Što je Parler i zašto je trenutno ta društvena mreža ugašena
U sjeni rasprava o izgonu američkog predsjednika Donalda Trumpa s Twittera i Facebooka, ispod radara većine domaćih medija prošla je vijest kako je Parler, platforma konzervativne misli također dobila svojevrsni izgon iz bespuća interneta i trenutno nije u funkciji.
Radi se o američkoj mikroblogerskoj društvenoj mreži koja je lansirana još 2018. godine. Parler je već odavno okarakteriziran kao alternativa Twitteru i Facebooku te je uglavnom privlačio korisnike konzervativnijih svjetonazora te “prebjege„ s Twittera koji su, zbog Twitterove politike moderiranja upitnog sadržaja, dobili zabranu korištenja platforme. Ima široku bazu pobornika američkog predsjednika Trumpa, pripadnika ekstremne desnice i takozvanog “alt-right„ pokreta, a ne oskudijeva ni teorijama urote, kao ni antisemitskim, anti-muslimanskim te mizoginim sadržajem.
Međutim sada kada je došlo do toga da su Facebook i Twitter zaoštrili stav prema govoru mržnje kojeg šire razni konzervativci, došlo je do nezgodne situacije da Parler ne radi, pa ne može nadomjestiti manjak konzervativne misli na Facebooku i Twitteru. Naime, nakon što je ekipa buntovnika koji su mahom ekipa upravo s Parlera, upala u zgradu Kongresa, Apple i Google su prekinuli distribuciji Parlerove aplikacije za mobilne telefone, a potom je i Amazon odlučio Parleru prekinuti uslugu web hostinga. Tako se danas adresa www.parler.com više ne otvara, a do kad će tako ostati nije poznato. Za sad se zna da su vlasnici Parlera podnijeli tužbu protiv Amazona.
Na Parleru je hit bila i Majorie Taylor Green, republikanska zastupnica u Kongresu i poznata teoretičarka zavjera (SCREENSHOT: Parler)
Inače, Parler je postojao u obliku web-stranice i mobilne aplikacije, a ime je dobio od francuske riječi parler, što znači govoriti ili razgovarati. Sadržaj na stranici se prikazuje kronološki, za razliku od Twittera i Facebooka koji sadržaj izbacuju selekcijskim procesom vođenim algoritmom. Slično kao i na Twitteru, korisnici mogu “slijediti“ druge korisnike i poslati im privatnu poruku, a korisnički postovi su ograničeni na 1.000 znakova, no mogu sadržavati i fotografije, memeove ili poveznice na drugi sadržaj.
Neki od najpopularnijih i najaktivnijih korisnika stranice su konzervativni Fox News voditelj Sean Hannity, aktivistkinja ekstremne desnice Laura Loomer, Trumpov odvjetnik i bivši gradonačelnik New Yorka Rudy Giuliani, republikanski senator Ted Cruz, glasnogovornica Bijele kuće Kayleigh McEnany, kongresman Devin Nunes, kao i predsjednikov sin Eric Trump. Od Hrvata je blagodati ove platforme otkrio kontroverzni Vice John Batrarelo, čelnik udruga Vigilare te je pozivao Hrvate da se pridruže Parleru i napuste "ljevičarski Twitter".
"Ekipo, čekam vas tamo", vapio je Batarelo prije dva mjeseca.
Parler se proklamirao kao društvena mreža koja dopušta maksimalnu slobodu govora i slobodu od cenzuriranja, no mnogi korisnici i novinari naglašavaju da su mjere moderiranja sadržaja puno restriktivnije čak i od konkurentskih stranica Twittera i Facebooka te većinom nauštrb liberalnijih korisnika. Podaci iz studenog 2020. godine pokazivali su brojke od četiri milijuna aktivnih te deset milijuna ukupnih korisnika Parlera.
Hrvate je na Parler pozivao Batarelo jer je to platforma po njegovom ukusu (SCREENSHOT: Facebook)
Tvrtka je osnovana u kolovozu 2018. godine u američkoj Nevadi od strane dva informatičara Johna Matzea i Jareda Thomsona. Matze je izvršni direktor kompanije, dok je Thomson glavni tehnološki direktor. Njih dvojica tvrde da su osnovali Parler nakon što su “postali iscrpljeni nedostatkom transparentnosti i nametanjem cenzure na temelju ideologije u svijetu tehnologije“.
Izvršni direktor John Matze, koji je na Sveučilištu u Denveru diplomirao informatiku, inspiraciju nalazi u konzervativnom ekonomistu Thomasu Sowellu, kao i libertarijanskoj heroini Ayn Rand. Nakon što je diplomirao 2014. godine, radio je po nekoliko mjeseci kao programer u više kompanija, uključujući i Amazon, no tvrdi da je oduvijek imao averziju naspram autoritetu i nadređenima pa je tako odlučio pokrenuti nešto svoje te je skupio novac od, kako tvrdi, nekolicine prijatelja i 2018. osnovao Parler. Do svibnja 2019. godine Parler je već imao bazu od 100.000 korisnika. Matze tvrdi da, iako Parler inicijalno nije stvoren isključivo za korisnike konzervativnijih svjetonazora, marketinške napore usmjerava upravo na njih iz razloga što su entuzijastično prisvojili platformu. No izjavio je da se slaže s tvrdnjama korisnika Parlera po pitanju cenzure koju provodi Twitter, a za koju smatra da isključivo cilja konzervativce.
Parler je 2020. godine u nekoliko navrata doživio nagli porast broja korisnika. U svibnju prošle godine, Twitter je izazvao ogorčenje predsjednika Trumpa i njegovih pristaša nakon što je označio neke predsjednikove twitove o glasačkim listićima pristiglima poštom kao “potencijalno zavaravajućim„, dok je tweet o protestima nakon ubojstva Georgea Floyda označen iz razloga što je glorificirao nasilje.
Johna Matzea i njegov Parler svojevremeno je reklamirao Fox News kao alternativu Twitteru (SCREENSHOT: YouTube)
U odgovoru na percipiranu cenzuru od strane Twittera, Parler je objavio svečano nazvanu “Deklaraciju internetske neovisnosti„ po uzoru, ni manje ni više, nego na američku Deklaraciju neovisnosti te upotrebu hashtaga #Twexit (referenca na Brexit) u nastojanju da potakne masovno napuštanje Twittera i prelazak na Parler, onih korisnika koji se jednako tako protive navodnoj cenzuri od strane, kako ih Matze naziva “tehnoloških tirana„.
“Odbacujemo tehnofašizam i one koji misle da mogu biti jedini suci istine„, izjavio je Matze u jednom od postova ciljanih na konkurente Parlera.
U srpnju ove godine korisnik Parlera postao je i ultrakonzervativni predsjednik Brazila Jair Bolsonaro te njegov sin Flávio što je za učinak imalo nagli porast broja korisnika iz Brazila. Twitter je u ožujku uklonio neke Bolsonarove postove iz razloga što su kršili pravila o širenju dezinformacija po pitanju pandemije koronavirusa.
U listopadu ove godine Facebook, Instagram i YouTube su zabranili sadržaj povezan s ultra-desničarskom teorijom urote QAnon te je veliki broj zagovaratelja te teorije prešlo na Parler, kao i pristaša pokreta Boogaloo te Proud Boysa koji zagovaraju mržnju i nasilje.
No, najveći porast broja korisnika Parler je iskusio nakon američkih predsjedničkih izbora zahvaljujući konzervativcima koji su smatrali da će njihovi postovi, kao i postovi njihovih istomišljenika, biti cenzurirani na popularnijim društvenim mrežama. Parler je, takoreći, postao baza konzervativaca koji su se protivili izbornim rezultatima svestrano promovirajući takozvanu teoriju urote o široko rasprostranjenoj izbornoj prevari imena “Stop the Steal„ (“Zaustavite krađu„). U tjednu nakon izbora Parler mobilna aplikacija je preuzeta gotovo milijun puta te se popela na vrh liste najpopularnijih aplikacija Appleove trgovine, kao i Google Play Storea. Sam vrhunac uslijedio je nakon upada u Kongres kada se Parler usijao. Sve je ličilo na posao s kojim Matze može biti vrlo zadovoljan. No, dva dana kasnije Google je ovu društvenu mrežu proglasio javnom prijetnjom i prestao s distribucijom njegove aplikacije, da bi se potom problemi po Parler samo nastavili.
Parlerovi fanovi u američkom kongresu (FOTO: HINA/EPA/Jim Lo Scalzo)
Nije ovo prva društvena mreža koja je otvorila e-prostor za konzervativnije korisnike, već se nadovezuje na skromnije uspjehe platformi poput Gaba i Voata koje su imale za cilj privući konzervativce nezadovoljne popularnijim društvenim mrežama. Iako se Parler oglašava kao libertarijanska platforma za promociju slobode govora i izražavanja, mnogi postovi na stranici zapravo sadrže neprovjerene informacije i obilje mržnje. Parler je više puta poručivao da neće vršiti provjeru činjenica na platformi, da će dozvoljavati govor mržnje te će dopuštati postove koji su bili uklonjeni ili označeni kao dezinformacije na drugim društvenim mrežama, što ga čini plodnim tlom za širenje neutemeljenih tvrdnji, netrpeljivosti i agresije naspram manjinskih skupina, kao i raznih teorija urote.
Baš takvi labavi standardi po pitanju cenzure Parlera nedavno su zamjenika šerifa u okrugu Price William u američkoj saveznoj državi Virginiji doveli u velike probleme. Naime, nakon što se otkrilo da je na Parleru ostavljao komentare koji zagovaraju nasilje te posebno prozivaju Johna Robertsa, suca američkog Vrhovnog suda, iz razloga što je odbacio slučaj kojim se željelo poništiti rezultat predsjedničkih izbora, zamjeniku šerifa je uručen otkaz.
No, takvi labavi standardi i jesu u skladu s ranijom izjavom Matzea koji želi da Parler bude “poput otvorenog gradskog trga, bez cenzure“, jer „sve što se može reći na ulicama New Yorka, može se izreći i na Parleru“.
Nakon što je Amazon ugasio Parler, alternativna platforma Gab navodno bilježi po 10.000 novih korisnika svaki sat (FOTO: HINA/EPA/Ian Langsdon)
Paradoksalno, Matze tvrdi da želi korisnike sa svih strana ideološkog spektra te je nudio čak 20.000 američkih dolara bilo kojoj poznatoj osobi liberalnih uvjerenja koja se želi pridružiti Parleru, a koja ima barem 50.000 sljedbenika na Twitteru. Unatoč tome platforma je nastavila nalikovati na hermetički zatvoren balon radikalnoj desnici-sklonih istomišljenika, te je daleko od e-prostora koji potiče dinamičnu razmjenu stavova i mišljenja.
Uzmimo za primjer članak koji je krajem prošle godine objavila novinska agencija Reuters, u kojem se navodi da su pojedinci za koje je ustanovljeno da rade za takozvanu Rusku agenciju za internetska istraživanja stvorili određeni broj profila na društvenim mrežama (kako na popularnijim društvenim mrežama poput Facebooka i Twittera, tako i na onim alternativnim poput Parlera). Jedan od tako proizvedenih profila imena Leo, kojeg je FBI identificirao kao ključnog igrača u navodnoj ruskoj kampanji dezinformiranja, širio je svakojake neprovjerene informacije, od tvrdnje da je glasanje preko pošte jednako prevari, preko toga da su Trumpa koronavirusom zarazili ljevičarski aktivisti, do toga da je Joe Biden seksualni predator. Leov lažni profil sklon širenju dezinformacija nije naišao na pretjeranu popularnost na Twitteru gdje je skupio svega dvjestotinjak sljedbenika, dok je bio puno bolje sreće na Parleru skupivši ih čak 14.000. I dok su Facebook, Twitter i LinkedIn brže-bolje poduzeli korake da suspendiraju Leov profil, s Parlera su izjavili da odbijaju poduzimati ikakve korake u tom smjeru, smatrajući da nema potrebe djelovati jer nisu obaviješteni o bilo kakvoj ilegalnoj aktivnosti od strane vlasti.
Stranica je primila i kritike zbog svoje politike moderiranja sadržaja za koju uporno tvrdi da je liberalnija od drugih društvenih mreža, a koja je zapravo mnogo restriktivnija od istih. Parler ne dopušta sadržaj koji uključuje pornografiju, opscene ili nepristojne postove, ucjenu, postove koji zagovaraju terorizam, lažne glasine, promoviranje marihuane i takozvane “borbene riječi„ (“fighting words„) usmjerene protiv drugih korisnika te navodi da im je politika moderiranja sastavljena po uzoru na Američko savezno povjerenstvo za komunikacije (United States Federal Communications Commission - FCC) i Vrhovni sud (Supreme Court). Takve tvrdnje nemaju pretjeranog smisla iz razloga što FCC moderira samo javne komunikacije u eteru, a ne internetski sadržaj, dok Parlerove smjernice za cenzuriranje sadržaja (koje imaju više od 1.500 riječi) daleko nadilaze zakonski propisana pravila te su čak restriktivnija i od smjernica FCC-a i Vrhovnog suda.
Iako Parler uporno tvrdi da primarno štiti slobodu govora, stavke iz njegovog korisničkog ugovora bacaju nešto drugačije svjetlo na priču: “Parler ima pravo maknuti bilo koji sadržaj, kao i okončati pristup stranici bilo kad i iz bilo kojeg razloga ili bez ikakvog određenog razloga, iako Parler nastoji dopustiti svu slobodu govora koja je zakonita i koja ne narušava legalna prava drugih korisnika„.
“Iako Parlerova pravila daju smjernice u vidu neprikladnog sadržaja, Parler ima pravo ukloniti bilo koji sadržaj, kao i staviti zabranu pristupa stranici korisniku čak i kada je korisnik slijedio sva pravila korištenja„, stoji u ugovoru, a ovako proizvoljno sročene zabrane najčešće bivaju primijenjene na liberalnijim korisnicima koji stavljaju sadržaj ili zastupaju stajališta suprotna onima parlerovske većine.
Koga pratiti na Parleru? (SCREENSHOT: Parler)
Will Duffield s Cato Instituta navodi da je Matze čak uveo sveobuhvatnu zabranu na aktiviste Antifa pokreta. Postavlja se pitanje koliko platforma koja očito zastupa samo jednu stranu ideološkog spektra te odstranjuje suprotna stajališta uopće može biti uspješna. Takve platforme imaju tendenciju pretvoriti se u jednostranu eho komoru u kojoj se gubi svaka šansa za “zdravu„ raspravu između ljudi suprotnih stajališta što može rezultirati gubljenjem interesa za platformu.
Matze shvaća da ideološki ton Parlera znatno otežava mogućnost dobivanja investicijskog kapitala, posebno od većinom liberalnih investitora iz Silikonske doline, kao i oglašivača koji uglavnom izbjegavaju stavljati oglase na kontroverzne platforme ili uz neprovjereni sadržaj. Matze je, dakle, ograničen s obzirom na izvor prihoda te se do sad uglavnom oslanjao na uzak broj privatnih investitora sličnih ideoloških stajališta. Tu u priču ulazi Rebekah Mercer, kći Roberta Mercera, menadžera hedge fonda, financijera Breitbarta, kao i Trumpove predsjedničke kampanje te osnivača zloglasne tvrtke Cambridge Analytica.
Merceri su godinama financirali desničarske skupine i političare od konzervativnog think tanka Heritage Foundation kojemu je Rebekah Mercer u upravnom odboru, preko organizacija koje su proizvodile knjige i filmove protiv Hillary Clinton, do 23 milijuna američkih dolara uloženih u grupe koje su podupirale konzervativne kandidate na izborima 2016. godine. Merceri su inicijalno podupirali teksaškog senatora Teda Cruza, no nakon što je Trump osvojio republikansku nominaciju za predsjednika, njemu su dali izdašnu potporu. Rebekah Mercer je bila ta koja je nagovorila Trumpa da tijekom predsjedničke kampanje zaposli kontroverznog Stevea Bannona (o njegovom radu saznajte više na ovom linku) i Kellyanne Conway te je, nakon izbora, i sama služila u izvršnom odboru Trumpovog tranzicijskog tima. Nedavno je otkrila da je ona među suosnivačima Parlera te je u istom postu izjavila kako je, zajedno s Johnom Matzeom, željela stvoriti neutralnu platformu koja omogućava slobodu govora i izražavanja, jer visoko cijeni osobnu privatnost te se bori protiv tiranije i oholosti tehnoloških divova, kao i protiv „rudarenja podataka“.
Rebekah Mercer, skroz desno, u sredini Steve Bannon (SCREENSHOT: YouTube)
Njena izjava o borbi za slobodu govora ne drži vodu s obzirom na cenzuriranje sadržaja stavljenih na Parler od strane neradikalnih korisnika, dok je tvrdnja da se želi boriti protiv „rudarenja podataka“ nadasve ironična i pomalo smiješna, s obzirom na ulogu koju je Cambridge Analytica odigrala u jeku prošlih izbora za američkog predsjednika. Prisjetimo se, ta je tvrtka preko Facebooka uspjela skupiti privatne podatke čak 87 milijuna korisnika te društvene mreže zbog čega su dobili i nemalu kaznu Saveznog povjerenstva za trgovinu (Federal Trade Commission - FTC).
Matze se Forbesu nedavno pohvalio kako posjeduje privatne podatke “ljevičarskih trolova„ kojima namjerava ograničiti pristup Parleru. Podatke je uspio dobiti prilikom verifikacije računa na toj društvenoj mreži. Naime, korisnici su obavezni priložiti broj socijalnog osiguranja, svoju fotografiju te fotografiju vozačke dozvole ili putovnice, što je poprilično rigorozan zahtjev za dokazivanje identiteta na jednoj društvenoj mreži.
Bivši stručnjak za podatke Cambridge Analytice, Christopher Wylie, izjavio je kako su, u vrijeme dok je on radio za tu tvrtku, Merceri željeli stvoriti vlastitu društvenu mrežu koja bi im omogućila da bez posrednika (kao što je, recimo, bio Facebook) skupljaju podatke (i distribuiraju propagandu). Čini se da su takvu društvenu mrežu napokon uspjeli stvoriti, ali su se stvari po njih zakomplicirale, tako da je budućnost ovog projekta u ovom trenutku poprilično neizvjesna.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: HINA/EPA/Ian Langsdon
@b
A što se tiče (ne)priznavanja poraza, Hillary Clinton je 2016. prva čestitala Trumpu pobedu na izborima, iako je ukupno osvojila više glasova od njega (dotična je tek krajem 2020. izjavila da lično smatra da elektorski izborni sistem treba ukinuti i preći na direktne izbore).