Kao u nekom skeču Nadrealista zazvučala je vijest koja se pojavila u studenom prošle godine, a koja kaže kako Državno odvjetništvo tuži platformu Možemo jer je na izbornoj listi imala više žena nego muškaraca. Revni tužiteljski tim zahtijevao je da se Možemo kazni s novčanom kaznom od 40.000 kuna jer je, konkretno, na izborima za Gradsko vijeće u Osijeku, gdje muškarci caruju otkako ono postoji, na svojoj listi imao osam muškaraca i 23 žene. Stav DORH-a očito je bio kako je ovakvim potezom zeleno-lijeva platforma muškarce dovela u neravnopravan položaj. 

Možemo je, inače, na lokalnim izborima u Osijeku ostvario zapažen rezultat, te je po prvi puta ta platforma ušla u Gradsko vijeće pa tamo danas sjede dvije kandidatkinje ove stranke. Naravno, tamo i dalje i više nego uvjerljivom većinom vlada muško društvo.

Uzalud su iz Možemo objašnjavali da je tužba protivna svrsi zakona, jer svrha zakonskog rješenja je upravo ostvarivanje veće zastupljenosti žena u politici i u predstavničkim tijelima. Uzalud su ponavljali da je njihov cilj uključivanje žena u politiku i da njihove liste nisu sastavljane da zadovolje formu, kao što je to slučaj kod velike većine domaćih političkih stranaka, nego zbog uvjerenja da veća zastupljenost može promijeniti politiku, društvo i javni diskurs na bolje. Uzalud, jer slučaj je završio na Prekršajnom sudu u Osijeku. 

Na koncu je prošlog tjedna Možemo na sudu izvojevao prvu, doduše nepravomoćnu, pobjedu protiv „Nadrealista“. Platforma je oslobođena optužbi za kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova. O cijelom ovom neobičnom slučaju Lupiga je razgovarala sa koordinatoricom platforme Možemo i saborskom zastupnicom Sandrom Benčić.

Saborska zastupnica Benčić u Osijeku nakon sudske pobjede (FOTO: Možemo)

Koji je vaš komentar presude osječkog Prekršajnog suda?

- Mislim da je sutkinja donijela ispravnu odluku jer je norme tumačila u skladu s ciljem i svrhom zakona, te je uzela u obzir i mišljenje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. I sama je istaknula da ne vidi kako bi bilo u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova kada bismo bili primorani micati ženske kandidatkinje s liste da bismo napravili mjesta za muškarce koji su daleko zastupljeniji spol na svim razinama odlučivanja. 

Kako objašnjavate da se Državno odvjetništvo uopće odlučilo na taj potez, u situaciji kada, primjerice, kandidacijska lista HDZ-a i partnera za Gradsko vijeće u Osijeku ima 25 muškaraca i samo šest žena, kada se žene stavlja na posljednja mjesta s kojih neće biti odabrane, kada s te HDZ-ove liste u Vijeće ulazi 13 muškaraca i tek jedna jedina žena, a ukupno u Vijeće na koncu ulazi 24 muškarca i samo sedam žena?

- Čudno je to, DORH ima mogućnost primjenom načela oportuniteta odlučiti hoće li ili ne dizati prekršajne optužnice za nešto. Iskreno ne razumijem kako u situaciji u kojoj gotovo sve političke stranke narušavaju pravilo o minimalno 40 posto podzastupljenog spola na listama – a to su žene – oni nalaze vremena i volje za prekršajni progon stranke koja je stavila “previše” žena na listu. Dakle, čak i ako tumače zakon na način da smatraju da je norma prekršena, što smatramo da nije, mogli su se koristiti novelom Prekršajnog zakona iz 2013. godine kojom se ponovno uveo pojam tzv. beznačajnog prekršaja. Tako Prekršajni zakon definirajući beznačajan prekršaj, kaže da nema prekršaja – iako su ostvarena njegova bitna obilježja – ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan te ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Za razliku od te situacije, ovlašteni tužitelj može ne pokrenuti prekršajni postupak (primijeniti načelo oportuniteta) – iako postoji sumnja da je počinjen prekršaj – ukoliko su za to ispunjeni određeni posebni uvjeti. Po meni, kao prvo prekršaja nema jer smatram da se na liste mora staviti minimalno 40 posto podzastupljenog spola u tijelima odlučivanja (dakle, gleda se omjer u tijelima odlučivanja, a ne na listi i smatram da je to bio cilj i svrha zakona), a čak i ako oni to tumače drugačije - zar je to zaista takav prekršaj na koji je DORH trebao trošiti svoje i sudske resurse? Jesmo li narušili društveni poredak time, jesmo li nekome uskratili nešto, jesmo li diskriminirali nekoga? Koji je rezultat takve liste - to da u gradskom vijeću grada Osijeka i dalje imate gotovo upola manje žena od onih 40 posto! 

Dakle, ne znamo zašto je to problem bio baš sada, kada već trideset godina na kandidacijskim listama gledamo ogromnu većinu muških imena i zašto je DORH baš ovdje "pokazao zube" suprotno zdravoj logici?

- E to trebate njih pitati; mene bi zaista njihovo obrazloženje zanimalo. Zanima me kako oni vide ugrožavanje društvenog, pravnog poretka time da jedna stranka za razliku od svih ostalih stavlja više žena na liste, dok ostali stavljaju daleko manje. 

Mislite li da će se DORH žaliti na odluku suda?

- Dobili smo informaciju da će se žaliti. Meni je to iskreno nevjerojatno da će se trošiti dodatni resursi kako bi se kaznilo stranku zbog poštovanja cilja i svrhe Zakona o ravnopravnosti spolova; zato što je pokazala da je moguće imati žene na listama i da je moguće imati ih na tzv. prolaznim mjestima. Eto, evidentno DORH smatra da ovu “zabrinjavajuću i društveno opasnu” pojavu treba kazniti. 

"Jesmo li narušili društveni poredak time, jesmo li nekome uskratili nešto, jesmo li diskriminirali nekoga?" (FOTO: HINA/Admir Buljubašić)

Ističete da se radi o velikoj pobjedi za sve žene u Hrvatskoj, ali o kakvoj pobjedi govorimo kada su žene podzastupljene na svim političkim funkcijama, pa ih je tako u Saboru ima samo 48, a saborskih je fotelja 151? Most u Saboru nema nijednu ženu, Suverenisti također, Domovinski pokret ima jednu jedinu, dok HDZ ima 46 zastupnika i tek 16 zastupnica. O lokalnim razinama da i ne govorimo …

- Mislim da je velika pobjeda za žene to što je sud prepoznao da zakon ne treba tumačiti gramatički i da ravnopravnost nije pitanje brojeva napisanih u zakonu, već pitanje stvarne ravnopravnosti i ispunjavanja cilja i svrhe zakona. Sud je rekao da je nepobitno da su žene podzastupljen spol na svim razinama političkog odlučivanja u Hrvatskoj, te da konkretnim stavljanjem više žena na listu nije došlo do diskriminacije muškaraca jer su bili na listi, a da se ne može primjenjivati model afirmativne akcije na muškarce, odnosno da bi bilo suprotno namjeri zakonodavca da se s liste miču žene kako bi se stavilo muškarce. Zakonodavac to sigurno nije imao na umu kad je radio zakon, zakonodavac je htio da se model afirmativne akcije i kvota primjenjuje na podzastupljen spol, a to su još uvijek žene. 

Hoće li se u Hrvatskoj ikad dosegnuti tih sanjanih 40 posto zastupljenosti žena u predstavničkim tijelima?

- Nakon što smo na parlamentarnim izborima bili prva stranka u Hrvatskoj koja je imala tzv. zip liste (žena/muškarac/žena/muškarac) i više žena nositeljica lista nego muškaraca puno je i drugih političkih opcija na centru i ljevici počelo na to obraćati više pažnje. Pokazali smo da nije dovoljno govoriti o ravnopravnosti ako nismo istu spremni imati u vlastitoj stranci, na listama i u tijelima reprezentiranja. Davor Bernardić je tada na to rekao da nije vrijeme za eksperimente nazvavši žene političkim eksperimentom!?! Ali vjerujemo da će, ako mi ustrajemo, to postati i pitanje političke utakmice te da će se mnogi povesti za nama. 

Što bi se trebalo promijeniti u našem društvu da se to ipak dogodi?

- Obrazovanje, obrazovanje i obrazovanje. Promjena slike žena u medijima također: kada promatrate najgledanije političke talk show emisije na Hrvatskoj radioteleviziji i drugim nacionalnim televizijama vidjet ćete da se žene političarke zove na socijalne teme i na teme vezane za položaj žena u politici, dok se na ekonomske, sigurnosne i vanjskopolitičke teme većinski zove samo muškarce. Sve dokle to ne promijenimo neće se ni društvo mijenjati.

Na parlamentarnim izborima Možemo je, čini se, vrlo striktno pazio na ravnopravnu zastupljenost na izbornim listama. To ste i vi maloprije spomenuli. Ako se ne varam od 11 izbornih jedinica, samo na jednoj listi bilo je manje žena nego muškaraca.

- Mislim da je na nacionalnima samo na jednoj listi bilo manje žena od muškaraca, ali i tamo iznad 40 posto. Međutim na većini lista su žene bile nositeljice.

Koliko takva strategija kod slaganja izbornih listi može utjecati na kvalitetu kandidatkinja, odnosno kandidata?

- To ovisi o vašem stranačkom radu i koliko inače jednakomjerno ulažete i stvarate prilike za žene političarke; nećete imati kvalitetne kandidatkinje ako im niste otvarali prostore preuzimanja odgovornosti u samoj stranci, sudjelovanja u lokalnoj politici i slično, ako ih niste slali u medije. Ali ako sve to radite onda nemate problem s kvalitetom kandidata i kandidatkinja. Na kraju krajeva, mi po statutu imamo dvostruko predsjedništvo (dvoje koordinatora) stranke od kojih minimalno jedna mora biti žena.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina/Admir Buljubašić

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga