turski pisac Orhan Pamuk, protiv tog je književnika podnijelo je kaznenu prijavu zbog 'javnog ponižavanja svega što je tursko'. Državu Tursku zabolio je Pamukov intervju objavljen u Švicarskoj, te bi književnika, čini se, društvo voljelo vidjeti u prokletoj avliji. Kazna predviđena za nedjelo 'javnog ponižavanja svega što je tursko' - tri godine zatvora



Proces protiv Pamuka trebao bi započeti u prosincu mjesecu, a prije nego li ode na sud književnik će najprije skočiti do Dojčlanda, gdje će ga odlikovati Mirovnom nagradom njemačkih nakladnika. U spornom razgovoru s novinarima Orhan je divanio o bližoj turskoj povijesti, te dao na znanje da je u toj miroljubivoj i nadasve naprednoj zemlji ubijeno trideset tisuća Kurda i - pazi sad - milijun Armenaca. Podsjetimo, riječ je o onoj istoj Turskoj koja bi rado kročila u Europsku uniju i kojoj nije jasno zbog čega zapad s takvim podozrenjem gleda na tu nakanu. Podizanje optužnice radikalniji neće propustiti protumačiti kao otvoreni poziv na linč književnika.
- Ako mislite na to koliko je trenutno ugrožen njegov život, mislim da se to uopće ne može procijeniti. Svuda na svijetu ima fanatika. Ne smije se, međutim, zaboraviti da ga načitani slojevi u Istanbulu nevjerojatno vole. Kada tamo prolazi ulicama, zdrave ga s poštovanjem. Ne smije se početi misliti kako je sada protiv njega usmjerena jedna čitava fronta. Postoje nacionalistički i vrlo ograničeni krugovi, komentirao je s tim u vezi liričar i prevoditelj Joachim Sartorius.


S mišljenjem, upravo spomenutog, cijenjenog liričara i prevoditelja, naravno, složit će se svatko, ali isto tako nema sumnje da veliko poštovanje koje prema Orhanu Pamuku imaju turski intelektualci niti najmanje neće utjecati na brojne radikalne idiote koji će optužnicu uistinu shvatiti kao poziv na skidanje književnikove glave

I kako nakon svega gledati na slobodarsku Tursku? Malo su se zaigrali genocida pa su posmicali Kurde i Armence, a zatim se malo zaigrali da bi zaboravili da su se igrali rečenog, jelte, genocida. Za sve je, dakle, kriv, a tko drugi nego književnik. Zato ga valja hapsiti, da slučajno, nedajbože, tkogod ne pomisli da nešto progresivno truli u Turkiji.  

P.S. Povucite malo paralelu s domaćim nam meridijanima i paralelama, štošta vam se možda otkrije.

P.S.S. Tisuće i tisuće mojih Bosanaca, a prije svih reis Cerić, kune se u gore spominjanu Tursku. To im je, jelte, uzor i vodilja. E, pa - živjeli.

       

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije