ILKO ČULIĆ S FREKVENCIJOM ZA RADIO 808 „U DŽEPU“

„Hrvatskoj se dogodila erozija kulture radija“

ritn by: Ivor Fuka | 27.05.2021.
ILKO ČULIĆ S FREKVENCIJOM ZA RADIO 808 „U DŽEPU“: „Hrvatskoj se dogodila erozija kulture radija“
"Predaleko smo otišli s novim tehnologijama da bismo uopće razmišljali o povratku u stari svijet FM radija", kaže u razgovoru za Lupigu Ilko Čulić, glavnim programski urednik Radija 808, inače, vrsni glazbeni znalac, kojeg mnogi dobro pamte iz najboljih dana Stojedinice. Povod za razgovor je veliki korak u desetogodišnjoj povijesti Radija 808. Nakon deset godina „povlačenja“ po internetu ovaj community radio napokon je dobio privremenu frekvenciju. Borba je, dakle, dugo trajala, ali fanatična upornost dobro ekipiranog radijskog tima koji zna kako stvarati kvalitetan sadržaj, na koncu se isplatila. "Promjene će prije svega ovisiti o trajanju privremene dozvole. U dugogodišnjoj borbi izgubili smo dosta kvalitetnih suradnika koji su se umorili od čekanja boljih vremena, pa se sad polako ponovno osnažujemo i dogovaramo neka kadrovska pojačanja", objašnjava Čulić dio planova, dodajući kako će o jakom informativnom programu, koji je uvijek naskuplji segment radija razmišljati tek kad dođu do stabilnih izvora prihoda.

Awesome nula awesome, odnosno Radio 808, oni što ih vrijeđa zatupljujući program domaćih komercijalnih postaja koje redom sliče jedna drugoj kao jaje jajetu, već odavno dobro poznaju. Već deset godina ovaj community radio, unatoč brojnim pokušajima dobivanja kakve koncesije ili frekvencije, mogao se slušati samo putem interneta. Međutim, upornost dobro ekipiranog radijskog tima koji zna kako stvarati kvalitetan sadržaj, na koncu se isplatila. Radiju 808 dodijeljena je privremenu frekvenciju. No, nažalost, samo na području Grada Zagreba.

Ipak, ovo je za njih veliki korak. O planovima razgovaramo s glavnim programskim urednikom Radija 808, Ilkom Čulićem, vrsnim glazbenim znalcem, kojeg mnogi dobro pamte iz najboljih dana Stojedinice. Osim o planovima s Čulićem razgovaramo i o hrvatskoj radio sceni te novim konceptima koje omogućava razvoj tehnologije zbog kojeg se radio sve više odmiče od onog, kako Čulić kaže, "starog svijeta FM-a".

Radio 808
Čulić s dijelom ekipe Radija 808 (FOTO: Radio 808)

Nakon deset godina „povlačenja“ po internetu napokon ste dobili privremenu frekvenciju. U čemu je bio problem pa to niste uspjevali ranije?

- Najprije smo prošli kroz dva natječaja za gradsku FM koncesiju s precizno razrađenim konceptom community radija. Dva puta smo ispunili sve tražene uvjete i onda dva puta naletjeli na minsko polje koje je postavio tadašnji premijer Zoran Milanović, a po njegovom nalogu aktivirala Mirjana Rakić. Treći pokušaj dobivanja koncesije zaustavljen je maglovitim tumačenjem da više nema slobodnih frekvencija na zagrebačkom području.

Što uopće znači „privremena frekvencija“?

- To znači da nam je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), uz suglasnost Vijeća za elektroničke medije (VEM), dopustio aktiviranje FM odašiljača male snage u takozvane eksperimentalne svrhe na frekvenciji 93,9 MHz. Dozvola vrijedi šest mjeseci i nadam se da će najesen biti obnovljena s obzirom da je VEM potpisao suglasnost za razdoblje od 12 mjeseci. S takvom privremenom dozvolom je pulski Radio Rojc emitirao na FM-u dvije i pol godine. U međuvremenu je Rojc zasluženo dobio gradsku koncesiju.

I dokle će se čuti ta privremena frekvencija? Hoće li se moći loviti i izvan grada?

- Naš FM signal solidno pokriva samo centar i zapadni dio Zagreba. To je krajnji domet s odašiljačem snage svega dva vata. Za usporedbu, Radio Student je na odašiljaču snage 300 vata. Međutim, nama je FM iz današnje, a pogotovo buduće perspektive samo još jedan izlazni kanal unutar široke multimedijske platforme koja povezuje audio i video sadržaje, live program, podcaste, online koncerte, a pritom sve više uključuje Facebook, YouTube, Mixcloud, Zoom ... Predaleko smo otišli s novim tehnologijama da bismo uopće razmišljali o povratku u stari svijet FM radija. 

Kako ste uopće uspjeli opstati tih deset godina bez frekvencije?

- To se i ja često pitam. Pomoglo nam je veliko medijsko iskustvo, ali ipak je navažnija bila fanatična upornost. Na koncu nam je dobro došla i fizička promjena adrese jer se pokazalo kako HUB385, zagrebački centar znanja, kreativnosti i inovacija, ima najbolju infrastrukturu u gradu za ovo što mi radimo.

Radio 808
"Pomoglo nam je veliko medijsko iskustvo, ali ipak je navažnija bila fanatična upornost" (FOTO: Radio 808)

Hoće li vaš koncept ostati isti ili možete najaviti neke promjene u eteru? Koliko uopće vaš tim ima ljudi?

- Promjene će prije svega ovisiti o trajanju privremene dozvole. U dugogodišnjoj borbi izgubili smo dosta kvalitetnih suradnika koji su se umorili od čekanja boljih vremena, pa se sad polako ponovno osnažujemo i dogovaramo neka kadrovska pojačanja. Najveći dio posla zasad odrađuje tim sastavljen od desetak ljudi, a ostali su angažirani mahom kroz specijalizirane glazbene emisije. U tom širem krugu Radio 808 je šarolika, internacionalna ekipa u kojoj ima i Britanaca, Afrikanaca, Crnogoraca ... 

Vaš forte je, po našem skromnom mišljenju, onaj „govorni“ dio programa, koji je, inače, gotovo iščeznuo s najslušanijih radio stanica i u znatnijem obujmu njeguju ga još samo na javnom servisu. Očito je, dakle, da interes za takvim emisijama ipak postoji kod slušatelja.

- Mogu se složiti s vašom ocjenom. Premda je Radio 808 otprije profiliran kao glazbeni program, u posljednjih 15-ak mjeseci dobili smo sasvim novi segment publike s našim live video i audio intervjuima „Točno u podne“ koje je osmislio Goran Pirš-Piro. Vrlo brzo se pokazalo kako još uvijek postoji veliki interes za duge i ozbiljne razgovore s pametnim sugovornicima, pogotovo uz odabir tema koje javni servis ne pokriva, a komercijalnim radio i TV stanicama nisu atraktivne.

Podcjenjuju li današnje radio stanice svoje slušatelje i što mislite o „prokušanom receptu“ koji su nametnule posljednjih dva desetljeća?

- Mislim da se Hrvatskoj dogodila erozija kulture radija koja je davno prije, u zlatnim godinama Radio Zagreba, doista bila na europskom nivou. Radijski eter je preoblikovan prema njemačkom modelu, što je bilo najnesretnije rješenje, jer je to rijetko područje gdje je Njemačka bila i ostala daleko iza Velike Britanije, Italije ili Francuske. Ishod bi vjerojatno bio puno bolji da su nam Nijemci ušli u banke, a Talijani u medije.

Planirate li u budućnosti više pozornosti posvetiti informativnom programu?

- Informativni program je uvijek naskuplji segment radija i to možemo ozbiljno planirati tek kad dođemo do stabilnih izvora prihoda. A onda ćemo ga morati postaviti u neki novi okvir jer je onaj klasični s vijestima na puni sat definitivno zastario i nikako ne može konkurirati višestruko bržim novim medijima.

Radio 808
Dio radijske ekipe koja zna kako stvarati kvalitetan program (FOTO: Radio 808)

U tijeku lockdowna uspjeli ste organizirati nekoliko velikih online koncerata s vrlo zvučnim glazbenim imenima, pogotovo onaj na Dan oslobođenja Zagreba prošle godine. To se pokazalo kao pun pogodak, jer su koncerti bili izuzetno slušani, ali i gledani preko streama. Namjeravate li, i u kojoj mjeri, nastaviti s tom praksom?

- Koncert „Dan pobjede“ realiziran je doslovno s nula kuna, samo zahvaljujući neviđenom entuzijazmu udruženih kreativnih i tehničkih timova Pozitivnog ritma i Radija 808, kao i nesebičnom doprinosu svih bendova koji su zasvirali kod nas. Iz tog pothvata razvio se projekt „Magic Box“ koji je poslije dobio potporu Ministarstva kulture, što je svima koji su u njemu sudjelovali donijelo makar simbolične honorare. Budžet je potrošen, a za nastavak projekta čekamo da se otvori neki novi natječaj, jer su pregovori s potencijalnim sponzorima zapeli na njihovoj procjeni da je naš glazbeni koncept nedovoljno komercijalan. 

Već godinama radijski sektor suočen je s problemom prikrivenog vlasništva za što su propisane kazne i do milijun kuna, ali se ne sjećamo da je itko platio takvu kaznu. Iako mediji neprestano upozoravaju na taj problem, ništa se ne događa. Mislite li da bi Registar vlasnika mogao tu istjerati na čistac neke stvari?

- Problem prikrivenog vlasništva u radijskom sektoru postoji još od 1990-ih. Stvorila ga je visoka politika, a prednjačio je Ivić Pašalić, tada jedan od najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj. Problem je toliko zamršen da se može razriješiti samo na najvišim razinama vlasti. Vlada i Sabor su jedine prave adrese za to pitanje, a sad im je u proceduri novi Zakon o elektroničkim medijima kao prilika da se napokon sanira učinjena šteta.

Vi ste se dugo kalili na Radiju 101, u ona vremena kada je taj radio bio nešto sasvim drugačije od ovog koji možemo slušati danas. Ovih se dana na Stojedinici ponovno bore za koncesiju. Kako to komentirate?

- Na Radiju 101 proveo sam dugih i uglavnom dobrih 17 godina. Stara Stojedinica upropaštena je lošim upravljanjem i urušena iznutra, najviše zbog žestokog sukoba suprotstavljenih frakcija koje su predvodile Zinka Bardić i Zrinka Vrabec Mojzeš. Danas je na toj frekvenciji samo „Einer-Null-Einer“ koji me nimalo ne zanima.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Radio 808

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ČAROBNA FORMULA ZA IZBORNU POBJEDU: Samo truj i dalje!

    21.09.2021.

    Sofija Kordić

    ČAROBNA FORMULA ZA IZBORNU POBJEDU: Samo truj i dalje!

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Forsiranje loše prošlosti

    23.08.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Forsiranje loše prošlosti

  3. OTETO IZ TMINE: Žigosano medijsko zlo

    22.08.2021.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Žigosano medijsko zlo

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije