U svom tiskanog izdanja koji se u prodaji našao u ponedjeljak 10. siječnja tjednik "Der Spiegel" ponovno se bavi pitanjem politički motiviranim ubojstvima koja je tajna služba bivše Jugoslavije vršila među iseljeništvom. Početkom prosinca ovaj ugledni hamburški tjednik je vijest o tome da je jedna žrtva neuspjelog atentata tajnih službi početkom sedamdesetih, hrvatski iseljenik Gojko Bošnjak, od njemačkih vlasti zatražio posthumno oduzimanje Saveznog ordena za zasluge Josipu Brozu Titu, iskoristio za opširni članak o ubojstvima jugoslavenskih tajnih službi u Njemačkoj. U tekstu se zaljučuje kako je dobrim djelom za ta ubojstva znao i sam Tito. List je pisao i o činjenici da su za sedmoricom bivših djelatnika hrvatskog odjela jugoslavenske Službe državne sigurnosti, raspisane i međunarodne tjeralice. Među njema se nalaze i Josip Perković i Zdravko Mustač.

"Pusti stare priče"

Sada "Der Spiegel" pod naslovom "Hrvatima u Njemačkoj se prijeti iz Zagreba" donosi vijest o tomu kako se podnositelju zahtjeva Bošnjaku sada telefonski prijeti. U internetskom izdanju ovog tjednika se navodi kako je Bošnjaka nazvala jedna osoba koja se predstavila kao "bivši suradnik jednog od optuženih časnika tajnih službi". On je Bošnjaku "preporučio" da "pusti na miru stare priče" jer bi mu u protivnom "mogao biti slomljen vrat". "Der Spiegel" zaključuje kako su bivši djelatnici tajnih službi za kojima je raspisana tjeralica i koji "neometano žive u svojoj domovini" i dan danas u stanju "utjerati strah u kosti" Hrvatima koji žive u Njemačkoj. Na upit Deutsche Wellea, Bošnjak nije opovrgnuo tvrdnje u "Der Spieglu" ali ih je isto tako odbio komentirati.

Stjepan Đureković - jedna od najpoznatijih žrtava UDBA-inih ubojica

Proces koji traje

Najnoviji slučaj pokazuje kako se lavina, pokrenuta 2006. otvaranjem procesa u slučaju ubijenog hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, koji je završio doživotnom zatvorskom kaznom za suradnika jugoslavenskih tajnih službi Krunoslava Pratesa, i dalje kreće, a iz dana u dan izlaze na vidjelo novi detalji i prilozi za raspravu o ovom mučnom dijelu hrvatske prošlosti. No zanimljiva je i reakcija hrvatske dijaspore u Njemačkoj. Na hrvatskim forumima se razvila žučna rasprava oko toga treba li se okretati pitanjima prošlosti i "iskapati ratne sjekire" ili se treba okrenuti aktualnim problemima iseljeništva pragmatične i uglavnom socijalne prirode. Obzirom na činjenicu da je njemačko tužiteljstvo krenulo u rasvjetljavanje ukupno 22 tzv. emigrantska ubojstva te da se trenutno vodi istraga u 6 slučajeva, materijala za raspravu u godinama koje dolaze neće nedostajati.

Autor: N. Kreizer (Der Spiegel)

www.dw-world.de / Lupiga.Com