EMIR IMAMOVIĆ PIRKE UOČI FALIŠA

„Neomarksistički jesmo, opskurni nismo, a Jugoslavija nas ne zanima“

ritn by: Ivor Fuka | 05.09.2017.
EMIR IMAMOVIĆ PIRKE UOČI FALIŠA: „Neomarksistički jesmo, opskurni nismo, a Jugoslavija nas ne zanima“
„Fališ neće nestati zbog Vas, kao što zahvaljujući Vama i sličnima nije ni nastao“, pisali su u prosincu prošle godine organizatori Festivala alternative i ljevice u Šibeniku (FALIŠ) ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek. Povod tom otvorenom pismu bila je odluka kojom se Fališu potpora Ministarstva kulture smanjuje, s 20.000 na 10.000 kuna, što su u Fališu prepoznali kao uvredljiv i jeftin pokušaj da ih se primiri sa svotom s kojom zapravo ne mogu ništa, ai se ne mogu ni buniti da nisu ništa dobili. Stoga su tu potporu jednostavno odbili. Devet mjeseci kasnije, upravo danas, unatoč svemu, otvorit će se peti Fališ. „Jedna osoba iz Kulturnog vijeća, koje je odlučivalo o potpori Ministarstva kulture, Fališ je nazvala opskurnim, neojugoslavenskim i neomarksističkim. Mogu garantirati da smo neomarksistički, opskurni nismo, a Jugoslavija nas ne zanima“, kaže u razgovoru za Lupigu direktor Fališa, Emir Imamović Pirke.

„Fališ neće nestati zbog Vas, kao što zahvaljujući Vama i sličnima nije ni nastao“, pisali su u prosincu prošle godine organizatori Festivala alternative i ljevice u Šibeniku (FALIŠ) ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek. Povod tom otvorenom pismu bila je odluka Kulturnog vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse kojom se Fališu potpora Ministarstva kulture smanjuje, s 20.000 na 10.000 kuna, što su u Fališu prepoznali kao uvredljiv i jeftin pokušaj da ih se primiri sa svotom s kojom zapravo ne mogu ništa, ai se ne mogu ni buniti da nisu ništa dobili. Stoga su tu potporu jednostavno odbili.

Osam mjeseci kasnije, upravo danas, unatoč svemu, otvorit će se peti Fališ. Tim povodom razgovaramo s Emirom Imamovićem Pirketom, direktorom Fališa te poznatim književnikom i novinarom. 

Emir Imamović Pirke
"Ovo što dobijemo kao konačni proizvod daleko je iznad cijene koštanja jednog Fališa" - Emir Imamović Pirke (FOTO: Hrvoslav Pavić)

Krajem prošle godine odbili ste potporu Ministarstva kulture koja nije bila dovoljna ni za organiziranje najmanjeg djelića festivala. Kako ste na koncu uspjeli organizirati festival bez institucionalne podrške?

- I ranije je potpora Ministarstva kulture pokrivala tek sedminu ukupnih troškova Fališa, ali nam je to naglo smanjivanje potpore bilo signal da bi se i naši drugi sponzori mogli povesti za tom odlukom. S druge strane, čovjek se osjeća malo poniženo kada radi nešto što programski raste kvalitetom, a dobija koliko i festivali za koje smo prvi put čuli, poput, recimo nekog festivala katoličkog teatra. Tako da smo odlučili vratili tih 10.000 kuna potpore i pokrenuli crowdfunding kampanju i pozvali prijatelje da pomognu s onoliko koliko mogu. Kad smo povukli crtu, u novcu i u nekim uslugama uspjeli smo skupiti deset puta više sredstava nego smo vratili Ministarstvu kulture. Uz pomoć naših vjernih sponzora, Nacionalnog parka Krka, Grada Šibenika i Turističke zajednice Grada Šibenika, na kraju je to skoro pa dovoljno da se u ovom obimu, u kojem smo to planirali, održi peti Fališ. To malo što nedostaje ćemo skupiti bez problema. 

Što mislite zbog čega zapravo Ministarstvo kulture nije željelo dati podršku festivalu kakav je Fališ?

- Zbog toga što je došlo do promjene u Kulturnom vijeću, u koje su postavljeni ljudi bliski bivšem ministru Zlatku Hasanbegoviću, a među njima je i jedna osoba koja je ranije na svom privatnom Facebook profilu, obračunavajući se s nekim od organizatora festivala, Fališ nazvala opskurnim, neojugoslavenskim i neomarksističkim. Mogu garantirati da smo neomarksistički, opskurni nismo, a Jugoslavija nas ne zanima. 

Mislite li da crowdfunding kampanje mogu biti neko trajnije rješenje?

- Ne, nipošto. To je nikakvo rješenje, pogotovo za ovakve događaje kao što je naš festival. Crowdfunding kampanja ne može biti rješenje za kulturu općenito, jer je to sasvim kratkoročna stvar. Svatko može napraviti po jednu crowdfunding kampanju, manje ili više uspješnu, ali to je to. Kulturni događaji, ukoliko vrijede, jednostavno moraju imati potporu javnih institucija.

U kojoj su mjeri financije u konačnici utjecale na programa ovogodišnjeg Fališa?

- Mi još uvijek imamo sreće da je Fališ po mnogo čemu atraktivan gostima koje zovemo i njihovi uvjeti za nas nisu nedostižni, ali naravno da bi program s više novca bio znatno kvalitetniji i da bi na festivalu onda sudjelovali i neki gosti koje svakako želimo dovesti, ali s obzirom da žive na drugim kontinentima, mi im ne možemo platiti ni avionsku kartu. Realno, ovo što dobijemo kao konačni proizvod daleko je iznad cijene koštanja jednog Fališa.

Emir Imamović Pirke
"Hoće li iduće godine biti trideset ili dvadeset žena, odredit će program, a ne spol" (FOTO: Hrvoslav Pavić)

Što će se sve događati na petom Fališu?

- S obzirom na to da je peta godina festivala, po prvi put ćemo imati i pet dana programa. Startamo danas u Betini, malom mjestu na otoku Murteru, povodom godišnjice smrti Dragutina Bilića. Radi se o borcu iz Španjolskog građanskog rata i pripadniku internacionalnih brigada pa ćemo u Betini na okruglom stolu razgovarati upravo o Španjolskom građanskom ratu, a taj okrugli stol ćemo kasnije ponoviti i u Šibeniku. Središnja tema festivala je ravnih sto godina Oktobarske revolucije i o njoj će, na direktan ili indirektan način, govoriti teoretičar kulture, filozof i publicist Boris Buden, slovenska povjesničarka Cirila Toplak te jedan od najintrigantnijih britanskih umjetnika današnjice Phil Collins, a istom temom će se u jednoj debati pozabaviti i književnik i novinar Damir Pilić te književnik Andrej Nikolaidis. Osim toga imat ćemo i jednu predstavu, jedan film, predstavljanje dvije knjige te niz drugih programa koji nisu pod ovom egidom stote godišnjice Oktobarske revolucije, a među njima bih svakako izdvojio razgovor s diplomatom i novinarom Zlatkom Dizdarevićem te stručnjakom za sigurnosna pitanja, Pavlom Kalinićem, o tome što će se dogoditi nakon sasvim izvjesnog poraza takozvane Islamske države.

Dakle, puno je tu poznatih lica koja smo već viđali na Fališu, poput Dizdarevića, Pilića ili Nikolaidisa, znači li to da se radi o ljudima koje je publika dobro primila?

- Da, to jesu neki od ljudi koji su do sada najbolje primljeni, čak smo imali i plan da dovedemo sve koji su na Fališu imali takav prijam, ali to je teško kontekstualizirati i pomiriti njihove obaveze s našim kalendarom. 

Feministice su vam zamjerile vrlo mali broj žena u službenom dijelu programa, kažu samo ih je tri.

- Nema ih tri, već ih ima šest. Najmanje šest. To je prva stvar. Neke se pojavljuju kao predavačice, neke kao voditeljice ili sudionice programa, a hoće li iduće godine biti trideset ili dvadeset žena, odredit će program, a ne spol.

Po prvi puta ove je godine Fališ napustio Šibenik, te će se nulti dan, kao što ste rekli, održati na Murteru, u Betini. Kako je do toga došlo?

- To je ideja Hrvoslava Pavića, predsjednika šibensko-kninskog ogranka Hrvatskog novinarskog društva. On je istraživao povijest Dragutina Bilića i povezao dvije očite stvari, puno prije nas – Španjolski građanski rat i Oktobarsku revoluciju te potom pomogao da se jedna večer upriliči u Betini, na trgu koji se nekada zvao po Dragutinu Biliću.

Vjerujem da već pomalo pripremate šesti Fališ.

- Istina, već razgovaramo o središnjoj temi za šesti Fališ, a da još zapravo nismo ni počeli s petim. Turizam između koncesioniranja i organiziranog kriminala – to će biti tema. Trudit ćemo se da ostanemo u istom obimu kao i do sada. Znate, vrlo malo ljudi sprema Fališ i sigurno nećemo biti financijski moćniji nego sada.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hrvoslav Pavić

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OD LONDONA DO PULE: Radost Knjige

    14.12.2024.

    Predrag Finci

    OD LONDONA DO PULE: Radost Knjige

  2. OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

    03.12.2024.

    Boris Pavelić

    OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

  3. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije