Solarna energija – dobivena preko panela postavljenim na privatnim kućama ili javnim zgradama – sve je atraktivnija građanima Hrvatske. Prema dostupnim izračunima, solari se isplate u roku nekoliko godina svima čiji računi za struju iznose više od sto eura mjesečno. 

Do ugradnje solarnih panela građani mogu doći na nekoliko načina, a vrlo je zanimljiva ponuda Zelene energetske udruge (ZEZ) koja omogućava i investiranje u energiju Sunca. 

O tome smo razgovarali s Mislavom Kircem iz ZEZ-a, zadruge koja uskoro otvara i prvu javnu solarnu elektranu.

"Naši projekti uvijek trebaju biti ekonomski održivi i istovremeno donositi višestruke koristi lokalnoj zajednici" - Mislav Kirac (FOTO: ZEZ)

Na koji način radi Zelena energetska zadruga te kako se financirate?

- Zelena energetska zadruga osnovana je prije dvanaest godina i djelujemo na području građanske energetike i energetskih zajednica s konačnim ciljem da dovedemo energiju u ruke građana. Naš rad temelji se na tri osnovna smjera: Prvo, pomažemo građanima da sami postave vlastitu sunčanu elektranu u svojim domovima. Drugo, otvaramo prostor građanima da postanu suvlasnici sunčanih elektrana na javnim zgradama ili javnim površinama. I treće, kroz zagovaračke aktivnosti nastojimo omogućiti da zakonski okvir bude što jednostavniji i povoljniji za građansku energetiku i energetske zajednice.

Kako pokrećete nove projekte?

- Razvijamo ih kroz mobilizaciju lokalnih zajednica, suradnju s jedinicama lokalne samouprave te povezivanjem različitih dionika – od građana i malih poduzetnika do lokalnih vlasti. Projekti koje razvijamo djelomično se financiraju EU sredstvima, a djelomično iz različitih drugih izvora, no oni uvijek trebaju biti ekonomski održivi te istovremeno donositi višestruke koristi lokalnoj zajednici. Pritom smo član Europske federacije energetskih zadruga građana - REScoop.eu kroz koju nastojimo pozitivna europska iskustva prenijeti u Hrvatsku.

Na koji način energetske zajednice uopće mogu konkurirati HEP-u i drugim komercijalnim kompanijama?

- Energetske zajednice su organizacije koje omogućuju građanima, poduzetnicima i javnom sektoru ulaganje i vlasništvo nad projektima obnovljivih izvora energije i preuzimanje aktivne uloge u proizvodnji energije. Ono što je bitno i razlikuje energetske zajednice od ostalih "igrača" na tržištu energije je njihova primarna svrha, a to je ostvarivanje društvene, ekološke i gospodarske koristi svojim članovima i lokalnim zajednicama u kojima djeluju, umjesto ostvarivanja profita.

Konkretno, što to znači?

- Znači da su energetske zajednice organizacije u koje se udružuju građani kako bi stvarali mnogo veću vrijednost za svoje kvartove i gradove. Čišći zrak, smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, otpornost na energetske krize, i upravo smanjenje energetskog siromaštva su samo neke od koristi koje energetske zajednice donose. One ne "konkuriraju" HEP-u i drugim komercijalnim kompanijama u klasičnom tržišnom smislu, već nude alternativu i nadopunu postojećem energetskom sustavu. Umjesto da se građani isključivo oslanjaju na velike energetske tvrtke, mogu i sami postati proizvođači energije te fiksirati cijenu energije za vlastite potrebe na dugi rok. Tako građani nisu u riziku povećanja cijena uslijed energetskih kriza i ne ovise o cijenama na tržištu. Energetske zajednice znače da građani imaju kontrolu nad energijom. Zato smatramo da im je potrebna sustavna podrška, kako bi u svojoj lokalnoj zajednici mogli razviti vlastite projekte na siguran način i bez da se natječu s konvencionalnim energetskim tvrtkama.

Koliko je - ako je - cijena vaše solarne energije manja i konkurentnija od cijene HEP-a i drugih?

- Kad govorimo o cijeni solarne energije kroz energetske zajednice, moramo razlikovati dva ključna aspekta koji čine tu cijenu konkurentnom. Prvi je dugoročna stabilnost cijene, a drugi je lokalni karakter proizvodnje i potrošnje. Dugoročno, naš cilj nije nužno imati nižu cijenu po kilovatsatu, već pružiti dugoročnu stabilnost i predvidljivost cijena energije za naše članove. Dakle sigurnost. Ključna prednost modela energetskih zajednica je što članovi zajednice kroz svoje vlasništvo fiksiraju cijenu energije na dugi rok i nisu izloženi riziku povećanja cijena uslijed energetskih kriza, što se pokazalo iznimno važnim tijekom posljednjih godina.

"Naša zadruga je ustrojena tako da na skupštini svaki član, neovisno o broju članskih udjela, ima jedan glas" (FOTO: ZEZ)

Znači li to povoljniju cijenu za zadrugare? 

- Trenutni izazov je to što u Hrvatskoj još nije tehnički omogućeno dijeljenje energije među članovima zajednice, što bi dodatno povećalo ekonomsku isplativost. Tada će svi članovi moći koristiti energiju proizvedenu na zajedničkoj elektrani po povoljnijim uvjetima nego što bi to bilo kupovinom od komercijalnih opskrbljivača.

Najavljene zakonske promjene u vezi mrežarina povisuju cijenu električne energije iz solara što smanjuje dobit građanima koji prepuštaju viškove javnoj opskrbi. Produžuje li to rok isplativosti ugradnje solara?

- Izmjene u načinu obračuna mrežarine i otkupne cijene viškova solarne energije svakako će negativno utjecati na isplativost ulaganja u solarnu elektranu za kućanstva. Prema našim preliminarnim izračunima, očekujemo da će ove izmjene rezultirati smanjenjem isplativosti ulaganja u solarnu elektranu za samoopskrbu u kućanstvu za 30-40 posto. To znači da će se period povrata investicije produžiti, ali će solarna elektrana na krovu i dalje ostati dugoročno isplativa investicija za kućanstva, pogotovo ako se nastavi s programom sufinanciranja.

Koliko ste projekata do sada izradili, je li solarna gradska elektrana u Križevcima, koju najavljujete, prvi veliki uspješno izvedeni projekt?

- U Hrvatskoj smo proveli prve projekte u kojima smo omogućili građanima zajedničko ulaganje u solarne elektrane u suradnji s Gradom Križevcima u sklopu projekata Križevački sunčani krovovi. To su bili pionirski projekti za građansku energiju u Hrvatskoj. Trenutno je u završnoj fazi izgradnje naša treća elektrana u Križevcima priključne snage 200 kW na krovu Gradske tržnice. Krajem siječnja postavili smo „panel-temeljac" elektrane i simbolično označili početak radova koji su sada pri kraju. Očekujemo da će elektrana početi s proizvodnjom energije u travnju 2025. godine.

Koja je izravna korist za građane, investitore u solarnu elektranu?

- Što se tiče koristi za građane, one su višestruke. Trećina od ukupno 127 ulagača u elektranu je sa šireg područja grada Križevaca i okolnih općina, a oni će imati izravnu korist kroz povrat njihovog ulaganja i isplatu prinosa od tri do pet posto koliko se očekuje na godišnjoj razini. Lokalno komunalno poduzeće koje je vlasnik krova s kojim smo potpisali ugovor o najmu ostvaruje godišnji prihod od najma. Posebno je važno istaknuti da će nakon pokrivanja troškova projekta i osiguranja povrata članovima, ZEZ Sunce dio viška prihoda ulagati u posebni Fond za lokalnu zajednicu. Sredstva iz ovog Fonda bit će namijenjena društveno korisnim projektima i inicijativama u lokalnoj zajednici, a o njihovoj raspodjeli će demokratski odlučivati svi članovi ZEZ Sunca. 

U kojim još mjestima namjeravate radite slične projekte?

- Radimo na novim projektima u nekoliko lokacija diljem Hrvatske, no prerano je konkretnije reći koji će prvi biti spreman za realizaciju i novu kampanju mobilizacije građana. Osim Križevaca, pratimo razvoj energetskih zajednica i na otocima Cresu i Lošinju, gdje su gradovi Cres i Mali Lošinj i sami članovi te suosnivači lokalne energetske zadruge Apsyrtides. Također, Grad Cres i Ivanić-Grad nedavno su osnovali nove energetske zajednice. Sa ciljem dijeljenja znanja i iskustava, osnovali smo Forum energetskih zajednica u Hrvatskoj koji trenutno okuplja 17 organizacija. Kroz Forum razmjenjujemo znanja i iskustva, te zajednički zagovaramo potrebne promjene zakonodavnog okvira.

"Trećina od ukupno 127 ulagača u elektranu je sa šireg područja grada Križevaca i okolnih općina, a oni će imati izravnu korist kroz povrat njihovog ulaganja i isplatu prinosa" (FOTO: ZEZ)

Mogu li i koliko energetske zajednice pomoći u borbi protiv energetskog siromaštva?

- One mogu biti iznimno važan alat u borbi protiv energetskog siromaštva, i to je jedan od ključnih društvenih ciljeva koje ove zajednice mogu ostvariti. Pravedna energetska tranzicija aktivno uključuje građane, bilo kao pojedince, bilo okupljene u energetske zajednice. Kroz model Fonda za zajednicu, kao što smo ga uspostavili u ZEZ Suncu, dio prihoda od prodaje energije može se preusmjeriti na programe energetske učinkovitosti za kućanstva s niskim prihodima ili na druge projekte koji pomažu u rješavanju energetskog siromaštva. Također, energetske zajednice mogu razviti posebne programe gdje bi socijalno ugrožena kućanstva mogla dobiti pristup čistoj i povoljnijoj energiji, čak i ako sami nisu u mogućnosti ulagati u obnovljive izvore.

Naglašavate demokratsku komponentu energetskih zadruga kroz njihovo participiranje u odlučivanju. Koliko je to moguće u Hrvatskoj gdje apsolutnu vlast drže stranke koje podržavaju krupni kapital (i obrnuto)?

- Demokratska komponenta energetskih zadruga i zajednica je njihova ključna vrijednost, bez obzira na širu političku klimu. Na primjeru ZEZ Sunca, naša zadruga je ustrojena tako da na skupštini svaki član, neovisno o broju članskih udjela, ima jedan glas. Tako doista demokratski odlučujemo o svim važnim pitanjima za zadrugu. Iako je istina da na nacionalnoj razini postoje značajni izazovi kada je riječ o demokratskim procesima i utjecaju kapitala na političke odluke, energetske zajednice pokazuju da postoji prostor za građansko djelovanje i demokratsko odlučivanje na lokalnoj razini. Primjera radi, već spomenuti Grad Križevci je postavio cilj do 2030. godine biti energetski neovisan grad i to je njihov razvojni smjer, a projekti građanske energije izravno pomažu ostvariti taj cilj. Smatramo da upravo u vremenu kad je povjerenje u institucije narušeno, lokalne inicijative poput energetskih zajednica mogu biti mjesta gdje se obnavlja povjerenje i gdje građani konkretno vide koristi od zajedničkog odlučivanja i djelovanja.

Kakva je praksa s energetskim zadrugama u drugim zemljama EU?

- Države članice EU koje prednjače u energetskoj tranziciji prepoznaju ključnu ulogu građana i osiguravaju snažnu potporu energetskim zajednicama kroz regulatorne okvire i različite oblike financijskih poticaja. Diljem Europe postoje brojni pozitivni primjeri zemalja koje su razvile sustave podrške energetskim zajednicama – kao što su Slovenija, Austrija, Španjolska i Irska. Ovakav pristup u potpunosti je usklađen s europskim ciljevima i strategijom razvoja energetike. Posebno je važno istaknuti da je Europska komisija početkom 2025. godine najavila izradu "Paketa za građansku energiju" kojim će se dodatno naglasiti važnost izravnog uključenja građana u korištenje obnovljive energije. EU očekuje da do kraja 2025. godine svaka općina s više od 10.000 stanovnika ima barem jednu energetsku zajednicu, što jasno pokazuje strateško opredjeljenje za ovaj model energetske tranzicije.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: ZEZ

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.