POZADINA PRIČE O USPJEHU

Kako se „kalio“ najtraženiji hrvatski proizvod koji je zaludio svijet

ritn by: Mladen Barbarić | 28.10.2014.
POZADINA PRIČE O USPJEHU: Kako se „kalio“ najtraženiji hrvatski proizvod koji je zaludio svijet
Još od Sumameda u Hrvatskoj nije napravljen proizvod većeg potencijala, a otkako je prošlog tjedna na londonskom TechCrunchu predstavljen PhotoMath, mediji od CNN-a, preko Lupige i Forbesa, ne prestaju se zanimati za ovu besplatnu aplikaciju tvrtke MicroBlink. Pametna aplikacija iz Hrvatske i trenutno najtraženiji proizvod iz Lijepe naše do sada je skinuta više od pet milijuna puta. Međutim, od toga nema opipljive materijalne koristi. „Ipak to nam daje veliku promociju i pokazuje da tu 'ima nešto'. I mi sad to nešto pokušavamo iskoristiti da napravimo još bolji i veći posao", kaže za Lupigu Damir Sabol, direktor MicroBlinka, koji će nam objasniti kakva je pozadina ove priče o uspjehu.

Kad odvrtimo unatrag zadnjih par desetljeća, još od Sumameda u Hrvatskoj nije napravljen proizvod većeg potencijala, a otkako je prošlog tjedna na londonskom TechCrunchu predstavljen PhotoMath, mediji od CNN-a, preko Lupige i Forbesa, ne prestaju se zanimati za ovu besplatnu aplikaciju. Nema sumnje, najviše će joj se obradovati oni koji imaju problema s matematikom. Premda proizvod hrvatskog MicroBlinka najčešće na internetu nazivaju ultimativnom metodom za varanje na testovima matematike, pozadina je ipak nešto dublja.

"Početak je bio razvoj tehnologije 'Slikaj i plati' koja omogućava plaćanje računa jednostavnim snimanjem uplatnice kamerom mobilnog telefona. Ta je tehnologija usavršena i poslužila je i kao osnova za PhotoMath", objašnjava za Lupigu Damir Sabol koji se okrenuo ovom novom projektu nakon što je 2007. godine unovčio poznatu ICT tvrtku Iskon prodavši je Hrvatskom telekomu.

Damir Sobol
Damir Sabol okrenuo se novom projektu nakon što je 2007. godine unovčio poznatu ICT tvrtku Iskon (FOTO: finovate.com)

Osim Sabola koji je direktor i većinski vlasnik, u MicroBlinku radi nekoliko iskusnih poduzetnika pojačanih s vrhunskim mladim inženjerima s Fakulteta elektrotehnike i računarstva koje je MicroBlink pokupio izravno s fakulteta. Sve zajedno desetak ljudi bavi se dakle visokom tehnologijom i u Hrvatskoj. Iako medijski najeksponiraniji, PhotoMath samo je jedan od proizvoda koje su do sada osmislili.

U pozadini ovog, može se reći i marketinškog trika, nalazi se tehnologija "Slikaj i plati" koja služi za plaćanje računa korištenjem pametnih telefona. Kako navodi direktor MicroBlinka ova se tehnologija koristi u 14 banaka na području sedam europskih zemalja.

"Mi zadnje tri godine razvijamo tehnologiju za prepoznavanje teksta kamerom mobilnog uređaja. To je visokotehnološki proizvod po mnogo čemu jedinstven u svijetu. Tu smo tehnologiju zapakirali u PhotoMath što je zapravo vrlo jednostavna aplikacija koja se ljudima doima kao neka čarolija. Naime, rješava matematičke zadatke koje korisnici sami možda ne bi znali riješiti. Upravo je to ono što je čini uspješnom." prepričava Sabol kako je nastao PhotoMath.

No, dok se "Slikaj i plati" već koristi, PhotoMath je tek predstavljen i nakon promocije koju je doživio na TechCrunchu u Londonu do sada je skinut više od pet milijuna puta. No, od toga nema opipljive materijalne koristi.

"To nam za sada financijski ne znači ništa jer je aplikacija besplatna, ali daje nam veliku promociju i pokazuje da tu 'ima nešto'. I mi sad to nešto pokušavamo iskoristiti da napravimo još bolji i veći posao.", govori nam Sabol dodajući da se takvom rezultatu i reakciji ipak nisu nadali.

Photomath
Nakon promocije na TechCrunchu uslijedio je spektakl (FOTO: techncrunch.com)

Nerijetko se Hrvatska, a često i s pravom, posprdno naziva „apsurdistanom“, mjestom gdje se u birokratskim labirintima gube dobre duše poduzetnih građana. Upravo je nezasitna država apostrofirana kao glavni izvor problema i ona koja poduzetnicima podmeće nogu. Ukratko, prvi i osnovni razlog zašto se u Hrvatskoj ne može poslovati. No, na iznenađenje mnogih, Damiru Sabolu u razvoju tehnologije o kojoj su se raspisali zapadni mediji pomogla je upravo - država.

"Moram reći da su nam i pomogli. Dobili smo poticaje od strane HAMAG BICRO-a i Ministarstva poduzetništva koji su nam omogućili izdržati te visoke razvojne troškove. No, svejedno mislim da su porezi na rad previsoki. Posebno za stručnjake. Više od polovice njihove plaće ide državi. Porezni sustav nije izbalansiran i rad je pretjerano oporezivan dok ostale stvari nisu. Država s jedne strane potiče mlade tvrtke kao što smo mi, a s druge strane nas birokracijom koči. I to mi nikako nije jasno. I neće mi biti. Ali, navikli smo na to", tumači direktor MicroBlinka dodajući kako je njegova tvrtka kao konkurentsku prednost izgradila znanje i to u najbrže rastućem tehnološkom segmentu na svijetu - aplikacijama za mobilne uređaje.

"Kao problem vidim to da svi nešto očekuju od države umjesto da očekuju od sebe", zaključuje Sabol. Obzirom da je uz određeni kapital iz prošlosti, potporu države i inovativnost očito i u Hrvatskoj moguće razvijati i strancima prodavati visoku tehnologiju, MicroBlink sjedište ima i u Londonu.

Photomath
Od pet milijuna "skidanja" za sada nema opipljive materijalne koristi (FOTO: techncrunch.com)

"Premda su nam svi ljudi zaposleni u Hrvatskoj, u Londonu smo osnovali tvrtku koja je nositelj brenda. Realno, kada Amerikanci kupuju nešto od nas, oni često misle da smo negdje u Rusiji, ili tako nešto. Zbog toga smo počeli raditi iz Londona. Mislimo da je to jednostavno bolje u poslovnom smislu, a često je i lakše. Ne tjeraju vas, primjerice, da na računu izdanom stranom kupcu imate sve ispisano i na hrvatskom. Ili vas ne traže da fiskalizirate račune plaćene karticom online", prenosi nam iskustva Sabol.

Osim lakšeg snalaženja potencijalnih partnera direktor MicroBlinka objašnjava i odnos britanskih vlasti prema malim tvrtkama koje, kaže, tamo ne gledaju odmah kao kriminalce.

"Poslovanje u Velikoj Britaniji je jednostavnije za male tvrtke. Tamo ih ne 'stisnu' odmah od početka i ne misle da je svaki poduzetnik sumnjiv. Dozvoljeno je da se razvijate bez previše birokracije jer im je to u interesu jer računaju da ćete dovoljno doprinositi kroz poreze jednom kada tvrtka naraste", objašnjava Sabol uspoređujući stanje s domaćim prilikama.

"Kod nas to ide tako da tvrtki odmah od početka oduzimaju dah. Kreiraju se propisi za onih pet posto loših poduzetnika zbog čega svi pošteni moraju trpjeti suvišnu birokraciju. S druge strane, onih pet posto loših i dalje radi po svom", tumači direktor trenutno svijetu najatraktivnijeg hrvatskog proizvoda dodajući kako stanje u Hrvatskoj nije moglo zaustaviti proizvod.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: techncrunch.com


Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Socijalna pravednost u uvjetima visoke nezaposlenosti".

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NEPOZNATI MEĐU NAMA: Ko su vehabije ili šta znate o bosanskohercegovačkim selefijama?

    07.11.2024.

    Srđan Puhalo

    NEPOZNATI MEĐU NAMA: Ko su vehabije ili šta znate o bosanskohercegovačkim selefijama?

  2. NADISTORIJSKI PUTOKAZ: U šta gleda Antonija Čeč?

    03.11.2024.

    Brano Mandić

    NADISTORIJSKI PUTOKAZ: U šta gleda Antonija Čeč?

  3. BURE BARUTA: Bujica

    18.10.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Bujica

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije