Iz Praga Sofija Kordić

Najveće demonstracije od pada komunizma 1989. godine održale su se u Češkoj prošlog mjeseca na Letenskoj ravni u blizini Praškog dvorca pod palicom građanske inicijative „Milijun trenutaka za demokraciju“ koju su osnovali češki studenti. Nakon što su tri puta napunili najljepši praški trg Staroměstské náměstí, pa dva puta najveći trg Václavské náměstí, premjestili su se na nepreglednu poljanu, slavnu Letensku ravan baš kao i demonstranti 1989. godine za vrijeme „Baršunaste revolucije“.

PUŠTENI DUH IZ BOCE: Zašto u mirnoj i naprednoj zemlji raste ekstremna desnica?

I ČEŠKA IMA SVOJ SLUČAJ „AGROKOR“: Može li politička, ekonomska i medijska moć dospjeti u jedne ruke?

KAKO ZAUZDATI TAJKUNA: Sukob interesa europskih razmjera

NAJUSPJEŠNIJI SVJETSKI PIRAT: „Podjela na lijevo i desno je mrtav koncept“

Prema procjenama policije prosvjedovalo je 250.000 ljudi, a sustav mobilnog operatera T-Mobile izbacio je podatak od 283.000 ljudi. Nisu zahtijevali veće plaće, bolje uvjete rada, viši životni standard, tražili su „tek“ ostavku ministrice pravosuđa Marije Benešove i premijera, tajkuna Andreja Babiša zbog sukoba interesa i pronevjere novca iz europskih fondova. Naprasna ostavka ministra pravosuđa Jana Kněžíneka od 18. travnja, dan nakon što je policija zatražila podizanje optužnice protiv Babiša, i imenovanje Benešove koje je uslijedilo, bio je signal građanima da je neovisnost pravosuđa ugrožena. 

Kad ljudi "krenu na koncerte" (FOTO: HINA/EPA/Martin Divisek)

“Demokracija od nas zahtijeva odgovornost, volju za odlučivanjem, poštovanje ka drugome ili slabijem, zahtijeva od nas razmišljanje. Populizam od nas zahtijeva šutnju i da za četiri godine biramo isto kao i do sada. Populizam vam nudi toplo, umirujuće naručje, nikad vas neće plašiti s budućnošću i kad bi na planeti raslo posljednje stablo i tekla posljednja rijeka. Populizmu je stalo samo do vašeg glasa budete li šutjeli. Nemojte šutjeti, dajte svoj glas demokraciji jer je populizam totalitarizam obložen vatom ravnodušnosti“, upozoravao je s pozornice Jiří Padevět, publicist i izdavač, stručnjak za Drugi svjetski rat i poraće.

Nije u šoldima sve

Europska komisija poslala je nedavno češkoj Vladi izvještaj u kojem stoji da je premijer Babiš u sukobu interesa jer je i dalje povezan sa svojim tvrtkama u holdingu Agrofert (vlasništvo je formalno prebacio na zakladu) i da Češka mora vratiti sve novce koje je Bruxelles od veljače 2018. godine poslao tom holdingu. Babiš je odbacio sve optužbe uz opasku da se radi o političkoj uroti protiv njega, da su izvještaj pisali češki službenici u Bruxellesu, te da neće vratiti novac. Tri dana nakon demonstracija i parlamentarne sjednice u trajanju od 17 sati izglasano je povjerenje Babišovoj manjinskoj vladi. Spasio ga je koalicijski partner, devastirana Socijaldemokratska stranka uz podršku nereformiranih komunista. Babiš je jedini premijer koji se oslanja na komuniste još od pada komunizma 1989. godine. U biografiji, inače, ima i sudsku presudu da je bio suradnik čehoslovačke zloglasne tajne službe StB.

Češki premijer-oligarh Andrej Babiš (FOTO: HINA)

Lupigin sugovornik, politolog Jiří Pehe kaže kako masovne demonstracije, za sada, Babiša direktno ne ugrožavaju, ali da mijenjaju raspoloženje u društvu. 

„Aktiviraju se mladi ljudi, što je za Babiša vrlo neugodna činjenica. Demonstracije mogu biti i veće od dosadašnjih kada na jesen Europska komisija objavi konačnu verziju izvještaja prema kojemu je premijer u sukobu interesa“, kaže nam Pehe.

Nove demonstracije na Letenskoj ravni zakazane su za 16. studeni, dan prije državnog praznika i obilježavanja 30 godina od baršunaste revolucije. 

Kada je početkom lipnja na Václavské náměstí izašlo 125.000 ljudi Babiš je izjavio da ljudi idu na koncerte jer je lijepo vrijeme, a nakon posljednjih je rekao da je to cijena demokracije. Odbijajući sve optužbe, relativizirajući sve brojnije prosvjede i u ostalim gradovima Češke, optužujući demonstrante da žele poništiti rezultate izbora i da je u pitanju politička kampanja protiv njega osobno, Babiš pokazuje sve veću nervozu. Nakon posljednjih demonstracija izjavio je: „Čovjek ima osjećaj da čim više novca pumpamo, tim su ljudi nezadovoljniji.“ 

„U ovoj rečenici cijeli je problem Andreja Babiša. On ne razumije ništa što nije moguće preračunati u materijalnu korist. Ne razumije prosvjede jer ljudi ne traže više novca ili nekakvu pogodnost. Oni žele poštivanje zakona, transparentu politiku, odgovornost, rješenje nezapamćenog sukoba interesa, ostavku političara protiv kojeg je podignuta optužnica“, komentar je glavnog urednika tjednika Respekt Erika Taberyja.

Stigla je nova generacija

Ono što je za mnoge zadivljujuće jest da su dva studenta, Mikuláš Minář i Benjamin Roll, s građanskom inicijativom „Milijun trenutaka za demokraciju“ izvele na ulicu ogromno mnoštvo ljudi, a da ne žele osnovati stranku ni uploviti u političke vode. Neki im to zamjeraju smatrajući da će se akumulirana pozitivna energija vremenom izgubiti u vjetar, a da će Babiš i dalje kormilariti vladom populističkim i oligarhijskim metodama i s teretom svih afera koje ga prate.

Nova generacija njeguje demokratsku kulturu, građansku angažiranost i javnu diskusiju (FOTO: HINA/EPA/Martin Divisek)

Politolog Pehe smatra da je distanciranje od opozicijskih stranaka i inzistiranje na građanskoj inicijativi ispravan put.

„Inicijativa 'Milijun trenutaka za demokraciju' spaja ljude s različitim političkim stajalištima. Vrlo je bitno što je ova inicijativa probudila građansko društvo prvi put od 1999. godine kada su se održale velike demonstracije protiv Vaclava Klausa i Miloša Zemana i što demonstriraju uglavnom mladi ljudi“, objašnjava Pehe. Naime, dvije tada najveće stranke i najveći suparnici ČSSD (Socijaldemokratska stranka) tadašnjeg premijera Zemana i Klausova ODS (Građanska demokratska stranka), nešto kao hrvatski HDZ i SDP, potpisale su 1999. godine opozicijski ugovor o međusobnoj suradnji radi „stabilnog političkog ozračja u zemlji“.

I Fedor Gal, jedan od lidera „Baršunaste revolucije“ u Slovačkoj, sociolog, publicist i aktivist za Lupigu kaže da je građanska platforma pokreta „Milijun trenutaka za demokraciju“ prava stvar.

DESET GODINA POKUŠAVANJA: Mogu li se razumjeti Židov i nacist?

„To je fantastičan pokret zbog svoje masivnosti, zbog svog neagresivnog duha i zbog toga što je proizašao iz generacije koja će zamijeniti muškarce i žene iz studenog 1989. godine. Podsjeća me na pokret 'Za slušné Slovensko' (za pristojnu Slovačku) koji je, izgleda, prekrojio političku mapu zemlje“, kaže nam Gal.

Fedor Gal jedan od lidera „Baršunaste revolucije“ (FOTO: Jindřich Buxbaum)

O praškim demonstracijama izvještavalo je na desetine reportera svjetskih medija.

„U Češkoj vlada milijarder i oligarh koji je i vlasnik utjecajnih medija. Optužuje ga se da je pronevjerio novac Europske unije, a zajedno s Poljskom i Mađarskom blokirao je obaveze u borbi protiv klimatskih promjena. Istodobno povećava plaće učiteljima, liječnicima, mirovine i socijalna davanja. Nezaposlenost u Češkoj je najmanja u cijeloj EU, rast je stabilan, pa ga bira veliki broj ljudi“ - ovo je srž izvještaja stranih dopisnika o posljednjim prosvjedima. Nazivaju ih impozantnim primjećujući veselo raspoloženje na demonstracijama na koje roditelji vode i bebe i malu djecu.

„Atmosfera je s jedne strane bila kao na festivalu, a s druge se vidjela ogorčenost. Ljudi su osjećali da su okruženi s istomišljenicima, što je dobro i loše istodobno, jer to znači da se češko društvo znatno polarizira“, izjavio je za portal aktualne.cz Rob Cameron, izvjestitelj BBC.

Budi li se Višegradska četvorka?

„Češko društvo je prilično duboko podijeljeno. Moglo bi se reći da je to podjela, grubo rečeno, između pobjednika i gubitnika tranzicije. Između te dvije društvene grupe vodi se dijalog gluhih. Oni koji su prosvjedovali u Pragu smatraju da oni koji su glasali za Babiša žele uvesti neki poluautoritarni režim ili režim čvrste ruke, poput Mađarske Viktora Orbana, a ovi koji podržavaju Babiša misle da su oni koji prosvjeduju izgubili na izborima, predsjedničkim i parlamentarnim, i da im sada žele nanijeti još jednu nepravdu“, izjavio je za Radio Slobodna Europa nezavisni politički analitičar Filip Tesař.

Nekoliko govornika za vrijeme prosvjeda naglasilo je da cilj pokreta „Milijun trenutaka za demokraciju“ nije poništavanje rezultata izbora iz 2017. godine, za što ih i predsjednik Zeman i premijer optužuju, već njegovanje demokratske kulture, građanske angažiranosti i javne diskusije u Češkoj. 

Novinarka dnevnika Süddeutsche Zeitung, Viktoria Grosmann, u izjavi za češke medije primjećuje ogromne razlike između pristupa demonstranata u Francuskoj i Češkoj, ne samo zbog drugačije atmosfere.

„Ovdje ljudi poručuju političarima, pozorno slušamo što govorite, držimo vas za riječ i ne želimo da nam lažete i da sa nama manipulirate“, smatra Grosmann koja praške, a i demonstracije u ostalim dijelovima Češke, na čelu s građanskom inicijativom, drži kao uzor za svoju istočnonjemačku pokrajinu Sasku.

„Jako sam zabrinuta zbog lokalnih izbora na jesen, bojim se da će u Saskoj pobijediti AfD, i žarko bih željela da i kod nas građani izađu na ulice u tako velikom broju kao i u Pragu. Imamo političare populiste koji lažu i koji su otvoreni rasisti. Fantastično je što imate tu novu samouvjerenu generaciju koja ne kaže samo pogledajmo kako to rade na zapadu, već pronalaze svoj vlastiti put“, objasnila je Grosmann svoje viđenje stvari.

„Djeca baršunaste revolucije su odrasla. Shvatili su što im demokracija nudi, ali i što od njih traži. Češki pokret je uzor, i to ne samo za Srednju i Istočnu Europu“, zaključuje u njenom članku objavljenom u Süddeutsche Zeitungu.

Pokretači prosvjeda - Mikuláš Minář i Benjamin Roll (FOTO: Facebook/Milion chvilek pro demokracii)

Austrijski Der Standard piše da Češku čeka vruća jesen i da je pitanje mogu li masovni prosvjedi uoči 30. godišnjice „Baršunaste revolucije“ proći u veselom i mirnom duhu kao i do sada. 

Češki prosvjednici se pribojavaju da bi Babiš mogao odvesti Češku putem Mađarske i Poljske i osakatiti pravnu državu. A po uzoru na Viktora Orbana pronašao je Georga Sorosa i Bruxelles za glavne krivce svojih problema koji mu se, navodno, svete zbog njegovog oštrog protivljenja migraciji. Po društvenim mrežama i medijima koji šire lažne vijesti demonstrante optužuju da im je sudjelovanje na prosvjedima plaćeno, a onima van Praga put i svi troškovi. Indikativno je da je to izjavio na popularnoj komercijalnoj televiziji i bivši predsjednik Vaclav Klaus, najpoznatiji češki euroskeptik koji je posljednjih godina radikalno skrenuo u desno i može ga se vidjeti kao gosta na skupovima AfD-a u susjednoj Njemačkoj. 

Prošle godine je epilog demonstracija u Slovačkoj zbog ubojstva mladog istraživačkog novinara i njegove djevojke bila ostavka premijera i ministra unutarnjih poslova, a nakon toga ovogodišnji izbor Zuzane Čaputove za predsjednicu, žene koja je unijela pravo osvježenje u mutne političke vode srednje Europe svojom iskrenošću i nepokolebljivim stavovima. Čaputovu smatraju liberalnom političarkom, a to u srednjoj Europi trenutno nije moderno, posebno kad su u pitanju prava migranata, izbjeglica i manjina. Pitali smo politologa Pehea budi li se Višegradska četvorka i bi li situacija u Češkoj i Slovačkoj mogla pozitivno utjecati na Poljsku i Mađarsku gdje je građansko društvo potlačeno i ograničeno u djelovanju.

NACISTIČKI MANIRI: Dodali joj „židovski“ nos kako bi pokazali koliko je zlo

POZADINA UBOJSTVA: O čemu piše ubijeni slovački novinar u svom posljednjem tekstu

„U srednjoj Europi je primjetno nezadovoljstvo mladih ljudi s postkomunističkom politikom u njihovim zemljama. Treba, međutim, imati u vidu, da se Češka i Slovačka razlikuju od Mađarske i Poljske, jer se ovdje ne vodi borba protiv autoritarnih tendencija već za kvalitetu demokracije i pravnu državu“, smatra Pehe.

„U Budimpešti su mega demonstracije praškog tipa nepoznat pojam, a da o provinciji i ne govorimo“, kaže naš treći sugovornik, nezavisni novinar Gabor Bodiš iz Budimpešte, inače rodom Subotičanin. Bodiš naglašava da se u Mađarskoj održavaju prosvjedi uglavnom zbog „džepa“.

„Pojmovi kao što su medijske slobode, pravna država ili korupcija većinu Mađara ostavlja ravnodušnim. Kako inače objasniti da je zemlja unazad 10-12 godina dobila od Unije skoro 40 milijardi eura. Dug bivše Jugoslavije je bio upola manji. Od tih ogromnih sredstava nepoznat dio je dospio u privatne džepove. Činjenica je da su se u roku od nekoliko godina pojavili novi tajkuni i oligarsi, a svi su bliski mađarskom premijeru. Najpoznatiji prijatelj iz djetinjstva Viktora Orbana, izvjesni Lerinc Mesaroš, je od lokalnog vodoinstalatera najprije postao gradonačelnik rodnog Orbanovog mjesta, Felčuta, a potom najbogatiji čovjek u zemlji. Mesarošove tvrtke (od televizije do lokomotive) redovno pobjeđuju na tenderima (90 posto novac iz EU). I to gleda sa ravnodušnošću više od deset milijuna ljudi. Za vrijeme nedavnih izbora za evropski parlament u jednom televizijskom dnevniku nekoliko glasača na pitanje za koga su glasali odgovorili: za Fides, zar postoji i druga stranka? A praške slike sa zavišću gleda samo malobrojna garda nezavisnih medija“, rezigniran je Gabor Bodiš.

Fedor Gal kaže da izbor Čaputove u Slovačkoj predstavlja nadu da stvari ipak u Višegradskoj regiji mogu krenuti u dobrom smjeru. 

„Želio bih da se buđenje građanske angažiranosti u Slovačkoj i Češkoj projektira na cijelu regiju. Ali, bitno je da se to ne ogleda samo u atmosferi, već i u političkoj sferi promjenom ključnih političkih igrača. Oživljavanje fašistoidnih, neliberalnih, protueuropskih tendencija me jako uznemirava“, upozorava Gal, koji je devedesetih morao napustiti Bratislavu i preselio se u Prag zbog porasta antisemitizma. Njegovu zemlju predsjednik Europske komisije Jean-Cloude Juncker nakon sastanka s predsjednicom Čaputovom sada naziva sidrom stabilnosti u regiji. 

Društvo na raskršću

Politolog Tomaš Lebeda u izjavi za portal E15.cz smatra da demonstracije uvijek imaju smisla, ali se ne može predvidjeti kakav će efekt imati.

„U Mađarskoj su demonstracije 2006. godine prouzročile smjenu premijera Ferenca Gyurcsányja zbog jedne političke izjave, a Viktoru Orbanu nisu mogle ništa. U Slovačkoj su prosvjedi nakon ubojstva novinara Kuciaka izazvali ogromni pritisak na vladu i smjene premijera i ministra, a u Poljskoj nisu izazvale ništa. Iz iskustva naših susjeda znamo nekoliko presedana koji pokazuju da kad političari odolijevaju pritisku što duže, ništa se promijeniti neće“, poentira Lebeda.

Prošle godine su Varšavu tresle demonstracije protiv vladine reforme pravosuđa, bilo je i sukoba demonstranata s policijom i vladala je vrlo zaoštrena atmosfera.

Dva suprotna razmišljanja - Miloš Zeman i Zuzana Čaputova (FOTO: HINA/EPA/Milan Kammermayer)

„Borbenog ozračja koje se osjećalo tokom demonstracija za obranu demokracije u Varšavi u Pragu nije bilo. Ovi prosvjedi podsjećali su više na mega piknik“, piše varšavska Gazeta Wyborcza.

U međuvremenu, sudbina češke vlade i premijera Babiša komplicirala se zbog sudbine ministra kulture čiju smjenu predsjednik Zeman ne prihvaća. Babišov koalicijski partner - socijaldemokrati - predložili su novog kandidata kojeg predsjednik Zeman, poznat po uživanju u izigravanjima pisanih i nepisanih ustavnih pravila, tvrdoglavo odbija imenovati i time po riječima šefa socijaldemokrata Jana Hamačeka izaziva ustavnu krizu. Hamaček od Babiša traži da na sastanku sa Zemanom riješi situaciju, u protivnom prijeti izlaskom iz vlade. Zeman je do sada čvrsto stajao uz Babiša.

„Češko društvo je na raskršću, ali ne zna kojim smjerom krenuti. Može se dogoditi da se nakon lutanja vrati na isto mjesto odakle je pošlo“, piše komentator Petr Honzejk aludirajući na rascjepkanost opozicijskih stranaka i moguću novu pobjedu Andreja Babiša i njegove stranke ANO na izborima 2021. godine ne formira li se nova politička snaga kao u susjednoj Slovačkoj. Iz novog projekta „Napredna Slovačka“, naime, izrasla je predsjednica Čaputova.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Martin Divisek