DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE
DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Koja je razlika između naših i njemačkih zelenih

Koja je razlika između naših i njemačkih zelenih

ritn by: Zdenko Duka | 08.02.2023.
DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Koja je razlika između naših i njemačkih zelenih
Je li se što bitno promijenilo u rješavanju problema smeća otkako je zeleno-lijeva koalicija Možemo! uz malu pomoć SDP-a na vlasti u Zagrebu? Promijenilo se, ali ne baš bitno. Promijenilo se utoliko što su oni ozbiljnije pokrenuli rješavanje i to s namjerom da u (dosta dalekoj) konačnici za sanaciju i reciklažu smeća koriste samo vlastite resurse. Promijenilo se i tako što su Zagrepčani, pogotovo posljednjih nekoliko mjeseci, počeli odgovornije, marljivije odvajati biootpad, plastiku i papir od miješanog otpada, kojeg od 1. listopada krcamo u plave ZG-vrećice. Međutim, u sustavu skladištenja za odvoz bitna je promjena samo u središtu Zagreba iz kojeg su nestale kante. Drugdje, izvan uskog centra, rijetko je tko u zgradama osigurao da kante budu pod ključem tako da je sve isto kao i prije, osim što se kupuju i troše plave vrećice.

Kako se i očekivalo potpisan je izmijenjeni kolektivni ugovor u Zagrebačkom holdingu, onaj čije su nove glavne crte još ranije dogovorili gradonačelnik Tomislav Tomašević i sindikati Holdinga. Dodatno će se povisiti plaće za ukupno osam posto, uz veće stalne dodatke i prava po neoporezivim isplatama. Time je zapravo zaustavljen štrajk u Čistoći i spriječen štrajk ostalih podružnica Holdinga. Sada treba naći stotinjak i više milijuna kuna za sve ono što je obećano. 

Dok je trajao trodnevni nenajavljeni štrajk u Čistoći i dok se iščekivao ultimativni dan D za završetak pregovora sa sindikatima Holdinga, zagrebačka bandićevsko-hadezeovska oporba gotovo neprikriveno je navijala za kaos, uz nedvosmislenu povišenu orkestraciju Hrvatske (javne??) televizije. 

Je li se što bitno promijenilo u rješavanju problema smeća otkako je zeleno-lijeva koalicija Možemo! uz malu pomoć SDP-a na vlasti u Zagrebu? Promijenilo se, ali ne baš bitno. Promijenilo se utoliko što su oni ozbiljnije pokrenuli rješavanje i to s namjerom da u (dosta dalekoj) konačnici za sanaciju i reciklažu smeća koriste samo vlastite resurse. Promijenilo se i tako što su Zagrepčani, pogotovo posljednjih nekoliko mjeseci, počeli odgovornije, marljivije odvajati biootpad, plastiku i papir od miješanog otpada, kojeg od 1. listopada krcamo u plave ZG-vrećice. 

Međutim, u sustavu skladištenja za odvoz bitna je promjena samo u središtu Zagreba iz kojeg su nestale kante. Drugdje, izvan uskog centra, rijetko je tko u zgradama osigurao da kante budu pod ključem tako da je sve isto kao i prije, osim što se kupuju i troše plave vrećice kojima bi se, eto, trebao sufinancirati taj malo drugačiji način prikupljanja i odvoza smeća. Ali, ne bacaju svi miješani otpad u plave vrećice, nađe se u kantama svašta, a kontejneri za plastiku u pravilu su prepuni, s vrećicama razbacanim uokolo. To je kao sve početak, ali je na tom početku zasad i ostalo. 

Otpad
Česti prizori kraj spremnika za plastiku (FOTO: HINA/Damir Senčar)

Naravno, dobro je što su pregovori, koji valjda jamče budući socijalni mir, bili uspješni. Za to je zaslužan Tomašević uz dobru volju s radničke strane. Dok nije bilo Tomaševića za pregovaračkim stolom, loše se napredovalo. Notorna je priča kako za ne baš lagodan posao upravljanja daleko prezaduženom metropolom nema puno zainteresiranih, a sposobnih i barem donekle lojalnih (podobnih) za vladajuće. Sve to uz gradonačelnika koji se rijetko smije … I uz stranku u koju se ne ulazi lako, navodno zato da im se karijeristi ne bi uvukli među redove i da stranka ne bi postala novi oblaporni HDZ, ili SDP…

A kako će se veće plaće i povlastice za radnike Zagrebačkog holdinga osigurati zasad nije poznato, ali jedan dio svakako kroz poskupljenja nekih od tih usluga za građane. 

Inače, prema podacima Svjetske banke razlike u produktivnosti rada po sektorima između Hrvatske i Njemačke su takve da tri hrvatska radnika proizvedu koliko jedan njemački (podatke je objavio Jutarnji list 4. veljače). Pritom su najveće razlike u produktivnosti u sektoru vodovoda, kanalizacije i otpada. Tu radnik u Hrvatskoj stvara tek 20-25 posto dodane vrijednosti koju stvara radnik u Njemačkoj. Dakle, baš smo u tom sektoru komunalija najlošiji, najmanje produktivni. U Hrvatskoj, onda i u Zagrebu. To znači da je baš tu potreban izuzetni menadžment koji zna kvalitetno organizirati posao i upravljati kako bi se situacija na duge staze popravljala. A ima li takvih menadžera koji su se voljni izložiti za relativno skromni novac? Kad je riječ o Zagrebu, jesu li to baš izabrana gospoda Novaković i Vić? 

Ekologiji na globalnom planu ide loše. Uz nikad veću opasnost od kataklizmičkog europskog i svjetskog rata, glavna, nešto dugoročnija opasnost su klimatske promjene koje prijete opustošiti Zemlju. Čak su i ekološki stručnjaci pomalo iznenađeni kako brzo, iz godine u godinu, ljeta postaju vrelija i koliko su češće ekstremne klimatske pojave - povremene ekstremne hladnoće u krajevima gdje se ne očekuju, uragani, suše, poplave. Rat u Ukrajini i opća militarizacija u svijetu krajnje loše utječu na atmosfersko zatopljenje i radikalizaciju klime. Rat osim što uništava i ubija zagađuje maksimalno, a pritom militarizacija otima novac koji je prijeko potreban za dekarbonizaciju i tranziciju na obnovljive izvore energije

Tomislav Tomašević
Tomašević nakon dogovora sa sindikatima (FOTO: HINA/Daniel Kasap)

Zelenima koji u Njemačkoj vladaju u koaliciji sa socijaldemokratima nije više toliko važna zaštita okoliša i klime, sada se opet može koristiti i ugljen, a uz to njihova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock predvodi u militarizaciji pred SPD-om i kancelarom Scholzom. Na jednom nedavnom sastanku u Vijeću Europe Baerbock je rekla „mi vodimo rat protiv Rusije, a ne jedni protiv drugih“. Tako da Zeleni u Njemačkoj kad su na vlasti - nisu više zeleni. Barem dok ratuju.

Hrvatska je imala kratki period kad se afirmirala stranka ORaH i 2014. godine uspjela s jednim zastupnikom ući u Europski parlament. To je bio prvi uspjeh zelenih u 24 godine hrvatske demokracije. Možemo! je kao zeleno-lijeva politička platforma osvojio ukupno šest mjesta u Saboru 2020. godine, a onda godinu kasnije uvjerljivo pobijedio na izborima u Zagrebu. Teže je čuvati i očuvati vlast nego pobijediti u povoljnom trenutku koji im se bio ukazao. Nije dovoljno samo oporaviti tradicionalno zapušteni ekološki komunalni sustav grada nego afirmirati vlastite javne politike u ostalim sektorima u okvirima u kojima dosežu gradske nadležnosti. Čak i ako nema para, osim namjenskog europskog novca, u politici ne smije biti da nema.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Lana Slivar Dominić

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

    19.02.2024.

    Marko Tomaš

    LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

  2. PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

    13.02.2024.

    Bojan Tončić

    PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

  3. HIP HOP LELEK: Upotreba djeteta za patriotske psihoze

    01.02.2024.

    Brano Mandić

    HIP HOP LELEK: Upotreba djeteta za patriotske psihoze

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije