„MINIRANJE“ SKUPOVA

Neki Hrvati jednostavno ne vole kad im se remete „dani ponosa i slave“

ritn by: Ivor Fuka | 03.08.2022.
„MINIRANJE“ SKUPOVA: Neki Hrvati jednostavno ne vole kad im se remete „dani ponosa i slave“
Ni 27 godina od vojne akcije Oluja, unatoč silnim svjedočanstvima, unatoč i dan danas vidljivim spaljenim kućama, unatoč poimeničnom popisu ljudi koje je ubila Hrvatska vojska i policija za vrijeme Oluje i nakon nje, još uvijek će vas, ukoliko se u ovim danima „ponosa i slava“ drznete upozoriti na to, nazvati „četničkom bandom“. S tim su se u srijedu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu susrele aktivistkinje i aktivisti iz nekoliko udruga civilnog društva. Na središnji zagrebački trg stigli su kako bi održali polusatnu antiratnu akciju, kao znak sjećanja na ubijene i protjerane ljude u Oluji. Unatoč ispražnjenom gradu uslijed godišnjih odmora, u vrelo popodne dok su većina prolaznika turisti, oko aktivistkinja i aktivista ubrzo se okupilo nekoliko zapjenjenih muškaraca koji su ih cijelo vrijeme akcije „častili“ raznim psovkama i uvredama.

Ni 27 godina od vojne akcije Oluja, unatoč silnim svjedočanstvima, unatoč i dan danas vidljivim spaljenim kućama, unatoč poimeničnom popisu ljudi koje je ubila Hrvatska vojska i policija za vrijeme Oluje i nakon nje, još uvijek će vas, ukoliko se u ovim danima „ponosa i slava“ drznete upozoriti na to, nazvati „četničkom bandom“. S tim su se u srijedu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu susrele aktivistkinje i aktivisti iz nekoliko udruga civilnog društva. 

STAVLJANJE ŠAPE NA GRAD: „Oluja“ nad Novim Sadom

POTRESNA SVJEDOČANSTVA SRPSKIH POVRATNIKA: Kako je i gdje Hrvatska vojska ubijala srpske civile nakon Oluje

OTPOR VELIČANJU SILE: I mladi poručili - počnite obilježavanje 'Oluje' isprikom žrtvama i minutom šutnje, zbog nas!

Na središnji zagrebački trg stigli su kako bi održali polusatnu antiratnu akciju, kao znak sjećanja na ubijene i protjerane ljude u Oluji. Unatoč ispražnjenom gradu uslijed godišnjih odmora, u vrelo popodne dok su većina prolaznika turisti, oko aktivistkinja i aktivista ubrzo se okupilo nekoliko zapjenjenih muškaraca koji su ih cijelo vrijeme akcije „častili“ raznim psovkama i uvredama, a jedan od njih je htio i prekinuti akciju, nazivajući okupljene četničkom bandom koja je otjerala 600.000 Hrvata. Policija je za to vrijeme, stajala sa strane, doslovno prekrštenih ruku. 

Trg - Oluja
S cigaretom u ustima i pričom o "izmišljenim pobijenim Srbima" (FOTO: HINA/Daniel Kasap)

„Čini se da ovi ljudi nisu upoznati s istinom, a još više boli to što kod njih osjećam nevoljkost da se s tom istinom suoče. Našem društvu je neophodno da se suoči s prošlošću“, mirno je na koncu konstatirala Ana Gvozdić iz Inicijative mladih za ljudska prava. Uz njenu organizaciju u ovoj antiratnoj akciji sudjelovali su i Centar za žene žrtve rata – ROSA, Centar za građansku hrabrost, Ženska mreža Hrvatske i Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije - UDIK iz Sarajeva, sa željom da iskažu solidarnost sa svim žrtvama rata i sa svim žrtvama zločina „počinjenih u naše ime“. 

Na trgu su razvili transparente na kojima je stajalo „Zločini u Oluji su odgovornost svih nas“, „Odajmo počast svim žrtvama“ i „Nacionalizam ubija“. Ovaj zadnji je ispisan na tri jezika – hrvatskom, srpskom i bosanskom – te dva pisma, ćirilicom i latinicom. 

„Za vrijeme i nakon operacija 'Oluja' pripadnici Hrvatske vojske i policije te civili počinili su veliki broj zločina nad srpskim stanovništvom Republike Hrvatske, a da najveći broj tih zločina nikada nije procesuiran. Prema procjenama civilnog društva, tijekom i nakon ‘Oluje’ ubijeno je više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća. Hrvatsku je tada napustilo oko 150.000 njezinih građana, čiji je povratak godinama bio sustavno otežavan i onemogućavan“, stoji u izjavi koja je na kraju ove akcije pročitana pred nekoliko kamera i novinara, a čitanje izjave raznim su upadicama prekidali „protuprosvjednici“

Nacionalizam ubija
Transparent stigao iz Sarajeva (FOTO: HINA/Daniel Kasap)

U izjavi je naglašeno kako se okupljene i okupljeni suprotstavljaju državnom poricanju činjenica i upozoravaju na to da su tijekom i nakon Oluje „ubijeni naši sugrađani srpskog etniciteta, i ne samo srpskog, da je njihova imovina pokradena i uništavana“, a članovi njihovih obitelji protjerani, dok im je kasnije povratak de facto onemogućen. 

„Društvo utemeljeno na nepriznavanju svojih grešaka iz prošlosti, nema perspektivu mirne budućnosti. Zahtijevamo procesuiranje počinitelja ratnih zločina počinjenih tijekom i nakon ‘Oluje’. Zločini u ‘Oluji’ su odgovornost hrvatske države. Neshvatljivo nam je neodgovorno ponašanje hrvatskih političara prema suočavanju s prošlošću. Aktualno političko rukovodstvo u Hrvatskoj ne pokazuje iskrenost, poniznost i poštovanje prema žrtvama ovih zločina, prema ljudima koji su ubijeni. Za nas kao predstavnice/ke civilnog društva, suočavanje s ‘Olujom’ treba biti put pomirenja, a ne put razdora. To ne treba biti put slavlja, nego put razumijevanja. Sve dok se ne suočimo s ratnim zločinima u ‘Oluji’, nemamo pravo upirati prstom u druge“, poentira se u izjavi spomenutih udruga civilnog društva. 

Koordinatorica Centra za žene žrtve rata – ROSA, Nela Pamuković, istaknula je kako aktualno političko rukovodstvo u Hrvatskoj ne pokazuje iskrenost, poniznost i poštovanje prema žrtvama zločina, prema ljudima koji su ubijeni. Oni muškarci s početka teksta očito ne misle tako, s obzirom da su u „miniranju“ ovog skupa izrekli brojne floskule uobičajene za hrvatsku desnicu, od toga da „gdje to ima u svijetu da jedna nacionalna manjina upravlja državom“ preko „izmišljenih poginulih Srba“ do toga da su protjerani Srbi u Oluji, svih njih 150.000, očito krivi, jer „onaj 'ko nije kriv taj ne bježi“. Nažalost, mnogi koji nisu pobjegli pred Olujom ubijeni su na svojim kućnim pragovima, a odgovorni za ta ubojstva u većini slučajeva nikada nisu izvedeni pred „lice pravde“. 

Gotovo istovremeno, u Lici, u mjestu Deringaj, u organizaciji Documente - Centra za suočavanje s prošlošću i Srpskog narodnog vijeća održan je skup sjećanja.

„Ova 27. godišnjica VRO 'Oluja' za nas je prilika da se prisjetimo ratnih strahota, ratnih progonstava, ratnog razaranja i ratnog stradanja svakog našeg sugrađanina u ratnim godinama od 1991. do 1995. godine“, navodi se u Izjavi sjećanja SNV-a.

U istoj izjavi stoji i pasus koji svake godine, uoči obilježavanja Oluje, zvuči itekako aktualno: „Za nas je ovo prilika da progovorimo protiv političke upotrebe i zloupotrebe stradanja. Da se bilo ratnike bilo stradalnike još jednom pretvara u sredstva za širenje mržnje i netolerancije. Ovo je za nas i prilika da pozovemo vlasti i u Zagrebu i u Beogradu da se posvete rješavanju pitanja nestalih na takav način da razvijaju javnu svijest da je to zajednička obaveza. Ne samo obaveza Beograda niti samo obaveza Zagreba. Bar zbog jednog razloga: od 1.800 nestalih koji se još traže približno je podjednak broj Hrvata i Srba. Jer jedino se tako mogu smanjiti ratne traume. Prilika je da pozovemo vlasti u Beogradu i Zagrebu i da se vrate suradnji u pitanjima za ratne zločine, jer to je njihova obaveza kao članica UN-a i njihova obaveza bilo kao članice EU-a ili kandidatkinje za članstvo. Bez te suradnje teško će se zajamčiti bilo efikasnost, bilo pravednost sudskih postupaka.“

Milorad Pupovac i Vesna Teršelič
Milorad Pupovac i Vesna Teršelič u Deringaju (FOTO: HINA/Zvonko Kucelin)

Na skupu u Deringaju govorio je i Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća.

„Tu smo da bismo se sjetili sveukupnog stradanja, progonstva, razaranja, ubojstava i stradanja svih, bez obzira na vjeru i naciju“, rekao je Pupovac, napominjući da se treba sjetiti i „Hrvata iz ovog kraja i drugih krajeva Hrvatske te drugih zemalja iz kojih su morali izbjeći i ovdje se naseliti; jer i ta su stradanja jednako vrijedna naše empatije, našeg suosjećanja”.

„Moramo imati istinske suze i za majke s Petrovačke ceste i za žrtve Deringaja, i za one u Kijanima i Tomingaju, ili one iz Škabrnje i Široke kule, a koji nisu stigli pustiti suzu prije nego što su ubijeni u svojoj kući, u svom zavičaju i na svojoj zemlji”, istaknuo je Pupovac. 

Ni ovaj skup nije prošao bez psovki i uvreda. Za to su se pobrinuli okupljeni oko Milorad Pupovac koja je nedaleko ovog skupa organizirala protest. Neki od njih su nosili crne majice s natpisom „smrt četnicima, sloboda Hrvatima“. Četnici su, naravno, svi koji ne misle kao oni. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Zvonko Kucelin

Reflektor

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OJAČAVANJE DESNICE: Diletantizam i veliki troškovi

    13.09.2022.

    Boris Pavelić

    OJAČAVANJE DESNICE: Diletantizam i veliki troškovi

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Pošto ženski život?

    03.09.2022.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Pošto ženski život?

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Što će biti s nama sutra?

    20.08.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Što će biti s nama sutra?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije