Pročitajte apel hrvatskih znanstvenika
Uoči parlamentarnih i europskih izbora članovi inicijative Znanstvenici za klimu svim su strankama uputili apel za uvrštavanje klimatske politike u izborne programe. U ime mladih i nadolazećih generacija, kao i svih ljudi koji diljem svijeta pate zbog posljedica nedjelovanja, pred medije na Markovom trgu istupili su Jelena Puđak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te, jedan od pokretača inicijative, Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković. Kako bi ih se ozbiljnije shvatilo apel su uputili s Markovog trga, gdje su smješteni Vlada RH i Hrvatski sabor.
KAKO MEDIJI IZVJEŠTAVAJU O KLIMI: Klimatske teme nisu „prava roba“, katastrofe jesu
„Potrebno je razmatrati sustavnu promjenu društvenih i ekonomskih odnosa koji fokus sa rasta konzumerizma i BDP-a, kao glavnih mjera društvenog razvoja, stavljaju na ekološku održivost i kvalitetu života građana. Važno je da oni koji donose odluke, i vlast i oporba, donose konkretne programe klimatske politike i izgradnje otpornosti na ekološku krizu. Od svih političkih stranaka tražimo jasne, konkretne i sveobuhvatne klimatske politike u okviru njihovih političkih programa temeljene na načelima solidarnosti, međusobnog i međusektorskog razumijevanja te zajedničke, ali diferencirane, odgovornosti. Primjetan je nedostatak učinkovitih i sustavnih klimatskih politika s ciljem i ublažavanja i prilagodbe klimatskoj krizi. Potrebne mjere i instrumenti moraju biti međusobno usklađeni kroz sve sektore. Oni također moraju sadržavati, ne samo ograničenja djelovanja i poslovanja, već i pozitivne mjere poticanja i prekvalifikacije onih djelatnosti koje doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova”, istaknula je socijalna ekologinja Jelena Puđak.
Predstavnici inicijative apel su objavili s Markova trga (FOTO: Znanstvenici za klimu)
Osim načelnog zalaganja za „ubrzanje zelene tranzicije i smanjenje emisija ugljikovog dioksida” ni jedna stranka u okviru vladajuće koalicije nema konkretne programe za suočavanje s klimatskim promjenama. Štoviše, „klima” se na hrvatskom govornom području češće spominje u okviru „poduzetničke klime” nego klimatskih promjena.
„U mnogim zemljama s kojima se volimo uspoređivati klimatske politike u velikoj mjeri odlučuju ishode izbora. Upravo zbog toga jer mlađe generacije rade ogroman pritisak jer su svjesni da je riječ o njihovoj egzistenciji”, objasnio je kemičar s IRB-a, Nikola Biliškov.
Znanstvenici za klimu u prvom apelu Vladi, Saboru i predsjedniku, a kojega je 2020. godine potpisalo više od 550 znanstvenika, između ostaloga, zahtijevali su „hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini RH, uključivanje znanstvenika u procese donošenja politika vezanih za klimatsku krizu te razvoj i implementaciju politika usmjerenih k izgradnji socioekonomskog modela koji su održivi za razliku od postojećeg poput poticanja lokalne proizvodnje kako bi se izbjegao transport”.
Osim mjera uvedenih po direktivi EU, u Hrvatskoj je od prvog apela Znanstvenika za klimu napravljeno malo ili ništa. U međuvremenu, koncentracije tri glavna staklenička plina lani su dosegle rekordne razine. "Oceani se krčkaju na najvišim temperaturama u 65 godina koliko traju mjerenja, a rast razine mora u posljednjoj dekadi više je nego udvostručena u usporedbi s prethodnom dok je u veljači ove godine zabilježena najmanja površina arktičkog morskog leda u povijesti”, upozorava predsjednica Svjetske meteorološke organizacije, profesorica Celeste Saulo u obraćanju povodom izvještaja o stanju klime objavljenom u utorak.
Jelena Puđak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar (FOTO: Znanstvenici za klimu)
U svom apelu Znanstvenici za klimu su istaknuli svoje nezadovoljstvo ukupnim političkim odgovorom na klimatsku krizu, kao i nedovoljnom zastupljenošću klimatski relevantnih tema u politikama političkih stranaka. Zato su, kažu, povodom predstojećih višestrukih izbora u 2024. i 2025. godini, odlučili istupiti s novim apelom, koji je ovoga puta usmjeren prema političkim strankama.
"Konkretno, obratili smo se političkim strankama, koje se pripremaju za parlamentarne, europske, predsjedničke i lokalne izbore, ukazujući im na znanstveno utemeljene činjenice o ozbiljnosti i zabrinjavajućim trendovima globalne okolišne krize, koja se posebno očituje u klimatskoj krizi, gubitku bioraznolikosti i zagađenju okoliša. Pritom podcrtavamo činjenicu da razina ugljikovog dioksida u atmosferi i oceanima i dalje raste, što je najobjektivniji indikator neuspjeha klimatskih politika na globalnoj razini. No, svaka zemlja, bez obzira na njenu veličinu ili geopolitički utjecaj, doprinosi ukupnim globalnim emisijama ugljikovog dioksida i ostalih stakleničkih plinova. Stoga zahtjev za zajedničkim djelovanjem isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja, prema tome i Hrvatske", ističe se u apelu Znanstvenika za klimu.
Dodaje se kako je na temelju tih temeljnih činjenica, iznesen niz specifičnih političkih zahtjeva, za koje, u razrađenijem obliku, očekuju da budu uključeni u predizborne programe, ali, još važnije, napominju, da se i implementiraju u razdoblju nakon izbora.
Nikola Biliškov, hrvatski ambasador Klimatskog pakta EU-a (FOTO: Znanstvenici za klimu)
"Uvjereni smo da se malenost naše zemlje može smatrati i njenom velikom prednošću, jer je lakše mijenjati male nego velike sustave. Nadalje, uspješni primjeri malih zemalja mogu biti odličan primjer i poticaj ostalima. Također, s obzirom na svoj geografski položaj, raznolikost i ostale pozitivne parametre, Hrvatska može biti i regionalni vođa pozitivnih promjena. No, za to nam je potrebna visoka razina političke odgovornosti, odlučnosti i međusektorske suradnje", stoji u apelu upućenom s Markova trga.
Podsjetili su i na već spomenutu činjenicu da je ova inicijativa prije četiri godine javno istupila s Apelom za sustavnu klimatsku akciju, koji je, s preko 550 potpisa znanstvenika iz svih znanstvenih polja i područja te da od tada inicijativa djeluje kao "svojevrsna poveznica akademskog sektora s politikom i civilnim sektorom". Primjećuju da, iako su od tada postignuti neki pozitivni pomaci, i dalje ti pomaci nisu dovoljno ambiciozni s obzirom na hitnost i opseg klimatske krize.
"Zbog zaoštravanja globalne klimatske krize, politike relevantne za to područje igraju sve važniju ulogu u većini razvijenih zemalja, a nerijetko one u značajnoj mjeri odlučuju o ishodu izbora. One su posebno važne mladim i nadolazećim generacijama. Zato očekujemo da naši zahtjevi zažive u politikama svih relevantnih aktera na političkoj sceni. Mi smo spremni za suradnju, ali ćemo i nastaviti aktivno pratiti trendove, te ih komunicirati prema općoj javnosti", zaključuje se u apelu.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Dalibor Platenik - Dali
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"
nu, pilar je skupa s jelačićem bīô jedan od najvjernïjih bečskih vazalā i vojnikā na balkanu, do smṙti poddan ter oddan austriji i bezkompromisni promicatelj njenih interesā na tom jugoiztočnom geostratežskom prostoru, ali i širje. s toga nisu slučajno početkom ratnih devetdesetih prošloga stoljeća, s razpadom druge YU-ge, svi austrijski vjerni "sinovi" ponovno u hṙvatskoj dobīli svoje ulice, tṙgove i ustanove. tako je balkanska zavisna dṙžavica hṙvatska, prëdvođena (svojima) izdajničskima "elitama", starima gospodarima potvṙdila i signalizirala pripravnost na novu tisućljetnu vazalštinu. mimo tolič rečenoga vriedi napomenuti sljedeće. ljudstvom i povṙšinom prëmalahna hṙvatska nema nikakov upliv na "globalno zagađenje" i promjenu klime na planetu. dapače, kada bī sva industrija i svi strojevi sutra stali, k tomu i sva domaćinstva prëstala s aktivnošću, klima na ovom planetu bī se nastavila mienjati jednakom dinamikom sljedeća dva stoljeća. zemlja je prëvelika, njena energija je nepojmljiva, sve promjene su pod uplivom "inercije" u trajanu najmanje jednoga stoljeća. ovovṙstne dnevnopolitične izjave "medijske znanosti" služe dnevnoj potrošnji suhoparnih izjavā, i ničemu inomu. tekući ratovi u ukrajini, siriji, iraku, libanonu, palestini, jemenu, libiji, sudanu, srjednjoj africi, čadu, somaliji, eritreji, kongu i mjanmi dnevno zagađuju zemljinu atmosferu većmi od svih vozilā na zemlji.