U ČEMU JE PROBLEM
U ČEMU JE PROBLEM: Desingerica je ogledalo naše realnosti, a realnost je često veoma surova

Desingerica je ogledalo naše realnosti, a realnost je često veoma surova

ritn by: Srđan Puhalo | 23.08.2024.
U ČEMU JE PROBLEM: Desingerica je ogledalo naše realnosti, a realnost je često veoma surova
Da li ti dragi moj čitaoče nešto znači ime Dragomir Despić? Vjerovatno ne iako je on trenutno najzabranjeniji „muzičar“ na teritoriji bivše Jugoslavije. No, možda si čuo za Desingericu, kako je estradno ima Dragomira Despića, koji sablažnjava vaskoliku javnost i kojem zabranjuju nastupe po Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Šta je problem sa Dragomirom Despićem Desingericom i njegovim vrijednostima? Iskreno, nemam pojma. Ako krenemo da analiziramo stihove, shvatićemo da se ni po čemu ne razlikuju od gomile takvih likova koji pjevaju o nečemu što je pravo zajebano (brza vožnja, brz seks, brza lova, brza zabava, brza smrt) i opasno (droga, alkohol, mizoginija), što smo već hiljadu puta čuli kod ovih novih pjevača i pjevačica iz ergela u vlasništvu Pinka i njemu sličnih. Ni što se izgleda tiče Despić ne odudara mnogo od ostalih, ćelav, nabijen, istetoviran … Dakle, prosječan posjetilac splavova u Beogradu ili klubova u Crnoj Gori.

Nekada

Krajem 1981. godine Riblja čorba objavila je svoj treći album "Mrtva priroda", koji je malo koga u Jugoslaviji tada ostavio ravnodušnim. Mladi su ga objeručke prihvatili, ukupni tiraž je bio oko 450.000 albuma, a Savez boraca Skoplja je tražio da im objasne značenje stihova „za ideale ginu budale" i "kreteni dižu bune i ginu" koji su se našli u pjesmi "Na zapadu ništa novo“. 

Na kraju se sve to se smirilo i Riblja čorba je postala jedna od najpopularnijih rok grupa u Jugoslaviji. 

Onda je došao april 1983. godine. Nakon višesatnog nastupa u Zagrebu, u sklopu manifestacije Muzički biennale, gdje je Laibach filmske propagandne snimke o uspjesima Jugoslavije i vladavini Josipa Broza Tita kombinovao sa insertima iz porno filmova. Grupi je bilo zabranjeno da nastupa u SFR Jugoslaviji, a zabrana je trajala do 1987. godine. 

Tako je bilo u ondašnjoj Jugoslaviji, tamnici za sve narode i narodnosti, a kako je danas?

Sada

Da li ti dragi moj čitaoče nešto znači ime Dragomir Despić? Vjerovatno ne iako je on trenutno najzabranjeniji „muzičar“ na teritoriji bivše Jugoslavije. No, možda si čuo za Desingericu, kako je estradno ima Dragomira Despića, koji sablažnjava vaskoliku javnost i kojem zabranjuju nastupe po Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. 

U Republici Srpskoj protiv njega su ljeta 2023. godine „ustala“ dva mlađana gradonačelnika, Slobodan Javor iz Prijedora i gradonačelnik Banjaluke Draško Sranivuković. Gospodin Javor je tada u saopštenju napisao: “Nakon saznanja da je za 20. juli u Ljetnoj bašti najavljeno održavanje koncerta muzičke grupe koja, prema raspoloživim informacijama, promovira vrijednosti koje nisu primjerene omladini našeg grada, želimo da javnost obavijestimo da je gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor kontaktirao menadžment nadležan za rad Ljetne bašte i zatražio hitno otkazivanje ovog koncerta”

Gradonačelnik Stanivuković je na rahmetli Tweeteru bio konkretniji i izdao naredbu, uz zaključak: „Naša dužnost je da pratimo koje se to vrijednosti plasiraju našoj djeci, omladini i sugrađanima“.

Desingerica
Uobičajena interakcija Desingerice s publikom (SCREENSHOT: YouTube)

Ovoga ljeta Desingerica je imao probleme i u Crnoj Gori. Prema nezvaničnim informacijama, Despić nije imao urednu dozvolu za rad, ali ni prijavljeno boravište na crnogorskom primorju, pa je zbog toga morao otkazati neke nastupe. 

Ipak, izjava potpredsjednica Opštine Budva, Jasne Dokić, koja je tražila da se beogradski izvođač zabrani u Budvi, mnogo je konkretnije i iskrenija. "Moramo postaviti jasne kriterijume kada su u pitanju događaji koji se održavaju u našem gradu", poručila je potpredsjednica opštine Budva. "Poruke i 'vrijednosti' koje propagira pomenuti izvođač smatramo krajnje neprimjerenim i nedopustivim. Grad Budva je grad koji podržava različitosti, ali neprimjereno ponašanje nikada neće tolerisati i neće dopustiti da se takve poruke plasiraju našoj omladini", zaključila je Dokić.

Rekao bi čovjek da je Budva postala manastir. 

Šta je problem sa Dragomirom Despićem Desingericom i njegovim vrijednostima?

Iskreno, nemam pojma. Ako krenemo da analiziramo stihove, shvatićemo da se ni po čemu ne razlikuju od gomile takvih likova koji pjevaju o nečemu što je pravo zajebano (brza vožnja, brz seks, brza lova, brza zabava, brza smrt) i opasno (droga, alkohol, mizoginija), što smo već hiljadu puta čuli kod ovih novih pjevača i pjevačica iz ergela u vlasništvu Pinka i njemu sličnih. Evo jedne ilustracije:

Najk su tike i Versace sako
ma pile moje malo znaš ti da ja nisam svako
sve bi na brzaka znaš da ne radim to tako
noćas sijem kroz crveno skakavac odvrni jako

Ili ova

Nova gajba, samo skupo, Beograd na vodi.
Mala slatka, plava, sedi gola, rola, drobi.
Posle stenje, moli, u pomoć ti Pljugu zovi.
Lakat, krivina, skupa vina, smejemo se Škodi.

Ni što se izgleda tiče Despić ne odudara mnogo od ostalih, ćelav, nabijen, istetoviran … Dakle, prosječan posjetilac splavova u Beogradu ili klubova u Crnoj Gori. 

Pa u čemu je problem?

Problem je u njegovom nastupu koji se zasniva na bliskoj interakciji sa publikom, što u praksi znači sljedeće. 

- Svoje „obožavaoce“ tokom koncerta lupa patikom po glavi, a naravno patiku prvo skine sa noge, uzme u ruku i lupa muškarce i žene koji to prihvataju dobrovoljno i sa zadovoljstvom. On to naziva krštenje i nedavno je jednu pjevačicu „krstio“ patikom u emisiji na Pinku. 

- Ljetos je na koncertu zadjenuo četiri patike za pojas, odnosno u gaće, što su mediji u regionu uredno prenijeli kao vrlo važnu vijest. 

- Polijeva pićem publiku tokom svog nastupa, što je za domaće medije ekskluzivno, šokantno i skandalozno. 

- Nedavno je djevojci na koncertu pljunuo u usta, a ona se nije žalila zbog toga. 

- Ovog ljeta je u Budvi “pravio gibanicu”, tako što je po publici rendao kačkavalj, lupao svježa jaja i redao kore po njihovim licima, a onda i banana split tako što je prvo rukama vadio porodični sladoled iz plastične kutije, pa ga zatim fanovima gurao u usta. Na kraju je sjeckao banane po ljudima i isprskao ih šlagom.

Pa što ga zabranjuju?

Desingerica je produkt ovog vremena ili, bolje rečeno, njegova esencija, baš kao i mladi koji plaćaju karte da bi ga slušali. On je odličan glumac. On naplaćuje svojih pet minuta slave. On se dobro zajebava. On glumi zajebanost. On nema ideologiju. On se ne bori protiv sistema. On ne propituje dominantne vrijednosti našeg društva. Desingerica je subverzivan samo zbog toga što nam pokazuje u šta nam se djeca pretvaraju

Desingerica je ogledalo naše realnosti, a realnost je često veoma surova. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Instagram/Desingerica

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije