Naime, otkad je u Kaliforniji donesen zakon koji prepoznaje online obrazovanje jednako kao i ono tradicionalno, pravi boom pogodio je MOOC (Massive Open Online Courses) na koji se upisalo više od pet milijuna studenata diljem svijeta. Ovakav vid studiranja nije nikakva novost, no tek odnedavno studije možete pratiti na prestižnim sveučilištima poput Berkleya, Stanforda ili MIT-a, a da vaša diploma na kraju bude i priznata uglavnom uz trošak tiskanja diplome.

Fizička prisutnost na predavanjima možda postane stvar prošlosti (FOTO: Flickr/Matt From London)

No, nije sve baš tako jednostavno. Dok zagovaratelji MOOC-a tvrde kako je riječ o najvećem napretku u obrazovanju još od otvaranja atenske Agore, drugi misle kako će MOOC studentima samo ponuditi razvodnjeno znanje, a političarima omogućiti da dodatno srežu troškove javnog obrazovanja. U okviru MOOC-a djeluje nekoliko mreža od kojih su najpoznatije Coursera (osnovali Princeton, Stanford ...), Udacity (privatna organizacija) i edX (Harvard, Berkley). Sve tri mreže okupljaju više desetaka sveučilišta diljem svijeta na kojima se možete upisati i pratiti predmete iz gotovo svih područja znanosti.

Lekcije pripremaju sveučilišni profesori, a nakon što su snimljene kamerom, postavljaju se na internet. Online predavanja često broje i preko 20.000 polaznika, a kako tumači J.J. Jacobs, novinar Esquirea, lakše je doći do Pape nego do profesora. Nekoliko predavanja počelo je upozorenjem da se profesoru ne šalju mailovi niti da ga se pokušava kontaktirati preko Facebooka. Dakle, glavna mana sustava podosta podsjeća na ono na što se često žale hrvatski studenti u klasično sustavu sveučilišnog obrazovanja - loša komunikacija s profesorom.

Ništa vas ne košta da se upišete na kakvo predavanje i iz prve ruke provjerite ovu novotariju (FOTO: schoolasweknowit.com)

Hoće li novi model dovesti do pristupačnijeg obrazovanja za široke mase ili će ga loša komunikacija i varanje na ispitima nakon određenog vremena posve izbrisati s lica zemlje ostaje za vidjeti. U međuvremenu, ništa vas ne košta da se upišete na kakvo predavanje i iz prve ruke provjerite ovu "novotariju". Ako ništa drugo, nitko vas neće posprdno gledati ukoliko odustanete od studiranja.

Prema podacima MOOC-a čak 97 posto polaznika nikada ne završi program, a većina odustaje već prvog tjedna. Na primjer, na predavanja o bioelektricitetu prijavilo se 12.725 studenata. Samo 77.761 je pogledao predavanje, 3.658 pokušalo je odgovoriti na pitanja, 345 izašlo je na ispit, a tek 313 zaslužilo je certifikat da su prošli. Većina studenata prijavljuje se da proširi postojeće znanje ili da istraži određenu temu. Kao glavni razlozi zbog čega ljudi ne završavaju kolegij uglavnom se navodi nedostatak vremena i težinu materije.

Lupiga.Com