Među novim izdanjima ženskih autora izdavačke kuće Vuković&Runjić našao se i roman zanimljivog naslova "Džin iz slavujeva oka" engleske autorice A.S. Byatt. Iako u svijetu iznimno cijenjena ovo je prvi integralni prijevod nekog njezinog djela. Antonia Susan Byatt prisutna je na književnoj sceni od 1960-tih. Dvadesetak godina kasnije povlači se s profesorskog mjesta na University Collegu u Londonu i potpuno se posvećuje pisanju. Svjetsku slavu stekla je romanom "Possession" (1990.) za koji dobiva prestižnu Bookerovu nagradu za najbolji roman. Dijelovi toga romana izašli samo u periodici jedino su što je do ovoga romana izašlo kod nas.
"Džin iz slavujeva oka" (1994.) sastoji se od pet dijelova ili kako kaže podnaslov pet bajki. Postava bajke okvir je u kojem se gradi, ali i iznevjerava čitateljevo očekivanje. Priča o najstarijoj kraljevni postavljena je kao klasična bajka sa  arhetipskim  likovima triju kraljevni, zadatkom koji trebaju ispuniti putovanjem i pomagačima koje putem susreću. Međutim likovi ove bajke svjesni su svojih funkcija u bajci i time im je dana sloboda da izbjegnu priči i postanu slobodni. Lik najstarije kraljevne  svjestan je cijelo vrijeme da najstariji lik  koji kreće u potragu nikad ne uspijeva, u svim bajkama zadatak izvršava najmlađi (treći brat, kraljević i slično), dok prijašnja dvojica svojom neljubaznošću spriječavaju uspjeh. Svjesna toga kraljevna zna postupiti kako treba u susretu sa škorpionom, žabom i žoharom (koji baš i nisu uobičajeni pomagači i bajkama). Odustajući od zadatka narušava zakonitosti žanra i odustaje od priče koja nije njoj namijenjena. Upravo se u tome krije šarm ove knjige, postavljanje pozornice priča po svim zakonitostima žanra bajke, a nakon toga varijacije, nadgradnja i odstupanje od konvencija ili svjesno participiranje u njima (Stakleni lijes). Zanimljivo je isčitavati kako se ponašaju likovi bajke  svjesni tradicije u kojoj inače postoje. Likove bajke nismo navikli promatrati kao svjesne, oni prolaze kroz iskušenja, uspješno ili ne, ali nakraju ostaju isti, osvojivši nagradu, vraćaju se u početnu poziciju. Likovi Byattičinih bajki nadrastaju žanr u kojem se nalaze, ostavljen im je izbor da ostanu ili odustanu. Dopuštaju sebi ili pripovjedaču ironiju (Stakleni lijes).
 Najveći dio knjige zauzima zadnja  bajka pod naslovom "Džin iz slavujeva oka" smještena u sadašnjost, a ne u neko neodređeno vrijeme Bilo jednom ili Nekoć davno. Izlet je to u svijet bajki iz Tisuću jedne noći. Orijentalna mitologija okvir je priče o ženi, cijenjenoj naratologinji, koja  u srednjim godinama otkriva svoju suvišnost. Ova bajka ne otkriva se izvana, u postavki svijeta začaranih šuma, nemogućih zadataka i fantastičnih bića, nego iznutra. Raspravljenje o funkcioniranju priča omogućava stvarni susret s magičnim. Lik dr.Gillian Perholt baveći se bajkama i predajom ni u jednom trenutku ne sumnja u istodobno postojanje magičnog i stvarnog. Mrzila je istinite priče upravo zato jer su bile ispričane kao stvarne i u njima nije bilo mjesta za maštu,  tim stavom otkriva svoje vrednovanje stvarnosti. Dosljedno tome omogućeno joj je sudjelovanje u vlastitoj bajci. Oslobodivši Džina iz boce pokreće ostvarivanje magičnog svijeta, i u tom svijetu Džin ostvaruje tri želje. Kontrast između stvarnog u liku Gillian i magičnog u liku Džina, kontrast je i između kultura koje ih dijele, Istoka i Zapada. Sraz dviju kultura i dvaju sfera postojanja ne izazivaju sukob nego bajku koja se može odvijati u malom iskrivljavanju stvarnosti.