BIRA SE STABLO GODINE

Više od 240 godina Adam i Eva stoje jedno pored drugoga

ritn by: Kruno Lokotar | 10.02.2020.
BIRA SE STABLO GODINE: Više od 240 godina Adam i Eva stoje jedno pored drugoga
Pored ginka kojega mnogi u Daruvaru zovu Adam, raste Eva, žensko stablo ginka, zovimo je ginka, tako je već po imenu blizu grčkoj ženi (gynḗ). Eva je imala puno puno sreće. Naime, u ovoj vrsti ženska stabla manje zapinju za oko, vitka su i visoka, granaju se vrlo visoko, na njih se samo vatrogasnim ljestvama penje, dok se muška granaju prijateljski nisko i široko, obično trijadno. I još je jedno prokletstvo ženskog stabla, a to je da daje plodove koji kada padnu i fermentiraju nisu najugodnija mirisa. Zato, kada se konačno na već velikim i stasalim mladicama, a ginko je jedno od sporijih stabala, kasno ulazi u pubertet, konačno mogu razlikovati muška i ženska, ženska najčešće budu posječena. E, pa u Daruvaru to nije bio slučaj, i dan-danas, tako već više od 240 godina, Adam i Eva stoje jedno pored drugoga, prave si hlad i dodiruju se korijenjem kojim izmjenjuju plodove sunca i zemlje. Duga je to romansa koju svojim glasom možete podržati.

Titula europskog stabla godine dodjeljuje se od 2011. godine, a ove godine je na nacionalnom izboru pobijedio, pa se tako u „eurotreezijsko finale“ plasirao, nadaleko poznati daruvarski ginko. Nije pri svemu tome makao sa svog mjesta, pustio je korijenje ispred daruvarskog dvorca grofa Jankovića gdje je posađen, pretpostavlja se 1777. godine, kada je dvorac dovršen, pa se oko njega, kako je i red i duh vremena kasno marijaterezijanskog nalagao, sadio perivoj.

GLASATI MOŽETE NA OVOM LINKU

Njegove fotografije i priča o njemu, a priča se u ovom natjecanju boduje i ocjenjuje, doprle su do nekih europskih ušiju. Može doprijeti i dalje vašim glasovima.

Ginko Daruvar
Veličanstveni daruvarski ginko (FOTO: Predrag Uskoković)

Evo nekoliko kratkih natuknica o daruvarskom ginku. Prvo malo povijesti

Zamislite, kao prvo, jer prvo je drvo, preciznije sjeme, kako se uopće taj ginko, podrijetlom kažu iz zapadne Kine, našao tamo, u Daruvaru. Prve sjemenke, iz kojih ginko lakše naraste nego iz mladice su, izvori kažu, donijeli Francuzi, 1727. godine. Nekako su dospjele do ugarskog velikaša Antuna Jankovića koji je ovdje zasadio drvo. Zašto je baš odabrao ginko, teško je reći. Naime, ginko raste sporo i dugo, oprezno, znam po svojem primjerku koji sam zasadio na dnu bašte, koji puno ne riskira s ranim mokrim snijegom što bi mu mogao polomiti grane ili mrazom, koji vrlo rano i preko noći požuti i odbaci lišće. U tom evolucijski stečenom oprezu je tajna ginkove dugovječnosti, a ovo je najstarija živuća biljka na planetu. Ginkovi preci živjeli su prije doba dinosaurusa, s njima, pa poslije, eto i s nama, a po svem sudeći će i nakon nas, jer su oni japanski, preživjeli zračenja i toplinu atomskih bombi. Utoliko, teško da je Antun Janković mogao vidjeti u što će izrasti ginko, možda neki crtež, ili je pak načuo legendu o kineskom hramskom drvetu.

Ginko Daruvar
Zovu ga Adam (FOTO: Predrag Uskoković)

Nakon malo povijesti, evo i malo romantike. 

Naime, pored ginka kojega mnogi u Daruvaru zovu Adam, raste Eva, žensko stablo ginka, zovimo je ginka, tako je već po imenu blizu grčkoj ženi (gynḗ). Eva mora da je posađena u isto doba i da je imala puno puno sreće. Naime, u ovoj vrsti ženska stabla manje zapinju za oko, vitka su i visoka, granaju se vrlo visoko, na njih se samo vatrogasnim ljestvama penje, dok se muška granaju prijateljski nisko i široko, obično trijadno, tri grane pod 120 stupnjeva. 

Ginko Daruvar
Muški ginko grana se prijateljski nisko i široko (FOTO: Kruno Lokotar)

I još je jedno prokletstvo ženskog stabla, a to je da daje plodove koji kada padnu i fermentiraju nisu najugodnija mirisa, ali nije baš ni da smrde. Zato, kada se konačno na već velikim i stasalim mladicama, a ginko je jedno od sporijih stabala, kasno ulazi u pubertet, konačno mogu razlikovati muška i ženska, ženska najčešće budu posječena. E, pa u Daruvaru to nije bio slučaj, i dan-danas, tako već više od 240 godina, Adam i Eva stoje jedno pored drugoga, prave si hlad i dodiruju se korijenjem kojim izmjenjuju plodove sunca i zemlje. Duga je to romansa koju svojim glasom možete podržati.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Predrag Uskoković


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NEPOZNATI MEĐU NAMA: Ko su vehabije ili šta znate o bosanskohercegovačkim selefijama?

    07.11.2024.

    Srđan Puhalo

    NEPOZNATI MEĐU NAMA: Ko su vehabije ili šta znate o bosanskohercegovačkim selefijama?

  2. NADISTORIJSKI PUTOKAZ: U šta gleda Antonija Čeč?

    03.11.2024.

    Brano Mandić

    NADISTORIJSKI PUTOKAZ: U šta gleda Antonija Čeč?

  3. BURE BARUTA: Bujica

    18.10.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Bujica

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije