Književna 2004. u retrovizoru
Za razliku od prethodne godine, domaća književna scena 2004. godine bila je puno mirnija. Poznate prošlogodišnje polemike posljedovale su samoukinućem FAK-a nakon čega su se tenzije stišale, a umjesto da se po novinama natežu i prepucavaju, pisci su smirili strasti i energiju usmjerili u kreaciju. To je, na radost svih knjigoljubaca, rezultiralo vrlo bogatom proznom produkcijom. Tako 2004. godine dobismo cijeli niz dojmljivih romana, a za razliku od 2003.-e koja je bila izrazito deficitarna kratkometražnom prozom, netom iscurjela godinica pamtit će se također i po izdašnijem broju zbirki priča i pripovjedaka.
Od romana najprije svakako treba izdvojiti onaj najnagrađivaniji - roman "Osmi povjerenik" purgerinjosa na pečalbi u gradu podno Marjana, Renata Baretića, koji je za spomenuti svoj romaneskni prvijenac uknjižio čak 4 različite nagrade. Nimalo manje zanimljivima gorepotpisano piskaralo smatra i sljedeće romaneskne naslove (redoslijed je slučajan, a ne vrijednosni): "Christkind" Borisa Dežulovića, "Plesačica iz Blue bara" Ede Popovića, "Koljivo" Davora Špišića, "Labud" Lucije Stamać, "Priča o M." Milane Vuković-Runjić, "Šumski duh" Gorana Samardžića, "Crnac" Tatjane Gromače, "Ljeto u gradu" Zorana Lazića, "Dva" Igora Večerine.
Od tzv. "stare garde" najproduktivniji su bili Pavao Pavličić i Milorad Stojević koji su svoje štovatelje razveselili sa po dva romaneskna naslova, a nove su knjige objavili također i Goran Tribuson i Ivo Brešan (kao i Ivan Aralica i Hrvoje Hitrec, ali s puno manje uspjeha glede kakvosnosti štiva).
Mlade snage prošle je godine branio jedva punoljetni Riječanin Marko Luka Zubčić sa svojim već drugim po redu romanom "In Ri", najzanimljivijim debitantom (uz Dežulovića) pokazala se Suzana Abspoel Đođo sa kratkim romanom "Snajperist", a dobili smo i zapažen roman potpisan pseudonimom Franka Mrduljaš-Karić (čemu je vjerojatni razlog - pornografski žanr toga romana).
Osim Tatjane Gromače i Igora Večerine još su se neki autori, dosad nam poznati po pjesničkom stvaralaštvu, prošle godine okušali u proznom slogu, pa smo tako od Kemila Mujičića Artnama i Gorana Bogunovića dobili prve zbirke priča (a uskoro se možemo nadati i zbirki priča mladog pjesnika Vlade Bulića). Od ostale kratkometražne produkcije po svojoj kvaliteti izdvajaju se "Inšallah Madona inšallah" Miljenka Jergovića, "Tajni život laponske princeze" Irene Lukšić i "Trajekt" Miroslava Mićanovića, a čitalačku pažnju svakako zaslužuju i zbirke priča Martine Aničić i Denisa Peričića. Svojevrsnim kompilacijama ranije objavljenih kratkih priča javili su se Josip Mlakić i Ante Tomić, a ne zaboraviti nikako ne smijemo niti drugo kolo autorskih SF priča u izdanju udruge SFera i izdavačke kuće Mentor, a koje obuhvaćaju znan-fan prozu kratkog metra Dalibora Perkovića i trojice Zorana - Krušvara, Pongrašića i Vlahovića.
I tematski i žanrovski, prošlogodišnja prozna produkcija bila je izrazito raznolika. Autori su sve manje skloni tematizaciji rata i nevesele hrvatske svakodnevice, a osim nezaobilaznih krimića, trilera i autobiografske proze, pisci su rado posezali i za žanrovima fantastike, horora i erotike, ali se nisu libili pisati i obiteljske kronike kao i prozu povijesne tematike. Sve u svemu, što se tiče domaće prozne produkcije 2004. biti će upamćena kao jedna od najplodnijih godina, pa na kraju ne ostaje drugo nego poželjeti da i 2005. godina po broju kao i po kvaliteti objavljenih domaćih proznih naslova, ne zaostaje za ovom prije nje ...
(Preneseno iz riječkog mjesečnika za kulturu mladih VAL, broj 3, siječanj 2005.)
Neš ti ...